Denkverbot

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

ako ne znaš šta valja, znaš šta je skupo' :^^

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-800-s/  ajme 12000kn :^^

mada ove što si linkao imaju i lijep klasični dizajn, nažalost nisu na zalihi..

Prevrti malo po guglu, moguće je da ih imaju negdje drugdje.
Da, imaju i skupljih modela, ali imaju i jeftinijih:

https://www.bojezvuka.hr/wp-content/uploads/2020/04/Sennheiser_CJENIK-17.2.pdf

kic wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

ako ne znaš šta valja, znaš šta je skupo' :^^

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-800-s/  ajme 12000kn :^^

mada ove što si linkao imaju i lijep klasični dizajn, nažalost nisu na zalihi..

Prevrti malo po guglu, moguće je da ih imaju negdje drugdje.
Da, imaju i skupljih modela, ali imaju i jeftinijih:

https://www.bojezvuka.hr/wp-content/uploads/2020/04/Sennheiser_CJENIK-17.2.pdf

-150kn

https://www.mall.hr/slusalice/sennheiser-slusalice-hd-599-slonovaca?gclid=EAIaIQobChMIoqbXrcCX6gIVxKsYCh2ARwbKEAAYASAAEgLDMvD_BwE&tab=reviews

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:
ne slijedi.
to ti ni pohljepa, to je krađa, zavist itd.

bibličari nisu mjerodavni, jezikoslovci jesu. bibličari mou reći samo ča se mislilo, a jo ću ti reći je li se dobro reklo.
pohljepa nemo nikakove veze sa tujin vlasništvon. ako su bibličari mislili istaknuti situaciju u koj ni dobro biti pohljepan, unda su se morali drukčije izroziti.

ne možeš uzeti samo jezikoslovnu definiciju riječi pohlepa: "pretjerano izražena sklonost za stjecanjem materijalnih dobara i privilegija".. jezikoslovac se neće baviti ni sa čim drugim osim te definicije..
bibličar, filozof i sociolog stavit će je u određeni kontekst.. navela sam ti bibličarsko tumačenje hebrejskog glagola hamad, čini mi se da sam navela i frommov pogled na pohlepu.. jezikoslovac se ne bavi moralnim implikacijama pohlepe i želje za stjecanjem materijalnih dobara..

moromo uzesti jedino jezikoslovnu definiciju. sve ostalo bi lo bi truk vonduli ib nik frkadi uv flanfa.

bibličar, filozof i socijolog su slobodni izmisliti nove pojmove za nepoželjna ponašanja, ali riječ pohljepa je zauzeta. moraju se baviti moralnim implikacijama pohljepe na temelju onoga ča su jezikoslovci definirali da pohljepa jest. naravski, oni moru i redefinirati pojam pohljepe, pa reći da je pohljepan onaj čovik ki nosi crvene gaće, ali sud o tomu je spor i potpuno u rukama govornikov.

mislim da se ne možemo dogovoriti oko značenja riječi pohlepa, oboje čvrsto stojimo na sojim pozicijama..
ja i dalje mislim da se riječ ne može uzeti samo u njenom jezikoslovnom značenju nego u kontekstu govora i tekstova bilo kojeg područja... u tim kontekstima pohlepa je izuzetno negativna pojava i odnosi se i na ostvarivanje vlastitog bogaćenja i na račun drugih..

ali, ovaj me razgovor podsjeća na vic o crnogorcima:

kaže jedan crnogorac drugom:

- danas sam radio!

a drugi će na to:

- ma nemoj, a gdje ti je antena?

dakle, ako uzmemo jezikoslovno značenje riječi radio onda imamo ovo objašnjenje:

radio (engl., krat. za radiotelegraphy). 1. Radioprijamnik (→ prijamnik). 2. → radiodifuzija. 3. Radiopostaja (npr. Radio Zagreb), radijska postaja, ili skup državnih radijskih postaja (npr. Hrvatski radio). 4. Skraćeni naziv za → radiokomunikacije.

https://www.hrleksikon.info/definicija/radio.html

međutim, u bilo kojem kontekstu - ekonomskom, vjerskom, političkom, antropološkom ili književnom sasvim je jasno da crnogorac nije radio

riječi imaju samo jezikoslovna značenja. možda je vode riječ o krivon prevodu storih tekstova, ili neukost storih pisaca, ili arhaično znočenje riječi pohljepa, ili nešto četvrto, ali o pohljepi se ne može dogovarati. ona znoči ča znoči, i tu ni moguće pregovarati. naravski, more se pokušati dodati znočenje, ali to je spor proces i potpuno liberatrijanski, naime, govornici hrvatskoga jezika ga moraju blagosloviti.

