Denkverbot

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:
pa to govorin, 2000 godin kasnije je stigo matematički dokaz

:D Nije, stigao je još od Aristotela i Arhimeda, ali još snažniji matematički dokazi su stigli kasnije. :)

jel imoš kakov link na to?

Općepoznata stvar, a imaš i na wiki. :)
U konačnici Zenonovi paradoksi ostaju samo filozofijski problemi, ali tu nastaje ona situacija kada filozofija radi odmak od znanosti (matematike i fizike) i onda na kraju ispada smiješnom zato jer odstupa čak i od nekih elementarnih spoznaja znanosti.
Zato ja stalno ponavljam kako se filozofija uz ograde logike jednostavno mora pridržavati barem onih temeljnih spoznaja znanosti i da ne možeš graditi smislenu filozofiju na hipotezi kako je Zemlja oblika manje ili više ravne ploče. :)
Onako usput rečeno, dvodimenzionalne geografske karte nisu nikakav dokaz da je Zemlja stvarno ravna :D to je samo jedna za nas praktična i zgodna prezentacija. :)

na viki nemo, a ni nider drugo. aristotel imo dvo dokaza, od kih nijedun ni matematički. kako bi i bi kad nizovi nisu riješeni do posli 2000 godin.

Ima i na wiki, samo što tamo Aristotelovo i Arhimedovo matematičko objašnjenje oba nisu jasno prezentirana kao relevantna matematička objašnjenja.
No, riječ jeste o relevantnim matematičkim objašnjenjima odnosno dokazima, bez obzira što kao takva nisu jasno prepoznata od suvremenika, a kasnije su se ionako pojavila puno snažnija matematička objašnjenja, posebno upotrebom infinitezimalnog računa ili konkretnije limesa. :)
Arhimed je ionako bio punokrvni znameniti matematičar, u njegovu matematičku potentnost nitko razuman ne sumnja, a kod Aristotela postoji jedna kvaka koju većina ne zna.
Naime, čovjek je bio protivnik ideje o postojanju aktualne beskonačnosti (što je vrlo moderan stav s fizikalne točke gledišta, ali ne i matematičke, jer matematika najnormalnije barata sa realnom beskonačnošću), priznavao je samo mogućnost one potencijalne, pa je jasno da je s obzirom na taj stav bio doslovce alergičan na aktualno (realno) dijeljenje prostora i vremena na beskonačno male vrijednosti.
I da, tu je mogućnost i teorijski opovrgla kvantna mehanika i u svojem matematičkom dijelu pa je zato uvela vrijednosti kao što su Planckova dužina i Planckovo vrijeme. Sve se u području kvantne stvarnosti manifestira kroz cjelobrojne paketiće, bilo da je riječ o energiji, prostoru,  vremenu ili događaju (skok elektrona sa jedne na drugu orbitalu bez međustanja odnosno međuvrijednosti), ali dobro, to je već moderno doba.
I da, to je dokaz da Zenonovi paradoksi nemaju realne vrijednosti u kvantnoj mehanici, premda i o tome postoje špekulacije. :)

jel imoš link negdi drugdi di su napisona matematička rješenja aristotela?

aben wrote:jel imoš link negdi drugdi di su napisona matematička rješenja aristotela?

Riječ je o jednom Aristotelovom objašnjenju.
Pa sigurno to objašnjenje nije nikakav problem naći na netu, ali što će ti to? Na wiki je sasvim dobro prezentirano.
Riječ je o vrlo jednostavnom načelnom objašnjenju koje su suvremenici dovodili u pitanje, a Arhimed ga je bolje razradio. No, oba riješenja opovrgavaju aktualnu beskonačnost pretpostavljenu kod Zenona, a time ga sasvim dostatno demantiraju. Kasnije je to matematički bolje razrađeno, a konačni udarac Zenonu je zadala kvantna mehanika sa svojim riješenjem prezentacije svih mjera i zbivanja u cjelobrojim paketima što pogotovo opovrgava mogućnost beskonačne podjele vremena i prostora, jer ispod vrijednosti Planckove dužine i Planckovog vremena mjerenje nema smisla niti može imati nikakvu fizikalnu relevantnost.
Do tog otkrića se moglo opravdano fizikalno špekulirati o podjeli prostora i vremena na dimenziju beskonačno malog, a nakon tako nešto je izgubilo svaki smisao.
I tako se Zenon svodi na običan filozofijski problem i to one vrste filozofije koja ne uvažava spoznaje znanosti, kako formalne kao što je matematika, tako i pogotovo realne kao što je fizika. Dobro, Zenonu to ne smijemo zamjerati jer on nije imao dovoljno znanja da bi to razumio. :)
U konačnici je zapravo riječ o neuspješnoj filozofiji koja doduše ima svoju povijesnu vrijednost jer je u neka davna vremena jako intrigirala ljude.

pa zanimo me kako je matematiči riješi geometrijaki niz, ka niko za to još ni ni zno.

aben wrote:pa zanimo me kako je matematiči riješi geometrijaki niz, ka niko za to još ni ni zno.

