Denkverbot

aben wrote:

violator wrote:

aben wrote:

violator wrote:

aben wrote:

nije da nemo silovanja jer ne postoji zakon, nego ne postoji zakon jer nemo silovanja.

Jebenti neboga ludoga! : )))

aben wrote:

ne moreš silovati životinju, zakon ne poznivo otu kategoriju.

"Forty-five states (and two U.S. territories) have laws which expressly criminalize the sexual assault of an animal" (Gnjecov citat.)


Eufemizam za silovanje zivotinja.


Daj, prestani kakat'. Sto je previse, previse je. ;)

to ni nikakov eufemizam. 

ti možda misliš da je slučajno ča je nasrtanje spolnin organom na životinju bestijalnost, a ne silovanje, ali to ni tako.

Ne mislim da je slucajno (znas ti jako dobro znacenje eufemizma) velim da je tvoja linija zakljucivanja (nema silovanja zivotinja jer zakon ne poznaje tu kategoriju za zivotinje) jednostavno NETOCNA. Buduci da se postojecim zakonima termin "silovanje" odnosi na osobe, morali su taj termin zamijeniti nekim slicnim koji ne pretpostavlja "status osobe", a opet zahtijeva kaznjavanje zbog tog CINA silovanja. Ali znam da to znas, kao sto znam da se neprekidno uvijas jer si malo zloban i ne volis ne biti u pravu.

ali jo isto mislin da je ota boldana izjava netočna. ako mi je nojdeš di sun to reko, jo ću se javno odreći ote tvrdnje.

ono ča jo tvrdin je da nemo zakona ki reguliro silovanje životinje jer ne postoji silovanje životinja.  životinju je nemoguće silovati, ali ju je moguće seksuano napasti. ljudi su zaštitili životinje od seksualnih napada, a ne od silovanja.  

 Buduci da se postojecim zakonima termin "silovanje" odnosi na osobe, morali su taj termin zamijeniti nekim slicnim koji ne pretpostavlja "status osobe", a opet zahtijeva kaznjavanje zbog tog CINA

upravo tako, i riječ ku su odredili je bestijalnost.

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:jo sun se bezveze raspiso, i učini klasičnu grješku, zaburavi sun ča mi je bi cilj pisancije:(



kapitalizam nemo jednu definiciju i imo puno konotacija. ov referat gre za otin da dodo kapitalizmu ono ča ga gre, i da mu oduzme ono ča ga ne gre.
jo ću na početku labavo definirati ča to jest, iz razloga ča se un u neformalnin diskusijama na forumu upravo tako i koristi- labavo. iz dotle ću groditi its case.
dakle, kapitalizam je oblik interakcije (conduct) među ljudima. kapitalizam pretpostavlja 2 stvori da bi mogo postojati. pretpostavlja 
više od jednog odraslog, funkcijonalnog i slobodnog čovika (1), i mogućnost da oti ljudi imaju svojinu (2).

ovo pod (1), slobodnog čovika, ni jasno somo po sebi, pa ću pobliže napisati ča to podrazumijevo. 
neki dun je ebenica ustvrdi da glodan čovik ni slobodan ka gre činiti nadnicu kod poslodavca jer ga glod tiro na to. takovo vulgarno svaćanje slobode je sasvin legitimno.
međutin, niti poslodavac niti oblik sustava razmjene (rad za nadnicu) ne moru biti odgovorni za pojavu glodi. ono ča se iz toga more zaključiti jest da čovik 
definitivno ni slobodan od svojih fizikalnih datosti, isčin koliko jo znun niko nemo problijem. 
ono na ča se sloboda čovika odnosi je sloboda da ulazi u interakcije is drugin ljudima, da je dragovoljni sudionik. to ne znoči da će svin sudionicima biti drogo činiti sve ono 
ča su dobrovoljno odlučili činiti, to samo znoči da su somi odlučili da će upravo to učiniti.
 
stupnjevi kapitalizma, tj drift prema socijalizmu se očituje u udjelu u kin je neki skup interakcija dragovoljan. čisti 100% kapitalizam bi bi un 
u kin su sve interakcije dobrovoljne, a 100% socijalizam un u kin je su sve interakcije nedobrovoljne.