Edward Hadas wrote:
Greed contributes to all the economic and financial woes of prosperous societies. The United States and other rich countries produce much more than is needed to support all of their people in comfort, so if desires were all truly modest, there would be few problems. Greed encourages people to decide that their own share is too small. Greed influences the popular desire for GDP growth (more, faster), financial gains (higher house prices as a human right) and total economic security (guaranteed pension, come what may). Voters’ greed encourages governments to spend more and tax less.
During the boom years, politicians and economists consistently underestimated greed’s disruptive power. While few endorsed the extremist view that greed is actually good, even fewer acted as if it were dangerous. The rhetoric changed during the crisis. It has become fashionable to add “greedy” to the description of any unpopular group – bankers, highly paid executives, rich people in general, welfare cheats.
In theory, the entry of greed into the public discourse ought to be helpful. If those subject to immoderate desire could be identified with certainty, then society might take up arms against them. While we might never win the battle, we could at least hope to shame and restrain the malefactors.
As a political agenda-item, though, “the fight against greed” has a big problem; greed is much easier to identify in other people than in ourselves. The current debate on raising U.S. taxes on the very rich is typical. Few people have any doubt over who is being greedy about the tax system: it’s someone else. Yes, there is the odd Warren Buffett, a multi-billionaire who thinks he is under-taxed. However, the tiny platoon of the self-accusing is up against two large armies of the self-justifying. The privileged force, small but powerful, is certain that the government is already getting at least a fair share of their incomes. The poor, the middle class and the old, who make up the much larger tax-them-more brigades, fight among themselves, but they are all certain that their motivation is justice, not greed.

The problem is profound, and not merely economic. In all domains, greed can be crude – think of a toddler reaching for a sibling’s toy or slice of cake – but it often masquerades as a virtuous desire for deal that is “only fair”.
Lest I be accused of hypocrisy in this matter, I will accuse myself first of all. For example, a few months ago I decided that Reuters.com had not given my weekly column its fair share of attention. I sent off an indignant missive, explaining that I did not want special treatment, only what justice demanded. In reply, my editor said that he received many similar complaints from writers, but was still waiting for one about having too much display on the website. Had I thought to protest the injustice to my peers when I thought they were short-changed? The answer: of course not. I would not have noticed that imbalance, because my supposed sense of justice was essentially selfish. It was greed, in this case for attention, dressed up as righteousness.
I am not alone, of course. Greed distorts everyone’s perceptions and judgements. The rich are particularly easy targets in a society which is theoretically committed to equality. Consider how bankers responded to their boom-time bonuses – almost all measured in the hundreds of thousands of dollars. On most trading floors the mood on announcement-day was funereal. To a man (there were few women traders), they were persuaded that their rewards were unjustly low. Only members of their charmed circle could possibly see anything other than greed at work.
However, the temptation to feel hard done by is not limited to the rich; it is universal. The welfare state with its entitlements culture has helped propagate disguised greed among the poor; the inflation of house prices did the same for the middle classes. If bankers were greedy when they lent excessively to homeowner-speculators, the borrowers were at least as greedy when they signed on for loans they could not afford to repay. The rapid increase of medical costs, for rich and poor alike, is best explained by disguised entitlements-greed in a domain where justice can easily be invoked to demand the prolongation of life at any cost.
Greed’s subtlety explains why its entry into the post-crisis rhetoric has not actually clarified the debate. It is universally assumed that greed only affects other people, so the concept is used solely to insult opponents. It could be a helpful tool for reaching a common understanding of the failings of our characters, customs and institutions. After all, individuals who examine themselves carefully usually uncover hidden depths of greed, and this self-criticism can reduce their susceptibility. An open and humble debate could do the same for our prosperous society.


