Denkverbot

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

aben wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

ne, ne, nis,
sukreator jezika sun jer su svi govornici sukreatori.
a znun ga jer su mi srbi oduzeli uobičajeno vrime za učenje, pa sun uči sve naknadno. to je težje, ali je intrizično motivirano, pa kvalitetnije

bas svi? ako mislis na govorna oponasanja, onda da

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

ne, ne, nis,
sukreator jezika sun jer su svi govornici sukreatori.
a znun ga jer su mi srbi oduzeli uobičajeno vrime za učenje, pa sun uči sve naknadno. to je težje, ali je intrizično motivirano, pa kvalitetnije

bas svi?  ako mislis na govorna oponasanja, onda da

baš svi,
jezik činu njegovi govornici, ni manje ni više od toga

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

pitoj je i da ti citiro di sun to reko

Dvojezičnost


Jump to navigationJump to search
[ltr]Dvojezičnost ili latinizam bilingvalnost/bilingvizam odnosi se na sposobnost pojedinca da se služi s dva jezika. Mogu to biti i osobe koje redovito aktivno ili pasivno rabe dva (ili više) jezika. Dvojezičnost je uobičajena na zemljopisnim područjima na kojima žive etnički ili nacionalno mješovite skupine, pri čemu se tu, naravno, radi o više jezičnih zajednica, a kao primjer se može navesti situacija u kojoj se roditelji koji sa svojom djecom žive u inozemstvu, dakle izvan domovine, trude naučiti djecu govoriti materinjim jezikom.
Na područjima nastanjenima s nekoliko jezičnih zajednica ljudi su svakodnevno prisiljeni komunicirati sa svojim susjedima, koji govore drugim jezikom. Zato je potrebno barem pasivno razumjeti i njihov jezik.
Dvojezične moraju biti i one osobe koje dugo vremena prebivaju na području gdje se govori drugi jezik ili pak osobe koje često putuju.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvojezi%C4%8Dnost


[size=36]bilingvizam[/size]

bilingvizam (franc. bilinguisme, njem. Bilinguismus, prema lat. bilinguis: dvojezičan) ili dvojezičnost, usporedna upotreba dvaju jezika u pojedinaca ili u zajednici. U klasičnoj definiciji ističe se da je to sposobnost osobe ili stanovništva ili naroda da se vješto služi dvama jezicima bez vidljive veće sklonosti prema jednomu od njih. Katkad se govori o političkome bilingvizmu, što znači uporabu dvaju jezika u jednoj državi ili regiji: u Belgiji (flamansko-valonski bilingvizam), u Elzasu i Loreni (francusko-njemački bilingvizam). U obiteljima gdje su roditelji različitih narodnosti, djeca kao pravi bilingvi upotrebljavaju jedan jezik u razgovoru s ocem, a drugi s majkom. Bilingvizam kao lingvističku kategoriju proučavali su mnogi istaknuti lingvisti: Werner Leopold (1939), Einar Haugen (1953), Uriel Weinreich (1953), William F. Mackey (1956) i drugi. Njihovo se osobito zanimanje za bilingvizam osniva na činjenici što lingvistika smatra da teorija jezika u dodiru (kontaktna lingvistika) polazi od bilingvizma, a dvojezičnoga govornika smatra »mjestom jezičnog dodira«. Uloga bilingvizma u kontaktnoj lingvistici traži da se sam pojam bilingvizam redefinira. Haugen predlaže kao minimalni zahtjev da netko bude dvojezični govornik sposobnost da upotrijebi nekoliko rečenica na drugom jeziku, a Albert Richard Diebold čak dopušta da ih samo razumije. Pokušaj da se bilingvizam redefinira pokazuje kako se u lingvistici pojedini pojmovi mogu definirati na nekoliko načina.
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=7640

Abend je dvojezičan.  
Barata engleskim kao materinjim, a materinji mu je bodulski. Još samo da počne govoriti hrvatski bit će trojezičan. 