u trenutku kad imomo slobodnog, odraslog i funkcijonalnog čovika, i još jednog takovog nasuprot njemu, 
te obadvoje imaju svojinu nojmanje u obliku svojega tela, imomo sve ča nan je potribno za nastanak kapitalizma.


stvarnost je tako hotila, da ljudi nisu zadovoljni sa svojin sadašnjih stanjen, želu ga preminiti i zoto stupaju u akciju, ljudsku akciju. oni analiziraju svoje unutranje stanje, 
i situaciju oko sebe, te donosu odluku ča će učiniti. stvarnost je tako hotila, da mnoge stvori ke čovik želi učiniti nisu lake, i da mu tribo pomoć. u trenutku ka dvo čovika
dobrovoljno dogovoru neku akciju, kapitalizam je rodjen.

to su dovoljni i nužni uvjeti da bi se govorilo o kapitalizmu. vidimo da je kapitalizam ekonomska pojava, jer se odnosi na menadžment resursov. tomu se moru dodavati 
razne druge odlike, bilokakovi mehanizmi, i dokle god su pristtni prvospomenuti uvjeti, riječ je o kapitalizmu.
uobičajene stvori ke se pripisuju kapitalizmu su orjentiranost ka profitu, kompeticija, pohljepa, dovanje u chaity, bezosjećajnost- you name it. 
međutin, ono ča se ne more oduzesti kapitalizmu, unatoč svin odlikama ke proizlazu iz takovoga menadžmenta resusov jest pravednost. to je pravedan nočin upravljanja resursima zbog 
zbog uvjeta dobrovoljnosti.

prvo ča se uoči u kapitalističkoj sredini je skok produktivnosti. kapitalizam teško more preuzeti zasluge zbog ljudske produktivnosti. ne more preuzesti zasluge ni za razvoj 
kompeticije, profit- nišće. to sve imo fizikalne i psihološke uzroke. mi danas znomo da su ljudi motiviraniji kad su slobodni. dakle, kapitalizam se samo more pofoliti 
da je otključo ote potencijale, ki su u svin drugin sustavima operećeni. 
prigovor ki se more čuti, da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, more se gljedati na dvo nočina.
 prvi je da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, a kako je kapitalizam samo dobrovoljna interakcija svojine, to impliciro da je neki drugi oblik
razmjene, nedobrovoljni oblik, bolji, ča je nemoguće.
drugi, more znočiti da je nekakvo stanje u društvu doživilo pogoršanje u uvjetima kapitalizma, u odnosu na stanje kakovo je bilo u uvjetima neslobode. to je sasvin lako moguće, 
i tu ulazi u igru cela statistika oko razvoda, neženstva, i samoubojstava. jo ne ću ulaziti u detalje otih statistik, nego ću ih samo prihvatiti da su točne. 
to ne more biti optužba protiv kapitalizma, to je optužba protiv acting mana, da su mu izbori bili loši. naravski, acting man je vrhovni i jedini sudac svojin odlukami i zoto ću 
jednostavno proglositi svaku odluku ku je dovela do takovih statistik napretkom. ako ljudi tako želu, unda ljudi tako želu, i to prestavlja napredak.
međutin, uvesti ću još jedun obći pokazatelj, a to je zadovoljstvo. uzmimo da moremo miriti zadovoljstvo, i da mjerenja pokaživaju da je zadovoljstvo ljudi u kapitalizmu manje, 
nego u nekin drugin sustavima.
stvarnost je tako hotila, pa je čovik često nezadovoljan u relaciji koliko je zadovoljan čovik pored njega. oxfam je teroristička organizacija koja koristi upravo takove pojave u stvarnosti.
oni ističu kako 85 ljudi ljudi drži 50% svega bogatstva na svitu ča puno ljudi čini nesritnima, podsićo ih na sve ono ča oni nemaju. distribucija bogatstva (gap) je čisto psihološko strašilo,
ona ne govori o ničemu i ne ukaživo na nišće, gap ne tribo ispravljati ni je to nekakva opasna stvor. ka bi se oto bogatstvo 85orici ukralo i razdililo ljudima, svaki bi dobi 543 dolara.
 tote još ni rečeno da su oti bogatuni bogati samo zoto ča su stvorili nešto ča je nekomu drugomu tribalo, oni su nojviše pomogali na svitu, da bi ih se sa samo difamiralo.
međutin da se vrotin na optužbe za nezadovoljstvo. kad čuju da je neko bogat, to ljude čini iskreno nezadovoljnima i zoto jo mislin da su ljudi stvarno nezadovoljniji u  kapitalizmu,
 i ot problijem tribo adresirati. ok, je li kapitalizam kriv ča su ljudi u kapitalizmu nezadovoljni? svaki atom u meni govori ne, ali, aj reći ću da je, čisto da iskoristin priliku
za istaknuti da kapitalizam ni alat za napredak. kapitalizam je alat za pravednost. niti jednomu nezadovoljniku ni učinjena nepravda, oni somi biraju biti nezadovoljni, niko in ne stoji na putu njihova
nezadovoljstva, neka sidu doma i kisaju. ča drugo reći? 
1990 godine, na svitu je bilo 1950 milijuna ljudi ki su živili ispo 2 dolara na dan. 2015 ot broj je po na 702 milijuna. (usklađeno za vrijednost dolara). jesu li ljudi ki su bogatiji nužno zadovoljniji? 
siguoro da nisu. isto ko ča oni bogati nisu zadovoljni sa svima milijunima. stvarnost je to tako hotila. da ni, napredtka siguro ne bi bilo.