https://www.breakingviews.com/columns/ethical-economy-greed-justice-and-deception

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

imam popriličan broj objašnjenja pohlepe u biblijskom i moralnom smislu ali više nemam volje lijepiti citate.. uglavnom, ponavljam: sama želja za stjecanjem što više materijalnih dobara i privilegija nije sama po sebi zlo ako se ostvaruje na način da se njenim ostvarivanjem nikome drugome ne čini šteta i da se ulaže samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće 
ali u okolnosti kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa i to nezasitna pohlepa.. 

naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

koji de ljudske prirode opisan od strane nekoga iz libertarijanske sekte ti se čini idealiziran?

pohljepa ni želja za tuđin dobron. 

ni mi jasno ča je to ča odjednon pripado nekomu drugomu? jo nis govori o prijenosu vlosništva.
ali, ljudi i države se vrlo lako dogovaraju, a tomu nas uči povijest i sadašnjost. samo pogljedoj krez funestru i reci mi ča je od toga ča vidiš čovik mogo učiniti sun. nišće. sve je to rezultat kooperacije, dogovora. 


naravski da brak ni samo ugovor, ali to je jedino ča je bitno za definiranje prava i obaveza.

ti si rekao da je libertarijanski primjer društvenog uređenja ostvariv što podrazumijeva da je svih 7,5 milijardi ljudi osviješteno i u dobroj vjeri i da će poštivati tuđu osobnost i vlasništvo
ja ti tvrdim da je to nemoguće

jo to nika nis reko.
ono ča mi očekivamo je da će ljudi vćinom biti neosvješteni i da će oformiti države da mislu za njih. očekivomo da će značajan broj ljudi biti neprijateljski nastrojeni i da će mnogi biti pogubljeni jer će izvršiti pokušaj agresije na osobe i njihovo vlasništvo.

aben wrote:

ljudi i države se ne dogovaraju tako lako.. postoje nepomirljive ideološke i ekonomske razlike i suprotstavljenosti.. umjesto funestre sjeti se događaja od nekidan na temi.. je li uopće moguć dogovor između suprotstavljenih strana? ja to preslikavam i na širu zajednicu.. dovoljno je imati 100 mil ubojica i terorista pa da cijeli koncept 7,5 milijardi kuća pod različitim zastavama padne u vodu

i slažem se da čovjek ništa ne može učiniti sam, čovjek je biće zajednice i uvijek je upućen na tu zajednicu

ljudi se izvaredno lako dogovaraju, pogotovo u kapitalizmu. da bi se proizvela samo jedna olovka, milijuni ljudi ki se njanci ne pozniovajui, rodu koordinirano ko švicarska ura (i, pencil,leonard reed).
ta sposobnost dogovaranja je razlog zoč smo nojuspješnija vrsta na zemlji.

ljudi se i ne moraju dogovoriti oko svake sitnice. tribo rišiti samo glovne principe, i to je to. 

ma kakvi. jo mislin da kad bi broji bili i obrnuti, da bi se koncept održo. nas sto milijuni protv vos 7.5 milijardi, i vi nemote šanse. je znoš zoč? prvo, jer mi bronimo nešto svoje. ka čovik broni nešto svoje, unda un ni sun, unda je išnjin i bog. dalje, ka čovik ni rob, unda njegova kreativnost više ni sputana. zoto se u jugosloveniji vozi jugo, a u meriki mustang, a to vridi i u vojnom smilsu. kreativnost je božja slika u nami, i zoto je bog na našoj stroni. dalje, ono ča mi imomo, a vi želite, ne more se ukrasti. ča više, mi bi van to i muhte doli, jer toga ne more pofaliti, ikad. to znoči da ste vi samo rušilačka snoga, a ča dalje znoči da je bog isnami, a ne isvami.

dakle, noa 100 milijuni i bog, i vos 7.5 milijardi. you cant stand a chance

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

imam popriličan broj objašnjenja pohlepe u biblijskom i moralnom smislu ali više nemam volje lijepiti citate.. uglavnom, ponavljam: sama želja za stjecanjem što više materijalnih dobara i privilegija nije sama po sebi zlo ako se ostvaruje na način da se njenim ostvarivanjem nikome drugome ne čini šteta i da se ulaže samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće 
ali u okolnosti kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa i to nezasitna pohlepa.. 

naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

"Greed comes from the Old English grædig, or "voracious," which means "always hungry for more."

