Denkverbot

aben wrote:

koji de ljudske prirode opisan od strane nekoga iz libertarijanske sekte ti se čini idealiziran?

pohljepa ni želja za tuđin dobron. 

ni mi jasno ča je to ča odjednon pripado nekomu drugomu? jo nis govori o prijenosu vlosništva.
ali, ljudi i države se vrlo lako dogovaraju, a tomu nas uči povijest i sadašnjost. samo pogljedoj krez funestru i reci mi ča je od toga ča vidiš čovik mogo učiniti sun. nišće. sve je to rezultat kooperacije, dogovora. 


naravski da brak ni samo ugovor, ali to je jedino ča je bitno za definiranje prava i obaveza.

ti si rekao da je libertarijanski primjer društvenog uređenja ostvariv što podrazumijeva da je svih 7,5 milijardi ljudi osviješteno i u dobroj vjeri i da će poštivati tuđu osobnost i vlasništvo
ja ti tvrdim da je to nemoguće
ljudi i države se ne dogovaraju tako lako.. postoje nepomirljive ideološke i ekonomske razlike i suprotstavljenosti.. umjesto funestre sjeti se događaja od nekidan na temi.. je li uopće moguć dogovor između suprotstavljenih strana? ja to preslikavam i na širu zajednicu.. dovoljno je imati 100 mil ubojica i terorista pa da cijeli koncept 7,5 milijardi kuća pod različitim zastavama padne u vodu

i slažem se da čovjek ništa ne može učiniti sam, čovjek je biće zajednice i uvijek je upućen na tu zajednicu

kic wrote:

ne zun zoč in je to takov probijem, 
ako želiš biti svjesan nečega, svako malo misli o tomu i gotovo

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

naravno da nije problem željeti jer same želje su pozitivne i po njima nastaje napredak i pojedinca i društva.. kao što smo zaključili, problem nastaje kad želimo tuđe.. ne radi se o tome da netko želi iste takove stvori ko ča ih neko drugi imo nego baš točno te stvari koje drugi ima i onda čini sve da se tih stvari domogne.. ipak razgovaramo o desetoj zapovijedi pa su mjerodavniji bibličari koji se bave tom problematikom.. dakle željeti stvari koje drugi ima i učiniti sve da ih se domogne je pohlepa

ne slijedi.
to ti ni pohljepa, to je krađa, zavist itd.

bibličari nisu mjerodavni, jezikoslovci jesu. bibličari mou reći samo ča se mislilo, a jo ću ti reći je li se dobro reklo.
pohljepa nemo nikakove veze sa tujin vlasništvon. ako su bibličari mislili istaknuti situaciju u koj ni dobro biti pohljepan, unda su se morali drukčije izroziti.

ne možeš uzeti samo jezikoslovnu definiciju riječi pohlepa: "pretjerano izražena sklonost za stjecanjem materijalnih dobara i privilegija".. jezikoslovac se neće baviti ni sa čim drugim osim te definicije..
bibličar, filozof i sociolog stavit će je u određeni kontekst.. navela sam ti bibličarsko tumačenje hebrejskog glagola hamad, čini mi se da sam navela i frommov pogled na pohlepu.. jezikoslovac se ne bavi moralnim implikacijama pohlepe i želje za stjecanjem materijalnih dobara..

moromo uzesti jedino jezikoslovnu definiciju. sve ostalo bi lo bi truk vonduli ib nik frkadi uv flanfa.

bibličar, filozof i socijolog su slobodni izmisliti nove pojmove za nepoželjna ponašanja, ali riječ pohljepa je zauzeta. moraju se baviti moralnim implikacijama pohljepe na temelju onoga ča su jezikoslovci definirali da pohljepa jest. naravski, oni moru i redefinirati pojam pohljepe, pa reći da je pohljepan onaj čovik ki nosi crvene gaće, ali sud o tomu je spor i potpuno u rukama govornikov.

mislim da se ne možemo dogovoriti oko značenja riječi pohlepa, oboje čvrsto stojimo na sojim pozicijama..
ja i dalje mislim da se riječ ne može uzeti samo u njenom jezikoslovnom značenju nego u kontekstu govora i tekstova bilo kojeg područja... u tim kontekstima pohlepa je izuzetno negativna pojava i odnosi se i na ostvarivanje vlastitog bogaćenja i na račun drugih..