nis baš na čistu ča to znoči da se na ljude gljedo proračunato. jo mislin da se na sve gljedo proračunato, i to ne dovoljno proračunato. kad bi se na stvori i ljue više gljedalo proračunato, ne bi se 
dogođale tolike misalokacije resursov. ljudi svoje interese nekad ni ne znaju formulirati a kamoli da moru skovati plan kako ih ostvoriti. slobodni ulaz u asocijacije, i slobodni izlaz iz asocijacija, 
orjentiranost ljudi ka interesima, svrhovitost djelovanja, sve su to stvori na kojima ljudi moru još roditi, ljudski plafon produktivnosti ne postoji. međutin, to sve nemo veze is kapitalizmon,
misalokacija će uvik biti zbog manjkavog znanja, zbog objektivnih razlogov. ukoliko se oti razlozi ne uvećavaju raznim opstrukcijama dobrovoljnih odnosov, moremo reći da smo osigurali
maksimalnu pravednost.


i tako, društvo u kin vladaju dominantno kapitalistički odnosi, počinje poprimati određene konture. sviđaju li se svima ote konture? ne sviđaju?
sićote se ka sun na početku reko da su odnosi slobodni, i da nis metnu druge granice osin otih? epa svaki od tih nezadovoljnika slobodan je ne koristiti nišće ča jedun od onih 85 bogatih prodoje. svaki od 
nezadovoljnika slobodan je osnovati antikapitalističku sredinu  u koj će odnosi biti bilokakovi drugi. svi svu slobodni biti zadovoljni. takovih primjerov imo puno i uspješni su.
jo znun da je nemoguće ljudima reći da ne budu nezadovoljni ka čuju da je neko kruto kruto bogat. to je takova psihologija. ali ono ča van morin reći je ste slobodni organizirati svoj život kako oćete drukčije,
uz svesrdnu podršku kapitalizma.

 
Što je ovo? 




Abende jesu li ovo tvoji učenci pisali neku zadaću na temu kapitalizma pa si ti prepisao?

referat,
ni, jo sun to napiso

violator wrote:


Nocica...

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:jo sun se bezveze raspiso, i učini klasičnu grješku, zaburavi sun ča mi je bi cilj pisancije:(



kapitalizam nemo jednu definiciju i imo puno konotacija. ov referat gre za otin da dodo kapitalizmu ono ča ga gre, i da mu oduzme ono ča ga ne gre.
jo ću na početku labavo definirati ča to jest, iz razloga ča se un u neformalnin diskusijama na forumu upravo tako i koristi- labavo. iz dotle ću groditi its case.
dakle, kapitalizam je oblik interakcije (conduct) među ljudima. kapitalizam pretpostavlja 2 stvori da bi mogo postojati. pretpostavlja 
više od jednog odraslog, funkcijonalnog i slobodnog čovika (1), i mogućnost da oti ljudi imaju svojinu (2).