: a selfish and excessive desire for more of something (such as money) than is needed

Examples of greed in a Sentence
 He was a ruthless businessman, motivated by naked ambition and greed.
 don't let greed for riches control you

https://www.yourdictionary.com/greed
greed - Dictionary Definition : Vocabulary.com
Greed definition and meaning | Collins English Dictionary
Greed | Definition of Greed at Dictionary.com
GREED | meaning in the Cambridge English Dictionary

https://www.christianity.com/wiki/christian-terms/what-is-greed-definition-and-bible-verses-about-greed.html

https://www.biblestudytools.com/bible-study/topical-studies/what-is-greed-and-how-do-i-know-if-i-m-greedy.html

Scripture doesn’t specifically define greed. In America, we often relegate greed 
as some abstract quality only the uber rich are guilty of. The rest of us just “want” 
stuff… we’d never be downright greedy! But perhaps, 
greed affects more of us than the uber rich. Maybe greed is simply not being content.

https://www.reformedreflections.ca/faith-and-life/covetousness-is-greed%20.html


The Greek for this word Jesus used is pleonexia (Strong’s 4124), 
meaning covetousness, aggression, or desire for advantage.

Pleonexia, sometimes called pleonexy, originating from the Greek πλεονεξία, is a philosophical concept which roughly corresponds to greed, covetousness, or avarice, and is strictly defined as "the insatiable desire to have what rightfully belongs to others", suggesting what Ritenbaugh describes as "ruthless self-seeking and an arrogant assumption that others and things exist for one's own benefit".^[1]

merriam- webster;
Definition of covetous
1: marked by inordinate desire for wealth or possessions or for another's possessions

https://www.godandtruth.com/gat_msg_ar221.htm
The longing to be rich or to have more money and material possessions is a primary reason 
for many acts of crime being committed daily in the world: cheating, theft, robbery, 
criminal breach of trust, kidnapping and murder.

The seriousness of this problem of greed and covetousness is reflected in God’s specific prohibition of it in one of 
the Ten Commandments, as recorded in Exodus 20.

Exodus 20:17
“You shall not covet your neighbor’s house; you shall not covet your neighbor’s wife or his male servant or his female servant 
or his ox or his donkey or anything that belongs to your neighbor.”

This commandment explicitly prohibits us from coveting anything that belongs to another person, whether it is his house, wife, 
servants, donkey or ox. These things do not rightly belong to us and we should 
therefore not long for them. If we long to have what is not appropriate for us in the eyes of the Lord, we are covetous.

Not only is covetousness prohibited in one of the Ten Commandments, it is closely related to another of the Ten Commandments: 
You shall not steal (v. 15). Why do people steal? While there could be other reasons, a primary reason or motivating factor is covetousness.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

riječi imaju samo jezikoslovna značenja. možda je vode riječ o krivon prevodu storih tekstova, ili neukost storih pisaca, ili arhaično znočenje riječi pohljepa, ili nešto četvrto, ali o pohljepi se ne može dogovarati. ona znoči ča znoči

A što znači?
Navedi mi jednu definiciju i ja ću za nju naći kontekst u kojem to značenje ili nije potpuno ili uopće nije točno.
Svaka definicija neke riječi odnosno pojma je ili nepotpuna ili netočna.
Definicije sa kojima barataju jezikoslovci su samo grubo opisne, nebitno što ponekad (ali samo ponekad) pogađaju meritum stvari, a za njihovo daljnje razrađivanje su zaduženi ne jezikoslovci nego prije svega filozofi.
I to je aktivnost koja doslovce nema kraja pa se zato može slobodno reći kako bi bila riječ o nekoj vrsti (Aristotelove) potencijalne beskonačnosti, kada bi za sebe imala i (aktualno) beskonačno vrijeme na raspolaganju.

kic wrote:


ovi američki propovjednici nekad..