Pa Aristotel ga je intuitivno riješio, a Arhimed i formalno, posebno u svojim geometrijskim proračunima. :) Arhimed je ipak karikaturalno govoreći bio (manje ili više specijalizirani) punokrvni matematičar, a Aristotel ipak (samo) filozof-sveznadar.
Inače, ako ćemo formalno matematički, ono punokrvno matematičko riješenje Zenonovih paradoksa je ostvareno tek Cauchyjevim limesima u 19. stoljeću. 
Međutim, sve je to zapravo načelno prisutno i ako hoćeš intuitivno jasno već iz Aristotelovih i Arhimedovih matematičkih objašnjenja.

Samo dosla da provjerim je li nas kapitalist ziv

Speare Shaker wrote:

aben wrote:pa zanimo me kako je matematiči riješi geometrijaki niz, ka niko za to još ni ni zno.

Pa Aristotel ga je intuitivno riješio, a Arhimed i formalno, posebno u svojim geometrijskim proračunima. :) Arhimed je ipak karikaturalno govoreći bio (manje ili više specijalizirani) punokrvni matematičar, a Aristotel ipak (samo) filozof-sveznadar.
Inače, ako ćemo formalno matematički, ono punokrvno matematičko riješenje Zenonovih paradoksa je ostvareno tek Cauchyjevim limesima u 19. stoljeću. 
Međutim, sve je to zapravo načelno prisutno i ako hoćeš intuitivno jasno već iz Aristotelovih i Arhimedovih matematičkih objašnjenja.

intuitivno je jasno sve svima i bez matematike, jednostavno kreneš iz a u b i ako uspiješ dojti, uspi si dojti.
ali to je bi punokrvni paradoks 2000 godin, sve do limesa ili do definiranja nojmanje moguće dužine.

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:pa zanimo me kako je matematiči riješi geometrijaki niz, ka niko za to još ni ni zno.

Pa Aristotel ga je intuitivno riješio, a Arhimed i formalno, posebno u svojim geometrijskim proračunima. :) Arhimed je ipak karikaturalno govoreći bio (manje ili više specijalizirani) punokrvni matematičar, a Aristotel ipak (samo) filozof-sveznadar.
Inače, ako ćemo formalno matematički, ono punokrvno matematičko riješenje Zenonovih paradoksa je ostvareno tek Cauchyjevim limesima u 19. stoljeću. 
Međutim, sve je to zapravo načelno prisutno i ako hoćeš intuitivno jasno već iz Aristotelovih i Arhimedovih matematičkih objašnjenja.

intuitivno je jasno sve svima i bez matematike, jednostavno kreneš iz a u b i ako uspiješ dojti, uspi si dojti.
ali to je bi punokrvni paradoks 2000 godin, sve do limesa ili do definiranja nojmanje moguće dužine.

Filozofijski jeste, ali matematički odnosno znanstveno nije najmanje od Arhimeda.
Uočavaš li sad jednu od temeljnih razlika između filozofije i znanosti? :)
Filozofiji je često dopušteno ono što znanosti nije, ali filozofija ponekad pati od temeljne nesigurnosti odnosno labilnosti svojih konstrukcija. :)

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:pa zanimo me kako je matematiči riješi geometrijaki niz, ka niko za to još ni ni zno.

Pa Aristotel ga je intuitivno riješio, a Arhimed i formalno, posebno u svojim geometrijskim proračunima. :) Arhimed je ipak karikaturalno govoreći bio (manje ili više specijalizirani) punokrvni matematičar, a Aristotel ipak (samo) filozof-sveznadar.
Inače, ako ćemo formalno matematički, ono punokrvno matematičko riješenje Zenonovih paradoksa je ostvareno tek Cauchyjevim limesima u 19. stoljeću. 
Međutim, sve je to zapravo načelno prisutno i ako hoćeš intuitivno jasno već iz Aristotelovih i Arhimedovih matematičkih objašnjenja.

intuitivno je jasno sve svima i bez matematike, jednostavno kreneš iz a u b i ako uspiješ dojti, uspi si dojti.
ali to je bi punokrvni paradoks 2000 godin, sve do limesa ili do definiranja nojmanje moguće dužine.