ovo pod (1), slobodnog čovika, ni jasno somo po sebi, pa ću pobliže napisati ča to podrazumijevo. 
neki dun je ebenica ustvrdi da glodan čovik ni slobodan ka gre činiti nadnicu kod poslodavca jer ga glod tiro na to. takovo vulgarno svaćanje slobode je sasvin legitimno.
međutin, niti poslodavac niti oblik sustava razmjene (rad za nadnicu) ne moru biti odgovorni za pojavu glodi. ono ča se iz toga more zaključiti jest da čovik 
definitivno ni slobodan od svojih fizikalnih datosti, isčin koliko jo znun niko nemo problijem. 
ono na ča se sloboda čovika odnosi je sloboda da ulazi u interakcije is drugin ljudima, da je dragovoljni sudionik. to ne znoči da će svin sudionicima biti drogo činiti sve ono 
ča su dobrovoljno odlučili činiti, to samo znoči da su somi odlučili da će upravo to učiniti.
 
stupnjevi kapitalizma, tj drift prema socijalizmu se očituje u udjelu u kin je neki skup interakcija dragovoljan. čisti 100% kapitalizam bi bi un 
u kin su sve interakcije dobrovoljne, a 100% socijalizam un u kin je su sve interakcije nedobrovoljne.


u trenutku kad imomo slobodnog, odraslog i funkcijonalnog čovika, i još jednog takovog nasuprot njemu, 
te obadvoje imaju svojinu nojmanje u obliku svojega tela, imomo sve ča nan je potribno za nastanak kapitalizma.


stvarnost je tako hotila, da ljudi nisu zadovoljni sa svojin sadašnjih stanjen, želu ga preminiti i zoto stupaju u akciju, ljudsku akciju. oni analiziraju svoje unutranje stanje, 
i situaciju oko sebe, te donosu odluku ča će učiniti. stvarnost je tako hotila, da mnoge stvori ke čovik želi učiniti nisu lake, i da mu tribo pomoć. u trenutku ka dvo čovika
dobrovoljno dogovoru neku akciju, kapitalizam je rodjen.

to su dovoljni i nužni uvjeti da bi se govorilo o kapitalizmu. vidimo da je kapitalizam ekonomska pojava, jer se odnosi na menadžment resursov. tomu se moru dodavati 
razne druge odlike, bilokakovi mehanizmi, i dokle god su pristtni prvospomenuti uvjeti, riječ je o kapitalizmu.
uobičajene stvori ke se pripisuju kapitalizmu su orjentiranost ka profitu, kompeticija, pohljepa, dovanje u chaity, bezosjećajnost- you name it. 
međutin, ono ča se ne more oduzesti kapitalizmu, unatoč svin odlikama ke proizlazu iz takovoga menadžmenta resusov jest pravednost. to je pravedan nočin upravljanja resursima zbog 
zbog uvjeta dobrovoljnosti.