ali, ovaj me razgovor podsjeća na vic o crnogorcima:

kaže jedan crnogorac drugom:

- danas sam radio!

a drugi će na to:

- ma nemoj, a gdje ti je antena?

dakle, ako uzmemo jezikoslovno značenje riječi radio onda imamo ovo objašnjenje:

radio (engl., krat. za radiotelegraphy). 1. Radioprijamnik (→ prijamnik). 2. → radiodifuzija. 3. Radiopostaja (npr. Radio Zagreb), radijska postaja, ili skup državnih radijskih postaja (npr. Hrvatski radio). 4. Skraćeni naziv za → radiokomunikacije.

https://www.hrleksikon.info/definicija/radio.html

međutim, u bilo kojem kontekstu - ekonomskom, vjerskom, političkom, antropološkom ili književnom sasvim je jasno da crnogorac nije radio

riječi imaju samo jezikoslovna značenja. možda je vode riječ o krivon prevodu storih tekstova, ili neukost storih pisaca, ili arhaično znočenje riječi pohljepa, ili nešto četvrto, ali o pohljepi se ne može dogovarati. ona znoči ča znoči, i tu ni moguće pregovarati. naravski, more se pokušati dodati znočenje, ali to je spor proces i potpuno liberatrijanski, naime, govornici hrvatskoga jezika ga moraju blagosloviti.

metilda wrote:

aben wrote:

imam popriličan broj objašnjenja pohlepe u biblijskom i moralnom smislu ali više nemam volje lijepiti citate.. uglavnom, ponavljam: sama želja za stjecanjem što više materijalnih dobara i privilegija nije sama po sebi zlo ako se ostvaruje na način da se njenim ostvarivanjem nikome drugome ne čini šteta i da se ulaže samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće 
ali u okolnosti kad se želja odnosi na stjecanje neke tuđe stvari i gaženjem preko leševa bez obzira na posljedice onda je to pohlepa i to nezasitna pohlepa.. 

naravski da pohljepa ni zlo. čaviše, kapitalizmu je pohljepa gorivo, koje izgaranjem pretvara u prosperitet. apsolutno je nemoguće biti pohljepan na trud vrime i umjeće nekoga drugoga. to je nemoguće po sili definicije. 
napiši biloki primjer čovika ki svoju pohljepu ostvaruje na nočin da se njenim ostvarivanjem nikome drugome čini šteta i da se ne ulože samo vlastiti trud, vrijeme i umijeće, i jo ću ti pokozati zoč to ni pohljepa.

ivo sanader

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.
svak ki prisvoji nešto ča mu ne pripado je lupež, a ne pohljepnik.

metilda wrote:

aben wrote:

koji de ljudske prirode opisan od strane nekoga iz libertarijanske sekte ti se čini idealiziran?

pohljepa ni želja za tuđin dobron. 

ni mi jasno ča je to ča odjednon pripado nekomu drugomu? jo nis govori o prijenosu vlosništva.
ali, ljudi i države se vrlo lako dogovaraju, a tomu nas uči povijest i sadašnjost. samo pogljedoj krez funestru i reci mi ča je od toga ča vidiš čovik mogo učiniti sun. nišće. sve je to rezultat kooperacije, dogovora. 


naravski da brak ni samo ugovor, ali to je jedino ča je bitno za definiranje prava i obaveza.

ti si rekao da je libertarijanski primjer društvenog uređenja ostvariv što podrazumijeva da je svih 7,5 milijardi ljudi osviješteno i u dobroj vjeri i da će poštivati tuđu osobnost i vlasništvo
ja ti tvrdim da je to nemoguće

jo to nika nis reko.
ono ča mi očekivamo je da će ljudi vćinom biti neosvješteni i da će oformiti države da mislu za njih. očekivomo da će značajan broj ljudi biti neprijateljski nastrojeni i da će mnogi biti pogubljeni jer će izvršiti pokušaj agresije na osobe i njihovo vlasništvo.