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

ljudi se izvaredno lako dogovaraju, pogotovo u kapitalizmu. da bi se proizvela samo jedna olovka, milijuni ljudi ki se njanci ne pozniovajui, rodu koordinirano ko švicarska ura (i, pencil,leonard reed).
ta sposobnost dogovaranja je razlog zoč smo nojuspješnija vrsta na zemlji.

Nije tu riječ o sposobnosti dogovaranja (i što je još važnije, a često se zaboravlja - držanja dogovorenog) nego o prisilnom poštivanju određene vrste društvene hijerarhije iz čega proizlazi rezultat koji u najmanju ruku nekoj društvenoj skupini olakšava preživljavanje odnosno u tom procesu preživljavanja donosi stanovite prednosti.
Riječ je o evoluciji njenim posljedicama, a evolucija možda nije doslovan prirodni zakon, ali je zato svoje pipke raširila po svim temeljnim prirodnim zakonima pa ju slobodno možemo smatrati nekom vrstom izvedenog prirodnog zakona.

aben wrote:

kic wrote:


ovi američki propovjednici nekad..

jebote, pa odličan je,
ča ti vode imo smetati?

aben wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

imam popriličan broj objašnjenja pohlepe u biblijskom i moralnom smislu ali više nemam volje lijepiti citate.. uglavnom, ponavljam: sama želja za stjecanjem što više materijalnih dobara i privilegija nije sama po sebi zlo ako se ostvaruje na način da se njenim ostvarivanjem nikome drugome ne čini šteta i da se ulaže samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće 
ali u okolnosti kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa i to nezasitna pohlepa.. 

naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

"kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa"- matilda.




ovo boldano je uzeto iz gornjeg citata, i nije istina. ivo sanader je možda i bi pohljepan, ali samo zoto ča je želi imati više nego ljudi mislu da mu je dovoljno. činjenica kako je to ostvori ga ne čini pohljepnikon, nego lupežon.

pošo sun viditi jel to stvarno tako, postoju li nakakova neslaganja oko toga termina. i found none.


merriam-webster:

"Greed comes from the Old English grædig, or "voracious," which means "always hungry for more."

: a selfish and excessive desire for more of something (such as money) than is needed

Examples of greed in a Sentence
 He was a ruthless businessman, motivated by naked ambition and greed.
 don't let greed for riches control you

na ovin linkovima je sve ko i kod merriama.

https://www.yourdictionary.com/greed
greed - Dictionary Definition : Vocabulary.com
Greed definition and meaning | Collins English Dictionary
Greed | Definition of Greed at Dictionary.com
GREED | meaning in the Cambridge English Dictionary

unda sun u search poče upotrebljavati bible i christianity.
imo puno linkova, i svi koristu ot termin, ali ga retko ki definiro. 

https://www.christianity.com/wiki/christian-terms/what-is-greed-definition-and-bible-verses-about-greed.html

unda sun naleti na ovo:

https://www.biblestudytools.com/bible-study/topical-studies/what-is-greed-and-how-do-i-know-if-i-m-greedy.html

Scripture doesn’t specifically define greed. In America, we often relegate greed 
as some abstract quality only the uber rich are guilty of. The rest of us just “want” 
stuff… we’d never be downright greedy! But perhaps, 
greed affects more of us than the uber rich. Maybe greed is simply not being content.

a unda i na ovo:

https://www.reformedreflections.ca/faith-and-life/covetousness-is-greed%20.html


The Greek for this word Jesus used is pleonexia (Strong’s 4124), 
meaning covetousness, aggression, or desire for advantage.

ekonomski iliterat, tvrdi da pohljepa proizvodi siromaštvo, ča je neistina, ali, puštimo to za sa.