prvo ča se uoči u kapitalističkoj sredini je skok produktivnosti. kapitalizam teško more preuzeti zasluge zbog ljudske produktivnosti. ne more preuzesti zasluge ni za razvoj 
kompeticije, profit- nišće. to sve imo fizikalne i psihološke uzroke. mi danas znomo da su ljudi motiviraniji kad su slobodni. dakle, kapitalizam se samo more pofoliti 
da je otključo ote potencijale, ki su u svin drugin sustavima operećeni. 
prigovor ki se more čuti, da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, more se gljedati na dvo nočina.
 prvi je da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, a kako je kapitalizam samo dobrovoljna interakcija svojine, to impliciro da je neki drugi oblik
razmjene, nedobrovoljni oblik, bolji, ča je nemoguće.
drugi, more znočiti da je nekakvo stanje u društvu doživilo pogoršanje u uvjetima kapitalizma, u odnosu na stanje kakovo je bilo u uvjetima neslobode. to je sasvin lako moguće, 
i tu ulazi u igru cela statistika oko razvoda, neženstva, i samoubojstava. jo ne ću ulaziti u detalje otih statistik, nego ću ih samo prihvatiti da su točne. 
to ne more biti optužba protiv kapitalizma, to je optužba protiv acting mana, da su mu izbori bili loši. naravski, acting man je vrhovni i jedini sudac svojin odlukami i zoto ću 
jednostavno proglositi svaku odluku ku je dovela do takovih statistik napretkom. ako ljudi tako želu, unda ljudi tako želu, i to prestavlja napredak.
međutin, uvesti ću još jedun obći pokazatelj, a to je zadovoljstvo. uzmimo da moremo miriti zadovoljstvo, i da mjerenja pokaživaju da je zadovoljstvo ljudi u kapitalizmu manje, 
nego u nekin drugin sustavima.
stvarnost je tako hotila, pa je čovik često nezadovoljan u relaciji koliko je zadovoljan čovik pored njega. oxfam je teroristička organizacija koja koristi upravo takove pojave u stvarnosti.
oni ističu kako 85 ljudi ljudi drži 50% svega bogatstva na svitu ča puno ljudi čini nesritnima, podsićo ih na sve ono ča oni nemaju. distribucija bogatstva (gap) je čisto psihološko strašilo,
ona ne govori o ničemu i ne ukaživo na nišće, gap ne tribo ispravljati ni je to nekakva opasna stvor. ka bi se oto bogatstvo 85orici ukralo i razdililo ljudima, svaki bi dobi 543 dolara.
 tote još ni rečeno da su oti bogatuni bogati samo zoto ča su stvorili nešto ča je nekomu drugomu tribalo, oni su nojviše pomogali na svitu, da bi ih se sa samo difamiralo.
međutin da se vrotin na optužbe za nezadovoljstvo. kad čuju da je neko bogat, to ljude čini iskreno nezadovoljnima i zoto jo mislin da su ljudi stvarno nezadovoljniji u  kapitalizmu,
 i ot problijem tribo adresirati. ok, je li kapitalizam kriv ča su ljudi u kapitalizmu nezadovoljni? svaki atom u meni govori ne, ali, aj reći ću da je, čisto da iskoristin priliku
za istaknuti da kapitalizam ni alat za napredak. kapitalizam je alat za pravednost. niti jednomu nezadovoljniku ni učinjena nepravda, oni somi biraju biti nezadovoljni, niko in ne stoji na putu njihova
nezadovoljstva, neka sidu doma i kisaju. ča drugo reći? 
1990 godine, na svitu je bilo 1950 milijuna ljudi ki su živili ispo 2 dolara na dan. 2015 ot broj je po na 702 milijuna. (usklađeno za vrijednost dolara). jesu li ljudi ki su bogatiji nužno zadovoljniji? 
siguoro da nisu. isto ko ča oni bogati nisu zadovoljni sa svima milijunima. stvarnost je to tako hotila. da ni, napredtka siguro ne bi bilo.

nis baš na čistu ča to znoči da se na ljude gljedo proračunato. jo mislin da se na sve gljedo proračunato, i to ne dovoljno proračunato. kad bi se na stvori i ljue više gljedalo proračunato, ne bi se 
dogođale tolike misalokacije resursov. ljudi svoje interese nekad ni ne znaju formulirati a kamoli da moru skovati plan kako ih ostvoriti. slobodni ulaz u asocijacije, i slobodni izlaz iz asocijacija, 
orjentiranost ljudi ka interesima, svrhovitost djelovanja, sve su to stvori na kojima ljudi moru još roditi, ljudski plafon produktivnosti ne postoji. međutin, to sve nemo veze is kapitalizmon,
misalokacija će uvik biti zbog manjkavog znanja, zbog objektivnih razlogov. ukoliko se oti razlozi ne uvećavaju raznim opstrukcijama dobrovoljnih odnosov, moremo reći da smo osigurali
maksimalnu pravednost.


i tako, društvo u kin vladaju dominantno kapitalistički odnosi, počinje poprimati određene konture. sviđaju li se svima ote konture? ne sviđaju?
sićote se ka sun na početku reko da su odnosi slobodni, i da nis metnu druge granice osin otih? epa svaki od tih nezadovoljnika slobodan je ne koristiti nišće ča jedun od onih 85 bogatih prodoje. svaki od 
nezadovoljnika slobodan je osnovati antikapitalističku sredinu  u koj će odnosi biti bilokakovi drugi. svi svu slobodni biti zadovoljni. takovih primjerov imo puno i uspješni su.
jo znun da je nemoguće ljudima reći da ne budu nezadovoljni ka čuju da je neko kruto kruto bogat. to je takova psihologija. ali ono ča van morin reći je ste slobodni organizirati svoj život kako oćete drukčije,
uz svesrdnu podršku kapitalizma.