ljudi i države se ne dogovaraju tako lako.. postoje nepomirljive ideološke i ekonomske razlike i suprotstavljenosti.. umjesto funestre sjeti se događaja od nekidan na temi.. je li uopće moguć dogovor između suprotstavljenih strana? ja to preslikavam i na širu zajednicu.. dovoljno je imati 100 mil ubojica i terorista pa da cijeli koncept 7,5 milijardi kuća pod različitim zastavama padne u vodu

i slažem se da čovjek ništa ne može učiniti sam, čovjek je biće zajednice i uvijek je upućen na tu zajednicu

ljudi se izvaredno lako dogovaraju, pogotovo u kapitalizmu. da bi se proizvela samo jedna olovka, milijuni ljudi ki se njanci ne pozniovajui, rodu koordinirano ko švicarska ura (i, pencil,leonard reed).
ta sposobnost dogovaranja je razlog zoč smo nojuspješnija vrsta na zemlji.

ljudi se i ne moraju dogovoriti oko svake sitnice. tribo rišiti samo glovne principe, i to je to. 

ma kakvi. jo mislin da kad bi broji bili i obrnuti, da bi se koncept održo. nas sto milijuni protv vos 7.5 milijardi, i vi nemote šanse. je znoš zoč? prvo, jer mi bronimo nešto svoje. ka čovik broni nešto svoje, unda un ni sun, unda je išnjin i bog. dalje, ka čovik ni rob, unda njegova kreativnost više ni sputana. zoto se u jugosloveniji vozi jugo, a u meriki mustang, a to vridi i u vojnom smilsu. kreativnost je božja slika u nami, i zoto je bog na našoj stroni. dalje, ono ča mi imomo, a vi želite, ne more se ukrasti. ča više, mi bi van to i muhte doli, jer toga ne more pofaliti, ikad. to znoči da ste vi samo rušilačka snoga, a ča dalje znoči da je bog isnami, a ne isvami.

dakle, noa 100 milijuni i bog, i vos 7.5 milijardi. you cant stand a chance

aben wrote:

kic wrote:

ne zun zoč in je to takov probijem, 
ako želiš biti svjesan nečega, svako malo misli o tomu i gotovo

nisam tako shvatio, ne znam, mislim da je ciljao na to da je novac koji imamo naše utrošeno vrijeme, i zato možemo i njega gledati kroz duhovniju prizmu tj pametnije ga usmjeravati

ovi američki propovjednici nekad..

kic wrote:

aben wrote:

ne zun zoč in je to takov probijem, 
ako želiš biti svjesan nečega, svako malo misli o tomu i gotovo

nisam tako shvatio, ne znam, mislim da je ciljao na to da je novac koji imamo naše utrošeno vrijeme, i zato možemo i njega gledati kroz duhovniju prizmu tj pametnije ga usmjeravati

moreš ti utrošiti i puno i malo vrimena u zamjenu za puno šoldov i svejedno ti je, uvik ćeš za prosječnog hr bystandera biti neproduhovljeni materijalist.

aben wrote:

riječi imaju samo jezikoslovna značenja. možda je vode riječ o krivon prevodu storih tekstova, ili neukost storih pisaca, ili arhaično znočenje riječi pohljepa, ili nešto četvrto, ali o pohljepi se ne može dogovarati. ona znoči ča znoči

A što znači?
Navedi mi jednu definiciju i ja ću za nju naći kontekst u kojem to značenje ili nije potpuno ili uopće nije točno.
Svaka definicija neke riječi odnosno pojma je ili nepotpuna ili netočna.
Definicije sa kojima barataju jezikoslovci su samo grubo opisne, nebitno što ponekad (ali samo ponekad) pogađaju meritum stvari, a za njihovo daljnje razrađivanje su zaduženi ne jezikoslovci nego prije svega filozofi.
I to je aktivnost koja doslovce nema kraja pa se zato može slobodno reći kako bi bila riječ o nekoj vrsti (Aristotelove) potencijalne beskonačnosti, kada bi za sebe imala i (aktualno) beskonačno vrijeme na raspolaganju.

aben wrote:

kod ive sanadera se ne rodi o pohljepi, nego o krađi.

Kaže tko?
Ti?
Ja kažem da se kod Ive Sanadera radi o krađi motiviranoj enormnom osobnom pohlepom. Ne samo prema novcu nego i prema osobnom političkom i društvenom utjecaju.
Po čemu je tvoje objašnjenje preciznije, sveobuhvatnije odnosno uvjetno rečeno bolje od mojeg?

aben wrote:

ljudi se izvaredno lako dogovaraju, pogotovo u kapitalizmu. da bi se proizvela samo jedna olovka, milijuni ljudi ki se njanci ne pozniovajui, rodu koordinirano ko švicarska ura (i, pencil,leonard reed).
ta sposobnost dogovaranja je razlog zoč smo nojuspješnija vrsta na zemlji.