Pleonexia, sometimes called pleonexy, originating from the Greek πλεονεξία, is a philosophical concept which roughly corresponds to greed, covetousness, or avarice, and is strictly defined as "the insatiable desire to have what rightfully belongs to others", suggesting what Ritenbaugh describes as "ruthless self-seeking and an arrogant assumption that others and things exist for one's own benefit".^[1]

merriam također ubacuje pojam ki proširuje želju na tuje stvori:

merriam- webster;
Definition of covetous
1: marked by inordinate desire for wealth or possessions or for another's possessions

dalje, vjernici jasno činu distinkciju između longing (ča je obična pohljepa) i kriminalnih radnji.

https://www.godandtruth.com/gat_msg_ar221.htm
The longing to be rich or to have more money and material possessions is a primary reason 
for many acts of crime being committed daily in the world: cheating, theft, robbery, 
criminal breach of trust, kidnapping and murder.

ali dalje počinje koristiti riječ i greed i covetous, ali za covetous uvika dodo ono ča joj i pripado, tj da je to želja za imanjen onoga ča neko drugi imo, 

The seriousness of this problem of greed and covetousness is reflected in God’s specific prohibition of it in one of 
the Ten Commandments, as recorded in Exodus 20.

Exodus 20:17
“You shall not covet your neighbor’s house; you shall not covet your neighbor’s wife or his male servant or his female servant 
or his ox or his donkey or anything that belongs to your neighbor.”

This commandment explicitly prohibits us from coveting anything that belongs to another person, whether it is his house, wife, 
servants, donkey or ox. These things do not rightly belong to us and we should 
therefore not long for them. If we long to have what is not appropriate for us in the eyes of the Lord, we are covetous.

Not only is covetousness prohibited in one of the Ten Commandments, it is closely related to another of the Ten Commandments: 
You shall not steal (v. 15). Why do people steal? While there could be other reasons, a primary reason or motivating factor is covetousness.

eto, 
jo sun pokušo nojti da bilo ki misli da je greed želja za tujin stvorima (ke nisu na prodaju) ili da je na bilo ki nočin vezona za "hodanje preko lešov" tj da podrazumjevo nepravedno stjecanje, i nis uspi.

ono ča sun uspi nojti, to je da postoji riječ za želju za tujin stvorima, covetous, ali ni ona ne impliciro hodanje preko lešov. eto, ako ti moreš nešto drukčije nojti, be my guest.

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

ne možeš uzeti samo jezikoslovnu definiciju riječi pohlepa: "pretjerano izražena sklonost za stjecanjem materijalnih dobara i privilegija".. jezikoslovac se neće baviti ni sa čim drugim osim te definicije..
bibličar, filozof i sociolog stavit će je u određeni kontekst.. navela sam ti bibličarsko tumačenje hebrejskog glagola hamad, čini mi se da sam navela i frommov pogled na pohlepu.. jezikoslovac se ne bavi moralnim implikacijama pohlepe i želje za stjecanjem materijalnih dobara..

moromo uzesti jedino jezikoslovnu definiciju. sve ostalo bi lo bi truk vonduli ib nik frkadi uv flanfa.

bibličar, filozof i socijolog su slobodni izmisliti nove pojmove za nepoželjna ponašanja, ali riječ pohljepa je zauzeta. moraju se baviti moralnim implikacijama pohljepe na temelju onoga ča su jezikoslovci definirali da pohljepa jest. naravski, oni moru i redefinirati pojam pohljepe, pa reći da je pohljepan onaj čovik ki nosi crvene gaće, ali sud o tomu je spor i potpuno u rukama govornikov.

mislim da se ne možemo dogovoriti oko značenja riječi pohlepa, oboje čvrsto stojimo na sojim pozicijama..
ja i dalje mislim da se riječ ne može uzeti samo u njenom jezikoslovnom značenju nego u kontekstu govora i tekstova bilo kojeg područja... u tim kontekstima pohlepa je izuzetno negativna pojava i odnosi se i na ostvarivanje vlastitog bogaćenja i na račun drugih..

ali, ovaj me razgovor podsjeća na vic o crnogorcima:

kaže jedan crnogorac drugom:

- danas sam radio!

a drugi će na to:

- ma nemoj, a gdje ti je antena?