 
Što je ovo? 




Abende jesu li ovo tvoji učenci pisali neku zadaću na temu kapitalizma pa si ti prepisao?

referat,
ni, jo sun to napiso

Ako je to istina nemoj to više nikad nikom priznati.   

Drago mi je vidjeti da si napisao svoje viđenje bez da koristiš tuđe riječi, ali ti moram reći da je to tvoje viđenje kapitalizma apsolutno nerealno i naivno. 
Ono, lijevo su loši dečki, desno su dobri, a između Abend koji ih raspoređuje lijevo i desno po nevjerojatnom ključu. 
Vidi se da nikad nisi stvarno doživio ono o čemu pišeš i što uporno veličaš. :)
To je otprilike kao kad neki pubertetlija boravi u sigurnosti roditeljskog doma, a iz tople sobe opisuje slobodu i bogatstvo života izvan te kuće, ali nikako da ode od doma. 
Čak ni privremeno. 

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:


ne zun, nis isko je li ga iko proglosi socijalistun, dok se ne dokože suprotno jo morin biti prvi.


objašnjenje zoč se na gap se ne bi tribalo osvrtati;
jer un ne nastaje nepravedno. gap nastaje tako da puno ljudi želi dati jednon pojedincu svoji šoldi. niko se ne bi smi mišati u odluke ljudi komu želu dati svoji šoldi.

zanimljivo. znači radnik se svjesno i dobrovoljno odriče plaće od 20 tisuća kuna i radi za 3000 kuna jer želi dati jednon pojedincu - gazdi svoji šoldi da gazda ima jel... da si kupi štogod kamioncin ili kako kurac se zove SUV da jebeni suv.

ne, 
nego se radnik dobrovoljno odriče dijela svoje imovine koju posjeduje, ne bi li dobio od bogatuna ono ča mu je vridnije od toga dela imovine.

kao na primjer šta? primjer mi navedi.

naprimjer, ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe. učinili su ga nojbogatijin čovikon na svitu dok ga država ni sasikla na četire dela.

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

zanimljivo. znači radnik se svjesno i dobrovoljno odriče plaće od 20 tisuća kuna i radi za 3000 kuna jer želi dati jednon pojedincu - gazdi svoji šoldi da gazda ima jel... da si kupi štogod kamioncin ili kako kurac se zove SUV da jebeni suv.

ne, 
nego se radnik dobrovoljno odriče dijela svoje imovine koju posjeduje, ne bi li dobio od bogatuna ono ča mu je vridnije od toga dela imovine.

kao na primjer šta? primjer mi navedi.

naprimjer, ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe. učinili su ga nojbogatijin čovikon na svitu dok ga država ni sasikla na četire dela.

ja nis naša niš. sve ča san naša je da je pokra svih na koje je hitija oko. dao je pobiti radnike i rudare radio državne udare po zemljama Afrike. nema čovjeka koji ima ijednu lijepu riječ za njega osim tebe ali ti nisi čovjek ti si kao Rockefeller...psihopat.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:
ne, 
nego se radnik dobrovoljno odriče dijela svoje imovine koju posjeduje, ne bi li dobio od bogatuna ono ča mu je vridnije od toga dela imovine.

kao na primjer šta? primjer mi navedi.

naprimjer, ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe. učinili su ga nojbogatijin čovikon na svitu dok ga država ni sasikla na četire dela.

ja nis naša niš. sve ča san naša je da je pokra svih na koje je hitija oko. dao je pobiti radnike i rudare radio državne udare po zemljama Afrike. nema čovjeka koji ima ijednu lijepu riječ za njega osim tebe ali ti nisi čovjek ti si kao Rockefeller...psihopat.

