Denkverbot
Page 17 of 50
Page 17 of 50 • 1 ... 10 ... 16, 17, 18 ... 33 ... 50
Re: Denkverbot
e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35492
2014-04-16
Re: Denkverbot
aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Gnječ wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
...koji nikad nije komentirao ničiju osobnost.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
venus wrote:Gnječ wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
...koji nikad nije komentirao ničiju osobnost.
Akcija-reakcija, što ćeš.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:venus wrote:Gnječ wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
...koji nikad nije komentirao ničiju osobnost.
Akcija-reakcija, što ćeš.
Osim toga, nobody's pefect, baby. Nobody's perfect (Some like it hot).
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Gnječ wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
A čuj, nisam ja kriv što si se ti panično ustrtario od tamo neke prehladice.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
dobi sun još i homo deus i 21 lekcija za 21. stoljeće,
skula je gotova, sa ću se samo svaki dun opijati, betonirati i čitati
skula je gotova, sa ću se samo svaki dun opijati, betonirati i čitati
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35492
2014-04-16
Re: Denkverbot
aben wrote:dobi sun još i homo deus i 21 lekcija za 21. stoljeće,
skula je gotova, sa ću se samo svaki dun opijati, betonirati i čitati
Opijanje i čitanje u ljetno doba uopće ne spada u čudne zanimacije.
Ali svaki dan ćeš betonirati?
Guest- Guest
Re: Denkverbot
hoti sun i početi pusiti trovu, ali izgljedo da je korona usporila i tu trgovinu, navodno je sa piz jedun gram
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35492
2014-04-16
Re: Denkverbot
E da, kad smo kod ljetnih zanimacija, neki dan je bila riječ o subwooferima.
Ovo slušati sa uključenim subovima, može i sa jednim, ali bolje sa dva. Po mogućnosti aktivnim sa dobrom amplifikacijom.
James Blake: Limit To Your Love
Ovo slušati sa uključenim subovima, može i sa jednim, ali bolje sa dva. Po mogućnosti aktivnim sa dobrom amplifikacijom.
James Blake: Limit To Your Love
Last edited by Speare Shaker on Wed 17 Jun - 19:06; edited 1 time in total
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:aben wrote:dobi sun još i homo deus i 21 lekcija za 21. stoljeće,
skula je gotova, sa ću se samo svaki dun opijati, betonirati i čitati
Opijanje i čitanje u ljetno doba uopće ne spada u čudne zanimacije.
Ali svaki dan ćeš betonirati?
svaki, icigli.
ako se ne umorin, ne zaslužujen piti. naravski, ako ne čitan, ne zaslužujen živiti
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35492
2014-04-16
Re: Denkverbot
aben wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:dobi sun još i homo deus i 21 lekcija za 21. stoljeće,
skula je gotova, sa ću se samo svaki dun opijati, betonirati i čitati
Opijanje i čitanje u ljetno doba uopće ne spada u čudne zanimacije.
Ali svaki dan ćeš betonirati?
svaki, icigli.
ako se ne umorin, ne zaslužujen piti. naravski, ako ne čitan, ne zaslužujen živiti
Fakat, zaista. I to ne literaturu poput Glorie, Astre i sličnih časopisa.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
inače, u psihologiji postoji jedna čitava grana, koja se zove psihologija ličnosti...
Aristotel je u djelu Nikomahova etika o humoru i ljudima koji mu se prepuštaju ili ne prepuštaju izrekao ove riječi. Iz tog je citata vidljivo da se Aristotel ponaša slično kao psiholog ličnosti. Aristotel analizira karakteristike osoba koje imaju odgovarajući smisao za humor, pronalazeći neke osobitosti koje su s njim povezane. Aristotel tom opisu dodaje usporedbu osoba koje su ekstremne po smislu za humor, bilo da ga imaju premalo ili previše. U svojoj knjizi o etici, Aristotel opisuje i analizira mnoge karakteristike ličnosti, uključujući istinoljubivost, hrabrost, inteligenciju, ugađanje sebi, sklonost srdžbi i druželjubivost.
Možemo zaključiti da je Aristotel bio psiholog ličnosti – amater.
No, jesmo li svi u određenoj mjeri amaterski psiholozi ličnosti? Nismo li svi znatiželjni u vezi s karakteristikama koje ljudi posjeduju, uključujući i naše vlastite karakteristike? Ne koristimo li svi osobine ličnosti kada opisujemo druge osobe? Naposljetku, ne koristimo li svi karakteristike ličnosti kako bismo objasnili ponašanje, kako vlastito, tako i ponašanje drugih osoba? Kada kažemo da naša prijateljica odlazi na brojne zabave zato što je društvena, mi koristimo ličnost kako bismo objasnili njezino ponašanje. Kada za nekog drugog prijatelja navodimo da je savjestan i pouzdan, mi opisujemo karakteristike njegove ličnosti.
Kada karakteriziramo sami sebe kao promišljene, inteligentne i ambiciozne, mi opisujemo karakteristike vlastite ličnosti.