dakle, ako uzmemo jezikoslovno značenje riječi radio onda imamo ovo objašnjenje:

radio (engl., krat. za radiotelegraphy). 1. Radioprijamnik (→ prijamnik). 2. → radiodifuzija. 3. Radiopostaja (npr. Radio Zagreb), radijska postaja, ili skup državnih radijskih postaja (npr. Hrvatski radio). 4. Skraćeni naziv za → radiokomunikacije.

https://www.hrleksikon.info/definicija/radio.html

međutim, u bilo kojem kontekstu - ekonomskom, vjerskom, političkom, antropološkom ili književnom sasvim je jasno da crnogorac nije radio

riječi imaju samo jezikoslovna značenja. možda je vode riječ o krivon prevodu storih tekstova, ili neukost storih pisaca, ili arhaično znočenje riječi pohljepa, ili nešto četvrto, ali o pohljepi se ne može dogovarati. ona znoči ča znoči, i tu ni moguće pregovarati. naravski, more se pokušati dodati znočenje, ali to je spor proces i potpuno liberatrijanski, naime, govornici hrvatskoga jezika ga moraju blagosloviti.

ne radi se o krivom prijeodu, već sam ti navela kako je preveden hebrejski glagol hamad
radi se o tome da jezikoslovlje ne razmatra uzroke i posljedice sadržaja neke riječi.. razmatraju ih druge znanosti
tako će teologija uzrok pohlepe naći već na početku knjige postanka kad prvi ljudi pohlepe biti kao Bog..
posljedice sadržaja možemo naći primijećene baš u svakoj znanstvenoj disciplini kao naprimjer u ekonomiji

Edward Hadas wrote:
Greed contributes to all the economic and financial woes of prosperous societies. The United States and other rich countries produce much more than is needed to support all of their people in comfort, so if desires were all truly modest, there would be few problems. Greed encourages people to decide that their own share is too small. Greed influences the popular desire for GDP growth (more, faster), financial gains (higher house prices as a ...

https://www.breakingviews.com/columns/ethical-economy-greed-justice-and-deception

ne razumijem zašto inzistiraš na plošnosti riječi..
ovako se nikada nećemo dogovoriti je li crnogorac radio ili je radio  

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

imam popriličan broj objašnjenja pohlepe u biblijskom i moralnom smislu ali više nemam volje lijepiti citate.. uglavnom, ponavljam: sama želja za stjecanjem što više materijalnih dobara i privilegija nije sama po sebi zlo ako se ostvaruje na način da se njenim ostvarivanjem nikome drugome ne čini šteta i da se ulaže samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće 
ali u okolnosti kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa i to nezasitna pohlepa.. 

naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

radi se o pohlepi prije svega..
nije on vidio vreću krumpira pa mu palo na pamet ukrasti je..
on je zbog svoje pohlepe pomno planirao kako će je realizirati i pohlepa je završila neviđenom pljačkom u kojoj nije oštećen samo jedan čovjek nego cijela nacija

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

koji de ljudske prirode opisan od strane nekoga iz libertarijanske sekte ti se čini idealiziran?

pohljepa ni želja za tuđin dobron. 

ni mi jasno ča je to ča odjednon pripado nekomu drugomu? jo nis govori o prijenosu vlosništva.
ali, ljudi i države se vrlo lako dogovaraju, a tomu nas uči povijest i sadašnjost. samo pogljedoj krez funestru i reci mi ča je od toga ča vidiš čovik mogo učiniti sun. nišće. sve je to rezultat kooperacije, dogovora. 


naravski da brak ni samo ugovor, ali to je jedino ča je bitno za definiranje prava i obaveza.

ti si rekao da je libertarijanski primjer društvenog uređenja ostvariv što podrazumijeva da je svih 7,5 milijardi ljudi osviješteno i u dobroj vjeri i da će poštivati tuđu osobnost i vlasništvo
ja ti tvrdim da je to nemoguće

jo to nika nis reko.
ono ča mi očekivamo je da će ljudi vćinom biti neosvješteni i da će oformiti države da mislu za njih. očekivomo da će značajan broj ljudi biti neprijateljski nastrojeni i da će mnogi biti pogubljeni jer će izvršiti pokušaj agresije na osobe i njihovo vlasništvo.