Zamalo ne napisah trofazan. [/ltr]

aben wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Čuj kako laže. 

Šejker je bio prisutan kad si tvrdio da je samo ne ću pravilno.

Rabarbara wrote:Dvojezičnost


Jump to navigationJump to search
[ltr][size=11][color=#0033ff]Dvojezičnost ili latinizam bilingvalnost/bilingvizam odnosi se na sposobnost pojedinca da se služi s dva jezika. Mogu to biti i osobe koje redovito aktivno ili pasivno rabe dva (ili više) jezika.

Abend je dvojezičan.  
Barata engleskim kao materinjim, a materinji mu je bodulski. Još samo da počne govoriti hrvatski bit će trojezičan. 


Zamalo ne napisah trofazan. [/ltr]

google, finally.

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Čuj kako laže. 

Šejker je bio prisutan kad si tvrdio da je samo ne ću pravilno.

ka bi bar postojo nekakov nočin da to dokožemo...

aben wrote:

Rabarbara wrote:Dvojezičnost


Jump to navigationJump to search
[ltr][size=11][color=#0033ff]Dvojezičnost ili latinizam bilingvalnost/bilingvizam odnosi se na sposobnost pojedinca da se služi s dva jezika. Mogu to biti i osobe koje redovito aktivno ili pasivno rabe dva (ili više) jezika.

Abend je dvojezičan.  
Barata engleskim kao materinjim, a materinji mu je bodulski. Još samo da počne govoriti hrvatski bit će trojezičan. 


Zamalo ne napisah trofazan. [/ltr]

google, finally.

Evo ga cenzurirao je najvažniji dio teksta. 

Genijalan si. Koja mutljavina od čovjeka. 

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:Dvojezičnost


Jump to navigationJump to search
[ltr][size=11][color=#0033ff]Dvojezičnost ili latinizam bilingvalnost/bilingvizam odnosi se na sposobnost pojedinca da se služi s dva jezika. Mogu to biti i osobe koje redovito aktivno ili pasivno rabe dva (ili više) jezika.

Abend je dvojezičan.  
Barata engleskim kao materinjim, a materinji mu je bodulski. Još samo da počne govoriti hrvatski bit će trojezičan. 


Zamalo ne napisah trofazan. [/ltr]

google, finally.

Evo ga cenzurirao je najvažniji dio teksta. 

Genijalan si. Koja mutljavina od čovjeka. 

a, nis čito dalje,
ča je bilo važno?

aben wrote:

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Čuj kako laže. 

Šejker je bio prisutan kad si tvrdio da je samo ne ću pravilno.

ka bi bar postojo nekakov nočin da to dokožemo...

Je da ne bih sa kopala citate. 

Dovoljno je što znamo nas troje. ;)

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

Volim se dopisivati s njim. 

Inače me sad nasmijao, a plakala sam. :)

Nesvjesno zna napraviti dobru stvar.

aben wrote:

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

ne, ne, nis,
sukreator jezika sun jer su svi govornici sukreatori.
a znun ga jer su mi srbi oduzeli uobičajeno vrime za učenje, pa sun uči sve naknadno. to je težje, ali je intrizično motivirano, pa kvalitetnije

bas svi?  ako mislis na govorna oponasanja, onda da

baš svi,
jezik činu njegovi govornici, ni manje ni više od toga

e, al sad nismo vise svi, sad nas je 300 000 manje, a oni sad sve manje pricaju hrvatski, sve vise irski i njemacki...
utiče li to na nas jezik? :)

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:
A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Čuj kako laže. 

Šejker je bio prisutan kad si tvrdio da je samo ne ću pravilno.

ka bi bar postojo nekakov nočin da to dokožemo...

Je da ne bih sa opala citate. 

Dovoljno je što znamo nas troje. ;)

bilo je nekoliko izmjena pravilnosti obika ne ću i neću. otprilike s pojavon hnosa, jezikoslovci su napokon- i to ko prijelazno rješenje- dopustili oba oblika. ti si za to doznala is novin, nojvjerojatnije, jer po svemu sudeći nisi bila de javne rasprave.

postoji nekoliko pristupa problematici, i svaki čovik se tribo odlučiti za svoj put. jo sun se odluči za sustavnost pravila pisanja negacija od glagola ki moru stoti samostalno, i to je to. nemo veze s ustašama, novin sadon, jugoslovenijom i sl.

aben wrote:

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

pitoj je i da ti citiro di sun to reko

halter, pitam te :)))

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

ne, ne, nis,
sukreator jezika sun jer su svi govornici sukreatori.
a znun ga jer su mi srbi oduzeli uobičajeno vrime za učenje, pa sun uči sve naknadno. to je težje, ali je intrizično motivirano, pa kvalitetnije

bas svi?  ako mislis na govorna oponasanja, onda da

baš svi,
jezik činu njegovi govornici, ni manje ni više od toga

e, al sad nismo vise svi, sad nas je 300 000 manje, a oni sad sve manje pricaju hrvatski, sve vise irski i njemacki...
utiče li to na nas jezik? :)

uvika smo svi.

naravski da utječe,
pomisli samo na sve fraze ke se nika ne će razviti, jer je bazen manji.

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

pitoj je i da ti citiro di sun to reko

halter, pitam te :)))

ne razumin ča to znoči

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

Noor wrote:aben je profesor hrvatskog jezika...kladila bih se, hehe

A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

pitoj je i da ti citiro di sun to reko

halter, pitam te :)))

E nek si me pitala. :)))))))))))))))9

aben wrote:

Noor wrote:

aben wrote:

Noor wrote:

Rabarbara wrote:
A engleski mu je materinji jezik. 

Nije. Da je profesor znao bi da je i neću i ne ću pravilno.

aha, znaci tvrdio je da se negacija u ovom slucaju pravilno pise odvojeno?
inace, milina je citati vase dijaloge

pitoj je i da ti citiro di sun to reko

halter, pitam te :)))

ne razumin ča to znoči

To je naša dvojezičnost. Nema veze s tvojim materinjim engleskim. 

aben wrote:

Rabarbara wrote:

aben wrote:

Rabarbara wrote:

aben wrote:

bilingvizam ne uključuje materinje jezike ko uvjete.

izdokle ti da ne zun da su i jedun i drugi oblik dopušćeni?
postoji razlog zoč jo pišen odvojeno, ali ot razlog je jezičan pa ti ne ću iznositi. ti ga vjerojatno ne bi razumila i samo bi ti dosađivo.

inače, moj osobni heroj scorpy se založe za suprotno pisanje, i o tomu imo i članak, ali ča da ti rečen o pluralizmu u jeziku ka si očiti proskribist

Čuj kako laže. 

Šejker je bio prisutan kad si tvrdio da je samo ne ću pravilno.

ka bi bar postojo nekakov nočin da to dokožemo...

Je da ne bih sa opala citate. 

Dovoljno je što znamo nas troje. ;)

bilo je nekoliko izmjena pravilnosti obika ne ću i neću. otprilike s pojavon hnosa, jezikoslovci su napokon- i to ko prijelazno rješenje- dopustili oba oblika. ti si za to doznala is novin, nojvjerojatnije, jer po svemu sudeći nisi bila de javne rasprave.

postoji nekoliko pristupa problematici, i svaki čovik se tribo odlučiti za svoj put. jo sun se odluči za sustavnost pravila pisanja negacija od glagola ki moru stoti samostalno, i to je to. nemo veze s ustašama, novin sadon, jugoslovenijom i sl.

Da?

Vidiš to nisam znala. 
Drago mi je da si to tad izguglo. Aha, kako si lijepo naučio lekciju.