Filozofijski jeste, ali matematički odnosno znanstveno nije najmanje od Arhimeda.
Uočavaš li sad jednu od temeljnih razlika između filozofije i znanosti? :)
Filozofiji je često dopušteno ono što znanosti nije, ali filozofija ponekad pati od temeljne nesigurnosti odnosno labilnosti svojih konstrukcija. :)

uočavan da je zenon formuliro nešto ča je riješeno tek 2000 godin, i ne prije, i to na nočin da je filozofija formulirala svoj specijalizirun de ne bi li brže dolazila do odgovora na svoja pitanja i da su se unda ti specijalizirani filozofi uobrazili toliko da su filozofi počeli formulirati obranu društva od tih specijalizironih filozofov.

kic wrote:

well said.
inače, ovo je joko teško za reći, izgovoriti;
podložno je i nojslabijoj kritici od svakoga, pa ipak, vidi se iz miseca da je istina. isto ko i sa stilon, sa sto metri  vidiš ima li neko stila ili ne, pa ipak svaka šuša te more načelno opovrgnuti.

bitno je to da je svaka misao produkt moždane aktivnosti. sve ostalo je negiranje.

Uljanik Jakovčić i kompanija odličan video:

https://www.facebook.com/230631744271273/videos/1800576503360059/

aben wrote:

kic wrote:

well said.
inače, ovo je joko teško za reći, izgovoriti;
podložno je i nojslabijoj kritici od svakoga, pa ipak, vidi se iz miseca da je istina. isto ko i sa stilon, sa sto metri  vidiš ima li neko stila ili ne, pa ipak svaka šuša te more načelno opovrgnuti.

zašto ti odmah slabe kritike i one od šuša padaju na pamet?

toliko si se istrenirao u argumentaciji da se odmah vidiš na obje strane u razgovoru?

aktivnost, rad je lijek..

Jahhh, iskustvo je to, moj Kic....
U pitanju je ipak računska operacija.

he advanced the thesis that Marxism suffers what he called an "heterogenesis of ends," meaning that it is destined to triumph and self-destruct at the same time, due to its internal contradictions. To triumph, because Marx’s radical atheism and materialism are the most consistent outcomes of European rationalism. To self-destruct because, as soon as the revolutionary dream fades away, Marxian historical materialism must degenerate into absolute relativism and open the way to a “perfectly bourgeois” society, a de-humanized world that does not recognize any permanent order of values and in which alienation becomes complete.

https://en.wikipedia.org/wiki/Augusto_Del_Noce

mativka wrote:Jahhh, iskustvo je to, moj Kic....
U pitanju je ipak računska operacija.

iskustvo? šta je to?

[quote="kic"]

aben wrote:

kic wrote:

well said.
inače, ovo je joko teško za reći, izgovoriti;
podložno je i nojslabijoj kritici od svakoga, pa ipak, vidi se iz miseca da je istina. isto ko i sa stilon, sa sto metri  vidiš ima li neko stila ili ne, pa ipak svaka šuša te more načelno opovrgnuti.

zašto ti odmah slabe kritike i one od šuša padaju na pamet?

toliko si se istrenirao u argumentaciji da se odmah vidiš na obje strane u razgovoru?

aktivnost, rad je lijek..

ali kad je tako, weak argument. jo osićun da je tako, ali ne morin reći da znun da je tako i unda je normalno da pokušan argumentirati za drugu stronu, da vidin stoji li argumenat. i ne stoji.

sinoć nis mogo spati od uzbudjenja. pošo sun leći i razmišljo ča ću sve na kući učiniti drugo leto. nis spati mogo, ćo. a većina ljudi kih jo poznivun radove doživljava ko teški stres.

mativka wrote:Jahhh, iskustvo je to, moj Kic....
U pitanju je ipak računska operacija.

:B-):

eh moderna arhitektura

Dalrymple at it again:

https://www.newenglishreview.org/custpage.cfm?frm=189422&sec_id=189422#.W7KbPyNzwJA.facebook

Tko jos citira sa wiki...

Bas sam se danas pitala gdje je mativka. Dugo nisam citala njene i abenove ljubavne upise...doduse ni bila na ovom pdf...