[url=https://books.google.hr/books?id=zhcIPxzRC9YC&pg=PT457&lpg=PT457&dq=rockefeller+lamps+history&source=bl&ots=VCXGUnSD0d&sig=ACfU3U1VSFRZezmsnLmP3r20-p4kJJwsAg&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwj92dX45_znAhVKpIsKHVBMAugQ6AEwGnoECAkQAQ#v=onepage&q=rockefeller lamps]https://books.google.hr/books?id=zhcIPxzRC9YC&pg=PT457&lpg=PT457&dq=rockefeller+lamps+history&source=bl&ots=VCXGUnSD0d&sig=ACfU3U1VSFRZezmsnLmP3r20-p4kJJwsAg&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwj92dX45_znAhVKpIsKHVBMAugQ6AEwGnoECAkQAQ#v=onepage&q=rockefeller%20lamps%20history&f=false[/url]

Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.

aben wrote:Let the good work go on. We must ever remember we are refining oil for the poor man and he must have it cheap and good.” Or as he put it to another partner: “Hope we can continue to hold out with the best illuminator in the world at the lowest price.”

Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.

Gnječ wrote:

aben wrote:Let the good work go on. We must ever remember we are refining oil for the poor man and he must have it cheap and good.” Or as he put it to another partner: “Hope we can continue to hold out with the best illuminator in the world at the lowest price.”

Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.

ti si napisa cilu poeziju:

"naprimjer, ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe. učinili su ga nojbogatijin čovikon na svitu dok ga država ni sasikla na četire dela."

ja ću napisati samo jednu riječ: trgovina

Gnječ wrote:

aben wrote:[size=33]Let the good work go on. We must ever remember we are refining oil for the poor man and he must have it cheap and good.” Or as he put it to another partner: “Hope we can continue to hold out with the best illuminator in the world at the lowest price.”[/size]

[size=33]Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.[/size]

ti si napisa cilu poeziju:

"naprimjer, ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe. učinili su ga nojbogatijin čovikon na svitu dok ga država ni sasikla na četire dela."

ja ću napisati samo jednu riječ: trgovina

aben wrote:Let the good work go on. We must ever remember we are refining oil for the poor man and he must have it cheap and good.” Or as he put it to another partner: “Hope we can continue to hold out with the best illuminator in the world at the lowest price.”

Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.

kic wrote:
da su nas bar Ameri oslobodili 45'e a ne Sovjeti..

. As The Economist reported recently, 51% of those polled between ages 18–29 have a positive view of socialism. That should scare you.

ebenica wrote:

aben wrote:Let the good work go on. We must ever remember we are refining oil for the poor man and he must have it cheap and good.” Or as he put it to another partner: “Hope we can continue to hold out with the best illuminator in the world at the lowest price.”

Even after 20 years in the oil business, “the best ... at the lowest price” was still Rockefeller’s goal; his Standard Oil Company had already captured 90 percent of America’s oil refining and had pushed the price down from 58 cents to eight cents a gallon. His well-groomed horses delivered blue barrels of oil throughout America’s cities and were already symbols of excellence and efficiency. Consumers were not only choosing Standard Oil over that of his competitors; they were also preferring it to coal oil, whale oil, and electricity. Millions of Americans illuminated their homes with Standard Oil for one cent per hour; in doing so, they made Rockefeller the wealthiest man in American history.

aimo po redu..

rockefeller je najobičniji ratni profiter koji je iskoristio profit ostvaren za vrijeme rata:
At that time, the Federal government was subsidizing oil prices, driving the price up from $.35 a barrel in 1862 to as high as $13.75.^[45] This created an oil-drilling glut, with thousands of speculators attempting to make their fortunes. Most failed, but those who struck oil did not even need to be efficient. They would blow holes in the ground and gather up the oil as they could, often leading to creeks and rivers flowing with wasted oil in the place of water.^[46]
A market existed for the refined oil in the form of kerosene. Coal had previously been used to extract kerosene, but its tedious extraction process and high price prevented broad use. Even with the high costs of freight transportation and a government levy during the Civil War (the government levied a tax of twenty cents a gallon on refined oil), profits on the refined product were large. The price of the refined oil in 1863 was around $13 a barrel, with a profit margin of around $5 to $8 a barrel. The capital expenditures for a refinery at that time were small - around $1,000 to $1,500 and requiring only a few men to operate.^[47]
In this environment of wasteful boom, the partners switched from foodstuffs to oil, building an oil refinery in 1863 in "The Flats", then Cleveland's burgeoning industrial area. The refinery was directly owned by Andrews, Clark & Company, which was composed of Clark & Rockefeller, chemist Samuel Andrews, and M. B. Clark's two brothers. The commercial oil business was then in its infancy. Whale oil had become too expensive for the masses, and a cheaper, general-purpose lighting fuel was needed.