Nije tu riječ o sposobnosti dogovaranja (i što je još važnije, a često se zaboravlja - držanja dogovorenog) nego o prisilnom poštivanju određene vrste društvene hijerarhije iz čega proizlazi rezultat koji u najmanju ruku nekoj društvenoj skupini olakšava preživljavanje odnosno u tom procesu preživljavanja donosi stanovite prednosti.
Riječ je o evoluciji njenim posljedicama, a evolucija možda nije doslovan prirodni zakon, ali je zato svoje pipke raširila po svim temeljnim prirodnim zakonima pa ju slobodno možemo smatrati nekom vrstom izvedenog prirodnog zakona.

kic wrote:

nisam tako shvatio, ne znam, mislim da je ciljao na to da je novac koji imamo naše utrošeno vrijeme, i zato možemo i njega gledati kroz duhovniju prizmu tj pametnije ga usmjeravati

A = B, B = C => A = C.
Neš' ti velike mudrosti, da baš ne kažem duhovnosti.

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

nisam tako shvatio, ne znam, mislim da je ciljao na to da je novac koji imamo naše utrošeno vrijeme, i zato možemo i njega gledati kroz duhovniju prizmu tj pametnije ga usmjeravati

A = B, B = C => A = C.
Neš' ti velike mudrosti, da baš ne kažem duhovnosti.

daj e moraš mi preporučiti neke dobre slušalice preko žice

jučer legao u mračnu sobu, zatvorio oči, stavio ove bežične slušalice što sam dobio i pojačao i uživao u ovome

kic wrote:

daj e moraš mi preporučiti neke dobre slušalice preko žice

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-599/

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

daj e moraš mi preporučiti neke dobre slušalice preko žice

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-599/

Nisu čak ni posebno dobre, više onako solidne.

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

daj e moraš mi preporučiti neke dobre slušalice preko žice

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-599/

Nisu čak ni posebno dobre, više onako solidne.

I da, vjerujem da imaju i dark verziju.

solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

ako ne znaš šta valja, znaš šta je skupo' :^^

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-800-s/ ajme 12000kn :^^

mada ove što si linkao imaju i lijep klasični dizajn, nažalost nisu na zalihi..

kic wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

ako ne znaš šta valja, znaš šta je skupo' :^^

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-800-s/  ajme 12000kn :^^

mada ove što si linkao imaju i lijep klasični dizajn, nažalost nisu na zalihi..

Prevrti malo po guglu, moguće je da ih imaju negdje drugdje.
Da, imaju i skupljih modela, ali imaju i jeftinijih:

https://www.bojezvuka.hr/wp-content/uploads/2020/04/Sennheiser_CJENIK-17.2.pdf

Speare Shaker wrote:

kic wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
solidne > dobre

:^^

1300 kn :^^

Bio je nedavno negdje u Zagrebu i neki popust.
Mislim oko 1100 kuna ili tako nešto.
A grebi ga, tražio si dobre, a ja sam pretpostavio što za tebe znači ta kvalifikacija.
Inače ako ti je preskupo imaš čitavu hrpu puno jeftinijih Sennheiserovih modela. Sennheiser je uvijek optimalan izbor. Prevrti Sennheiserov cjenik na Novim bojama zvuka.
Druga je priča što se meni više sviđaju Stax elektrostatici.

ako ne znaš šta valja, znaš šta je skupo' :^^

https://www.bojezvuka.hr/proizvod/sennheiser-hd-800-s/  ajme 12000kn :^^

mada ove što si linkao imaju i lijep klasični dizajn, nažalost nisu na zalihi..

Prevrti malo po guglu, moguće je da ih imaju negdje drugdje.
Da, imaju i skupljih modela, ali imaju i jeftinijih:

https://www.bojezvuka.hr/wp-content/uploads/2020/04/Sennheiser_CJENIK-17.2.pdf

-150kn

https://www.mall.hr/slusalice/sennheiser-slusalice-hd-599-slonovaca?gclid=EAIaIQobChMIoqbXrcCX6gIVxKsYCh2ARwbKEAAYASAAEgLDMvD_BwE&tab=reviews