Osobine ličnosti čine ljude međusobno različitima i te se osobine obično pojavljuju u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Stjepanu kao lijenom i nepouzdanom, Marini kao optimističnoj, te Damiru kao anksioznom. Pridjevi koji se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se pridjevima deskriptorima crta ličnosti. Postoji više od 20 000 takvih pridjeva – deskriptora crta ličnosti.
Ova zapanjujuća činjenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom životu postoje snažni razlozi za naš pokušaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima ulazimo u interakcije, te da postoje snažni razlozi za pokušaj razumijevanja i opisivanja nas samih.
Aristotel je u djelu Nikomahova etika o humoru i ljudima koji mu se prepuštaju ili ne prepuštaju izrekao ove riječi. Iz tog je citata vidljivo da se Aristotel ponaša slično kao psiholog ličnosti. Aristotel analizira karakteristike osoba koje imaju odgovarajući smisao za humor, pronalazeći neke osobitosti koje su s njim povezane. Aristotel tom opisu dodaje usporedbu osoba koje su ekstremne po smislu za humor, bilo da ga imaju premalo ili previše. U svojoj knjizi o etici, Aristotel opisuje i analizira mnoge karakteristike ličnosti, uključujući istinoljubivost, hrabrost, inteligenciju, ugađanje sebi, sklonost srdžbi i druželjubivost.
Možemo zaključiti da je Aristotel bio psiholog ličnosti – amater.
No, jesmo li svi u određenoj mjeri amaterski psiholozi ličnosti? Nismo li svi znatiželjni u vezi s karakteristikama koje ljudi posjeduju, uključujući i naše vlastite karakteristike? Ne koristimo li svi osobine ličnosti kada opisujemo druge osobe? Naposljetku, ne koristimo li svi karakteristike ličnosti kako bismo objasnili ponašanje, kako vlastito, tako i ponašanje drugih osoba? Kada kažemo da naša prijateljica odlazi na brojne zabave zato što je društvena, mi koristimo ličnost kako bismo objasnili njezino ponašanje. Kada za nekog drugog prijatelja navodimo da je savjestan i pouzdan, mi opisujemo karakteristike njegove ličnosti.
Kada karakteriziramo sami sebe kao promišljene, inteligentne i ambiciozne, mi opisujemo karakteristike vlastite ličnosti.
Osobine ličnosti čine ljude međusobno različitima i te se osobine obično pojavljuju u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Stjepanu kao lijenom i nepouzdanom, Marini kao optimističnoj, te Damiru kao anksioznom. Pridjevi koji se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se pridjevima deskriptorima crta ličnosti. Postoji više od 20 000 takvih pridjeva – deskriptora crta ličnosti.
Ova zapanjujuća činjenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom životu postoje snažni razlozi za naš pokušaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima ulazimo u interakcije, te da postoje snažni razlozi za pokušaj razumijevanja i opisivanja nas samih.
_________________
It's So Good To Be Bad
Noor- Posts : 25907
2017-10-06
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:E da, kad smo kod ljetnih zanimacija, neki dan je bila riječ o subwooferima.
Ovo slušati sa uključenim subovima, može i sa jednim, ali bolje sa dva. Po mogućnosti aktivnim sa dobrom amplifikacijom.
James Blake: Limit To Your Love
jo sun misli da audiofili ne volu subvufere, misli sun da ne volu ni procesirani zvuk, srednjotonce...i da dobri zvučnici imaju kompletan range.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35492
2014-04-16
Re: Denkverbot
Fizička okolina je često izazov za ljude. Ponekad je ona direktna prijetnja preživljavanju. Primjerice, nestašica hrane izaziva problem osiguravanja nutrijenata potrebnih za preživljavanje. Izloženost ekstremnim temperaturama izaziva problem očuvanja termalne homeostaze. Visina, zmije, pauci i stranci mogu biti opasnost za preživljavanje. Ljudska bića, kao druge životinje, razvila su rješenja za takve adaptacijske probleme. Glad nas motivira da tražimo hranu, a okusne preferencije određuju izbor hrane koju ćemo konzumirati. Mehanizam drhtanja nam pomaže u borbi s hladnoćom, a žlijezde znojnice nam pomažu u borbi s vrućinom.
Na psihološkoj razini, naš strah od visine, zmija, paukova i stranaca – najčešći ljudski strahovi – pomažu nam da izbjegnemo opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za naše preživljavanje.
Socijalna okolina također zahtijeva našu adaptaciju. Možemo željeti prestiž koji sa sobom nosi neki novi posao, ali postoje brojni drugi ljudi koji će se također natjecati za istu poziciju. Možemo željeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe će se također boriti za njih. Možemo željeti veću emocionalnu bliskost s osobama koje su nam važne, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost može postići.