da skupa sa partnerima osnuje Standard Oil of Ohio 1870. g.
1870. se dogodilo puno toga:
https://en.wikipedia.org/wiki/Franco-Prussian_War

dogodio se rat u europi, što je utjecalo na njemačku odluku da:
The decision of the German Empire to cease minting silver thaler coins in 1871 caused a drop in demand and downward pressure on the value of silver; this, in turn, affected the United States, where much of the supply of silver was mined.
te 1871 se dogodio i:
https://en.wikipedia.org/wiki/Great_Chicago_Fire
godinu dana kasnije:
https://en.wikipedia.org/wiki/Great_Boston_Fire_of_1872
što je imalo izravan utjecaj na američko gospodarstvo i bilo uvertira za:
https://en.wikipedia.org/wiki/Panic_of_1873

u svemu tome je rockefeller ulovio svoju priliku da u masovnoj panici kupi skupa sa svojim partnerima kompletnu konkurenciju:
The Cleveland Massacre refers to a three month period in 1872 when Standard Oil Company acquired virtually all its competing oil refineries in Cleveland, Ohio. During a six week span in February and March of 1872 Standard Oil acquired 22 of 26 rival refineries at highly discounted rates.


a pomoglo mu je stvaranje imaginarne:

https://en.wikipedia.org/wiki/South_Improvement_Company

South Improvement Company scheme caused widespread attention to be focused on the relationships between big railroads and big businesses which wanted and demanded favorable treatment. In what would become known as the Cleveland Massacre, John D. Rockefeller and Henry Flagler bought eighteen refineries.


u velikoj panici 1873 su sve cijene skočile u nebo:
http://www.choosingvoluntarysimplicity.com/prices-for-1860-1872-1878-and-1882-groceries-provisions-dry-goods-more/

što je vidljivo iz ovog linka da bi se kasnije opet počele spuštati kroz godine.





tako da sva ta sranja koja si ti ovdje citirao o nekakvim dobro zbrinutim konjima koji nose neke bačve o tome kako je rockefeller nekakav dobročinitelj i isus koji je eto spustio cijene, do kupaca koji su preferirali njegov proizvod više nego neki drugi su jebena usrana sranja, čovjek je prijevarama i lažima, vezama na željeznici sjebao svoju cijelu konkurenciju uložio novac od ratnog profiterstva u nešto što je država subvencionirala i onda su mu svi "dobrovoljno" dali svoj novac. ili kako bi ti rekao : ljudi su se masovno odricali dela svoje likvidne  imovine u korist rockefellera u zamjenu za kerozinske lampe.

From the time of his first job, where he earned 50 cents a day, the 16-year-old Rockefeller gave to his local Baptist church, to missions in New York City and abroad, and to the poor—black or white. As his salary increased, so did his giving. By the time he was 45, he was up to $100,000 per year; at age 53, he topped the $1,000,000 mark in his annual giving. His eightieth year was his most generous: $138,000,000 he happily gave away.

The more he earned the more he gave, and the more he gave the more he earned. To Rockefeller, it was the true fulfillment of the Biblical law: “Give, and it shall be given unto you; good measure, pressed down, and shaken together, and running over, shall men give into your bosom.” Not “money” itself but “the love of money” was “the root of all evil.”

Paying higher than market wages was Rockefeller’s controversial policy: he believed it helped slash costs in the long run. For example, Standard was rarely hurt by strikes or labor unrest. Also, he could recruit and keep the top talent and command their future loyalty.

aben wrote:
kazes, government subsidies, a drives price up, eh?

nego, puno si toga napiso, ali ne i je li proizve jeftine lampe ke su ljudi dobrovoljno kupovali jer su ih cijenili vise od svojih soldov?