kad sam rekla da je libertarijanski model društva utopijski odgovorio si mi da nije jer je provediv zbog same ljudske prirode.. neću tražiti linkove na postove jer držim da se svatko stoji iza svojih riječi.. ako sad smatraš da se ljudi neće osvijestiti onda je vaš model ustroja društva utopijski i neostvariv

metilda wrote:

aben wrote:

ljudi i države se ne dogovaraju tako lako.. postoje nepomirljive ideološke i ekonomske razlike i suprotstavljenosti.. umjesto funestre sjeti se događaja od nekidan na temi.. je li uopće moguć dogovor između suprotstavljenih strana? ja to preslikavam i na širu zajednicu.. dovoljno je imati 100 mil ubojica i terorista pa da cijeli koncept 7,5 milijardi kuća pod različitim zastavama padne u vodu

i slažem se da čovjek ništa ne može učiniti sam, čovjek je biće zajednice i uvijek je upućen na tu zajednicu

ljudi se izvaredno lako dogovaraju, pogotovo u kapitalizmu. da bi se proizvela samo jedna olovka, milijuni ljudi ki se njanci ne pozniovajui, rodu koordinirano ko švicarska ura (i, pencil,leonard reed).
ta sposobnost dogovaranja je razlog zoč smo nojuspješnija vrsta na zemlji.

ljudi se i ne moraju dogovoriti oko svake sitnice. tribo rišiti samo glovne principe, i to je to. 

ma kakvi. jo mislin da kad bi broji bili i obrnuti, da bi se koncept održo. nas sto milijuni protv vos 7.5 milijardi, i vi nemote šanse. je znoš zoč? prvo, jer mi bronimo nešto svoje. ka čovik broni nešto svoje, unda un ni sun, unda je išnjin i bog. dalje, ka čovik ni rob, unda njegova kreativnost više ni sputana. zoto se u jugosloveniji vozi jugo, a u meriki mustang, a to vridi i u vojnom smilsu. kreativnost je božja slika u nami, i zoto je bog na našoj stroni. dalje, ono ča mi imomo, a vi želite, ne more se ukrasti. ča više, mi bi van to i muhte doli, jer toga ne more pofaliti, ikad. to znoči da ste vi samo rušilačka snoga, a ča dalje znoči da je bog isnami, a ne isvami.

dakle, noa 100 milijuni i bog, i vos 7.5 milijardi. you cant stand a chance

glede boldanoga.. pitala bih one radnice i djecu u kini i indiji kako su se dogovorili s kapitalističkim vlasnicima trvornica koje zbog bijedne cijene ljudskog rada otvaraju u tim zemljama a ne u ameriki.. dabome, rade koordinirano kao švicarski sat je rmoraju pojesti makar jedan bijedni obrok dnevno..

to s brojevima nije baš tako besmisleno.. kako Bog reče: i jedna muha usmrdi mirisno ulje

kic wrote:

aben wrote:

kic wrote:


ovi američki propovjednici nekad..

jebote, pa odličan je,
ča ti vode imo smetati?

nisam mislio ništa loše, već: koja energija i retorika

aben wrote:

ovo boldano je uzeto iz gornjeg citata, i nije istina. ivo sanader je možda i bi pohljepan, ali samo zoto ča je želi imati više nego ljudi mislu da mu je dovoljno. činjenica kako je to ostvori ga ne čini pohljepnikon, nego lupežon.

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:





naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

radi se o pohlepi prije svega..
nije on vidio vreću krumpira pa mu palo na pamet ukrasti je..
on je zbog svoje pohlepe pomno planirao kako će je realizirati i pohlepa je završila neviđenom pljačkom u kojoj nije oštećen samo jedan čovjek nego cijela nacija

un de u kin je uze ono ča mu ne pripado ni pohljepa, nego krađa.

pohljepa ni jednoko krađa. pogljedoj ovo:
ako pohljepa svrši is krađon, unda krađu tribo osuditi.
ako pohljepa svrši is napornin radon, zbog čega se čovik obogati, unda nemo temelja za osudu.

dakle, da je pohljepa loša, zlo soma po sebi, tribali bi je moći osuditi bez obzira.