Načini na koje se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom – izazovi kojima smo izloženi u nastojanju da osiguramo osjećaj pripadanja, ljubavi i poštovanja od strane drugih – od prvorazredne su važnosti za naše razumijevanje ličnosti. Pojedini aspekti okoline koji su važni u nekom trenutku često su determinirani ličnošću. Osoba koja je pričljiva, primjerice, u socijalnoj će okolini uočiti više mogućnosti da započne razgovor od osobe koja nije pričljiva. Osoba koja je neugodna, ulazit će u socijalnu okolinu gdje se ljudi više svađaju i sukobljavaju s njom. Osoba kojoj je vrlo važan status, obraćat će pažnju na relativnu poziciju dugih ljudi u hijerarhiji – tko je na vrhu, tko je na dnu, tko se uspinje, tko nazaduje.
Ukratko, od potencijalno neograničenog broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo, naša “efektivna okolina” je onaj mali podskup obilježja okoline na koja se usmjeravaju naši psihički mehanizmi, te stoga na njih obraćamo pažnju i na njih reagiramo.
Na psihološkoj razini, naš strah od visine, zmija, paukova i stranaca – najčešći ljudski strahovi – pomažu nam da izbjegnemo opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za naše preživljavanje.
Socijalna okolina također zahtijeva našu adaptaciju. Možemo željeti prestiž koji sa sobom nosi neki novi posao, ali postoje brojni drugi ljudi koji će se također natjecati za istu poziciju. Možemo željeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe će se također boriti za njih. Možemo željeti veću emocionalnu bliskost s osobama koje su nam važne, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost može postići.
Načini na koje se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom – izazovi kojima smo izloženi u nastojanju da osiguramo osjećaj pripadanja, ljubavi i poštovanja od strane drugih – od prvorazredne su važnosti za naše razumijevanje ličnosti. Pojedini aspekti okoline koji su važni u nekom trenutku često su determinirani ličnošću. Osoba koja je pričljiva, primjerice, u socijalnoj će okolini uočiti više mogućnosti da započne razgovor od osobe koja nije pričljiva. Osoba koja je neugodna, ulazit će u socijalnu okolinu gdje se ljudi više svađaju i sukobljavaju s njom. Osoba kojoj je vrlo važan status, obraćat će pažnju na relativnu poziciju dugih ljudi u hijerarhiji – tko je na vrhu, tko je na dnu, tko se uspinje, tko nazaduje.
Ukratko, od potencijalno neograničenog broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo, naša “efektivna okolina” je onaj mali podskup obilježja okoline na koja se usmjeravaju naši psihički mehanizmi, te stoga na njih obraćamo pažnju i na njih reagiramo.
_________________
It's So Good To Be Bad
Noor- Posts : 25907
2017-10-06
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:venus wrote:Gnječ wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:e,
ali poanta je da sun in hoti reći da se ne cuju više, imali smo 70 tisućljeća za to, valjda sa moremo razgovorati o kapitalizmu...
Da se još jednom (učinio sam to već ranije na temi) podsjetimo sjajne izreke Eleanore Roosevelt.
Great minds discuss ideas; average minds discuss events; small minds discuss people.
stigo je poturica hrabriša udijeliti the last punch.
...koji nikad nije komentirao ničiju osobnost.
Akcija-reakcija, što ćeš.
ne nije to akcija-reakcija. to je jedna od pasivno-agresivnih taktika
Passive aggressive people love to throw the last punch. So much so, that even when an argument has been reconciled, they slip one last insulting remark into the conversation. This remark is often subtler than the ones which went before but it is still an insulting remark which allows them to feel victorious.
Unfortunately, with passive aggressive people, they either feel like they have won, or they have lost. There is no such thing as an honest and open conversation. Every interaction is either a contest or a conflict. Either way, it is something they must win.
Although they won’t fight in an open and transparent manner, they will keep trying to get the subtle, and not so subtle punches in. Throwing the last punch allows them to experience a sense of victory.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Uz fizičku i socijalnu, imamo i intrapsihičku okolinu. Intrapsihička znači “unutar uma”. Svi imamo sjećanja, snove, želje, fantazije i kolekciju privatnih iskustava s kojima živimo svaki dan. Ta intrapsihička okolina je ipak, iako se ne može objektivno verificirati kao naša socijalna ili fizička okolina, stvarna za svakog od nas i čini važan dio naše psihičke realnosti. Primjerice, samopoštovanje – koliko dobar ili loš dojam imamo o sebi u nekom trenutku – može ovisiti o našoj procjeni stupnja u kojem uspijevamo postići naše ciljeve. Uspjeh na poslu i uspjeh u prijateljskoj vezi mogu činiti dvije različite vrste iskustva uspjeha, te tako mogu stvarati različita sjećanja. Mi smo pod utjecajem sjećanja o takvim iskustvima svaki put kada razmišljamo o vlastitoj vrijednosti. Naša intrapsihička okolina, jednako kao naša fizička ili socijalna okolina, pruža važan kontekst za razumijevanje ljudske ličnosti.
_________________
It's So Good To Be Bad
Noor- Posts : 25907
2017-10-06
Page 17 of 50 • 1 ... 10 ... 16, 17, 18 ... 33 ... 50
Page 17 of 50
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum