Re: Denkverbot

by Guest 28/9/2018, 09:06

aben wrote:
ljudi zaburavljaju da novi ljudi svake generacije moraju prolaziti sve iznova. sve.

Niti govora. :)
Prolaze doduše iznova korz sve procese kroz koje svi moramo proći, pa tako prolaze kroz rođenje, odrastanje, zrelost, starenje i smrt, a koji su u suštini uvijek isti, no to je previše općenito da bismo mogli doći do zaključka da prolaze baš kroz sve iznova što su prolazile prethodne generacije. Ne može se na temelju tako nečeg općenitog povući neka precizna i upotrebljiva korelacija.
One su nam ipak ostavile neko naslijeđe pa mi ne moramo prolaziti puno toga neugodno što su oni prolazili, samo je u tome svemu problem što mi samo ne učimo iz njihovih pogrešaka i mana. Neke i uporno iznova ponavljamo, a bome nam se događaju i neke naše orginalne kroz koje prethodne generacije nisu prolazile.

by mativka 28/9/2018, 09:12

aben wrote:
kic wrote:
https://www.globalgreyebooks.com/

ima dosta dobrih naslova ovdje, hoćemo čitat neku u isto vrijeme?
nis još otvaro poveznicu,
al a book is way overdue,

im in.

prvo moremo kandidirati naslove a unda će se
članovi, svi osin jednog, dogovorit koja knjiga korespondiro iskin brojen, a ot jedun će zavrtiti random number generator i tako odrediti naslov.

I ja sam za.
Bolje mi je više čitati jer tada manje pišem gluposti :)

by Guest 28/9/2018, 09:19

aben wrote:

metoda pokušaja i pogrešaka, snalažljivost, a borami i nabijanje zrna svu sve znanstveni alati.
filozofija uopće ne moro predvidjati, svaćati ča čini srce, dovati (točne) odgovore. ona je nojjača kad postavlja pitanja.

dopušćan analogiju s diteton, i da je dite sa izreslo i da je potentno u iznosu u kojen to filozofija nikad neće biti izmedju ostalog jer ni ne pretendiro to biti, ali narav stvori je da je to samo dite, i da se zno ki je tote otac, a ki sin. smišno je usporedjivati dosege znanosti i dosege filozofije da bi se pokozalo kako je znanost nadresla filozofiju na nočin da se za mjernu jedinicu uzimaju znanstvena postignuća.to je ko da se u raspravi znanost ili religija za kriterij primata uzimo ki od toga dvoje doje bolje odgovore na pitanje kako živiti s bogom.

uglovnomu, za načiniti (bilokakov i biloka) tehnološki skok, čovik će koristiti znanost, za načiniti znanstveni skok, čovik će koristiti filozofiju.
kako to još morin reći?
nije svaka filozofija znanost, nije svaka znanost (ne rezultiro) tehnologija. ali svaka tehnologija je znanost i svaka znanost je filozofija.

Točno je da je filozofija najjača kada postavlja (smislena) pitanja. Druga je priča što se često uvuče u raspravu o onim manje smislenim ili čak besmislenim (Zenonovi paradoksi), tek toliko da zadovolji svoju umnu znatiželju.
No, ljudi najčešće ipak ne postavljaju pitanja samo da zadovolje neku svoju čisto intelektualnu znatiželju nego da dođu i do nekih korisnih odgovora na svoje probleme, bilo one u percepciji bilo čisto praktične, na koje ukazuju i ta pitanja.
I tu filozofija prečesto zapinje, zbog čega uostalom i ona podrugljivost običnog svijeta kada kaže da netko samo filozofira u prazno, ali malo meda daje. Filozofija je zbog takve svoje generalne osobine, dakle, došla na loš glas, često i neopravdano, ali bome često i opravdano, ali tu široke mase teško razlikuju punokrvnu filozofiju od običnog kontradiktornog mudrijašenja.
Vjerojatno je ipak nedovoljno precizno reći da je znanost nadrasla filozofiju, makar se to često u praksi i pokazuje kao točno. Ispravnije je reći da se znanost osamostalila od filozofije u neko moderno vrijeme (od sredine 19. stoljeća kada je fizika prihvatila pozitivizam i odbacila metafizička razmatranja), a onda ju i na nekim područjima (kvantna mehanika i fizika općenito, iz čijih spoznaja se temelji i rast kemije i biologije, sve do modernih razmatranja kako zapravo funkcionira naš mozak odnosno um) i debelo ostavila iza sebe.
No, te dvije discipline su ipak u suštini komplementarne, kako smo to obojica zaključila ranije, a uglavnom nisu direktno suprostavljene. :) Kada jesu, onda to obično završi na štetu filozofije.
Zaključno, nije svaka filozofija znanost, nije svaka znanost tehnologija, ali svaka tehnologija jeste znanost i svaka znanost jeste znanost, a poneka znanost jeste i filozofija. :)

by Guest 28/9/2018, 13:26

Speare Shaker wrote:
Gnječ wrote:

Težak je život vas indolentnih mediokriteta. :)

ne pušim ti ja ta tvoja laskanja...nego nisi mi odgovorio tj. demantirao tvoju potvrdu da je bog fabrikacija moždane aktivnosti.

by aben 28/9/2018, 22:05

Speare Shaker wrote:
aben wrote:
ljudi zaburavljaju da novi ljudi svake generacije moraju prolaziti sve iznova. sve.

Niti govora. :)
Prolaze doduše iznova korz sve procese kroz koje svi moramo proći, pa tako prolaze kroz rođenje, odrastanje, zrelost, starenje i smrt, a koji su u suštini uvijek isti, no to je previše općenito da bismo mogli doći do zaključka da prolaze baš kroz sve iznova što su prolazile prethodne generacije. Ne može se na temelju tako nečeg općenitog povući neka precizna i upotrebljiva korelacija.
One su nam ipak ostavile neko naslijeđe pa mi ne moramo prolaziti puno toga neugodno što su oni prolazili, samo je u tome svemu problem što mi samo ne učimo iz njihovih pogrešaka i mana. Neke i uporno iznova ponavljamo, a bome nam se događaju i neke naše orginalne kroz koje prethodne generacije nisu prolazile.

moraju, ako želu biti ča kompletniji, naravski. inače ne moraju.

kad bi svaka nova generacija samo prihvatila da je zemlja okrugla jer smo in mi tako rekli, brzo bi in došo kroj.

by aben 28/9/2018, 22:15

Speare Shaker wrote:
aben wrote:
ki je genijalniji, genijalni znanstvenik ili genijalni filozof, to mi je teško reći, ali kad bi me natirali reko bi genijalni filozof iz jednostavnog razloga ča je njegovo područje šire.
ča se tiče ugljeda, tehnologija imo nojveći, pa znanost, pa filozofija, pa stvarnost. meni je to nekako logično; to je tako jer su ljudi blesavi, tribalo bi biti baš obrnuto.

Genijalnost ne ovisi nasušno o širini područja o kojem se promišlja ili koje se istražuje. Genijalan čovjek može biti takav i na vrlo uskom području. Uska specijalizacija je jedno od glavnih obilježja moderne znanosti u kojoj je itekako prisutna i genijalnost.
Univerzalni geniji najčešće nisu bili filozofi. Klasični primjer jednog takvog je bio Leonardo, a on nije napisao neko znamenito filozofsko djelo, nije ostao zapamćen po genijalnoj filozofiji.
Bio je zapravo prije svega genijalni umjetnik, zatim izumitelj odnosno inženjer, iza njegovih izuma su stajali matematički proračuni, čak se ne može reći da je bio genijalni znanstvenik, jer je u matematici bio uglavnom samouk, a matematika je njegova dodirna točka sa oficijelnom znanošću toga doba.
Ono što njega čini genijalnim odnosno univerzalnim genijem jeste širina područja kojim se tako uspješno bavio i to zamisli bez nekog značajnog formalnog obrazovanja. :)
Čovjek je bio sinonim za talent, a kako se bavio jednim područjem, dobio je informacije koje su mu olakšavala da se kompetentno bavi i nekim sličnim i krug je bio zatvoren.
Doduše, to ne bi išlo bez njegove silne radoznalosti koja ga je upućivala da se bavi raznim područjima, a netko manje ili više zloban bi rekao kako ne bi išlo da je imao svoju obitelj, ženu i djecu, jer mu jednostavno ne bi ostalo dovoljno slobodnog vremena za utaživanje gladi vlastite radoznalosti.
To je vjerojatno i malo pretjerana ocjena jer su postojali i univerzalni geniji koji su imali vlastite obitelji.
Primjer takvog je sportaš, estet i znanstvenik Žarko Dolinar koji je doduše pred sam kraj života priznao u jednom razgovoru za neki časopis kako je zbog svog rada na raznim područjima i posebno u znanosti teško patio njegov obiteljski život i da je to ono što ga najviše žalosti.
Težak je život univerzalnih genija, makar im barem manje ili više nikada nije dosadno.

naravski da nemo puno genijalnih filozofov, to je nojtežja stvor.

no, ono ča sun hoti reći je rebuttal dojma ki si izgrodi, da su znanstvenici pametniji od filozofa, i to jer eto filozofi nisu razumili qm.
mislin, sun si reko da je nisu razumili ni znanstvenici, kako i bi kad je riječ o gljanc novoj stvori. uglovnomu, znanstvenici imaju puno lakši poso od filozofa. oni imaju svoju metodu, i piču ko na traci. odgovaraju na pitanja kako, dok filozofi imaju puno važnijeg posla oko pitanja zašto.
milsin da su znanstvenici uobraženi, poistovjećuju znanje i znanost, zaburavljaju da in na vrotima ureda stoji phd, da je njutonova knjiga nazvana philosophae naturalis, da su filozofi donili na svijet metodu.

ali, meni to zapravo ne smeto kad ti to činiš jer nisi ljevičar.

by aben 28/9/2018, 22:26

Speare Shaker wrote:
aben wrote:
loša filozofija je dobra filozofija, jer će neko možda hotiti pokozati zoč je nešto loše loše, ča znoči da je unda to loše potaklo nešto dobro.

Maguse Philosophuse jes' to ti? :)
Sigurno se sjećaš sa Religije starog foruma tog po njegovim vlastitim riječima duhovnjaka koji je u skladu sa religijskom/duhovnjačkom zajednicom kojoj je pripadao (rosenkreuzeri - o tome imam pouzdanu informaciju iz izvora koji naravno neću imenovati) promovirao primjenu principa zla kao onoga koji će dovesti do ultimativnog dobra.
Ostao je zapamćen i po nekom vjerojatno potpuno benignom udvaranju ženama nekih forumaša što na kraju kako izgleda nije završilo dobro po njega, ali o tome nemam direktnih spoznaja, samo nagađam. :)
Kao, ljudi ne znaju što je dobro dok ne upoznaju zlo, pa što više zla misliš i činiš odnosno namjeravaš činiti, zapravo ćeš u konačnici počiniti više dobra.
To naravno demantira cijela povijest, prošlost i sadašnjost cijelog čovječanstva i ljudskog roda. To demantira i propast empirizma kao isključive metode ljudske spoznaje što više ne zastupa niti jedna iole ozbiljna škola mišljenja, pa nije badava ona narodna koja kaže da budala uči na vlastitim pogreškama, a pametan na tuđim.
Druga je priča što smo svi mu budale do neke granice, jer najbolje učimo na vlastitim, ali ipak manje ili više svi učimo i na tuđim pogreškama. Dapače, nismo ih skloni samo tako ponavljati kao zadnje budale.
Ukratko, nije neophodno živjeti zlo da bi se naučilo koliko je pogrešno pa i pogubno, do informacija se u tom smislu itekako može doći i dolazi i na druge manje pogubne načine.
No, kako sam već ranije rekao na onoj temi Razmišljanja forumskog wannabe Sokrata. a zapravo ljubitelj hohštaplera kao što je Sitchin i sličnih, ne postoji samo nazovimo je tako pozitivna duhovnost. Itekako postoji i ona negativna, koja se kao takva pokazuje u nekoj ukupnosti djela koje producira.
Loša filozofija dakle ipak nije dobra filozofija, jer da je dobra onda bi se dobrom i nazivala. :p
No, istina je ovo što kažeš dalje, da po onoj narodnoj u svakom zlu leži i neko dobro ili barem potencijal za ostvarenje nekog dobra, ali kako sam već ranije rekao, postoje ako ne pouzdanije, a ono svakako puno lakše i efikasnije metode do spoznaje dobra i zla koje se svode na učenje od drugih, od njihovih pogrešaka ali i dostignuća.
Sadašnje generacije stoje na škini onih prehodnih. :)

nis jo un,

iz jednostavnog razloga- un je reko primjena. to se zapravo ne rozlikuje od socijalizma i drugih pogubnih društvenih ideja, kojima kasnije nakon krvi do kolena tepaju da nisu u stvarnosti postojale..,.

dokle god neko samo govori, i dokle god mu ljudi prilazu svojevoljno, it good. primjer sokrata je dobar; piše pizdarije po celi dun i te pizdarije moru potaknuti iskru razgovora (kakov se meni nojviše svidjo) arguably nojbolje od svih dugih sudionika ovog foruma.

by aben 28/9/2018, 22:41

Speare Shaker wrote:
aben wrote:

metoda pokušaja i pogrešaka, snalažljivost, a borami i nabijanje zrna svu sve znanstveni alati.
filozofija uopće ne moro predvidjati, svaćati ča čini srce, dovati (točne) odgovore. ona je nojjača kad postavlja pitanja.

dopušćan analogiju s diteton, i da je dite sa izreslo i da je potentno u iznosu u kojen to filozofija nikad neće biti izmedju ostalog jer ni ne pretendiro to biti, ali narav stvori je da je to samo dite, i da se zno ki je tote otac, a ki sin. smišno je usporedjivati dosege znanosti i dosege filozofije da bi se pokozalo kako je znanost nadresla filozofiju na nočin da se za mjernu jedinicu uzimaju znanstvena postignuća.to je ko da se u raspravi znanost ili religija za kriterij primata uzimo ki od toga dvoje doje bolje odgovore na pitanje kako živiti s bogom.

uglovnomu, za načiniti (bilokakov i biloka) tehnološki skok, čovik će koristiti znanost, za načiniti znanstveni skok, čovik će koristiti filozofiju.
kako to još morin reći?
nije svaka filozofija znanost, nije svaka znanost (ne rezultiro) tehnologija. ali svaka tehnologija je znanost i svaka znanost je filozofija.

Točno je da je filozofija najjača kada postavlja (smislena) pitanja. Druga je priča što se često uvuče u raspravu o onim manje smislenim ili čak besmislenim (Zenonovi paradoksi), tek toliko da zadovolji svoju umnu znatiželju.
No, ljudi najčešće ipak ne postavljaju pitanja samo da zadovolje neku svoju čisto intelektualnu znatiželju nego da dođu i do nekih korisnih odgovora na svoje probleme, bilo one u percepciji bilo čisto praktične, na koje ukazuju i ta pitanja.
I tu filozofija prečesto zapinje, zbog čega uostalom i ona podrugljivost običnog svijeta kada kaže da netko samo filozofira u prazno, ali malo meda daje. Filozofija je zbog takve svoje generalne osobine, dakle, došla na loš glas, često i neopravdano, ali bome često i opravdano, ali tu široke mase teško razlikuju punokrvnu filozofiju od običnog kontradiktornog mudrijašenja.
Vjerojatno je ipak nedovoljno precizno reći da je znanost nadrasla filozofiju, makar se to često u praksi i pokazuje kao točno. Ispravnije je reći da se znanost osamostalila od filozofije u neko moderno vrijeme (od sredine 19. stoljeća kada je fizika prihvatila pozitivizam i odbacila metafizička razmatranja), a onda ju i na nekim područjima (kvantna mehanika i fizika općenito, iz čijih spoznaja se temelji i rast kemije i biologije, sve do modernih razmatranja kako zapravo funkcionira naš mozak odnosno um) i debelo ostavila iza sebe.
No, te dvije discipline su ipak u suštini komplementarne, kako smo to obojica zaključila ranije, a uglavnom nisu direktno suprostavljene. :) Kada jesu, onda to obično završi na štetu filozofije.
Z

jo nemun prigovor na porugljivost svijeta prema filozofiji, mene su posprdno zvoli filozof zbog urođene znatiželje, ali to "znanost ostavila iza sebe filozofiju" je jednostvano ista razina tog svita; miru se samo rezultati ke znanost more doniti.

aključno, nije svaka filozofija znanost, nije svaka znanost tehnologija, ali svaka tehnologija jeste znanost i svaka znanost jeste znanost, a poneka znanost jeste i filozofija. :)

jebiga, jo mislin da je znanost samo podskup filozofije. uvjerenje da je znanost nadišla filozofiju je meni smišno, jer jo tu tvrdnju smatran filozofskon tvrdnjon.

by aben 28/9/2018, 23:00

mativka wrote:
aben wrote:
kic wrote:
https://www.globalgreyebooks.com/

ima dosta dobrih naslova ovdje, hoćemo čitat neku u isto vrijeme?
nis još otvaro poveznicu,
al a book is way overdue,

im in.

prvo moremo kandidirati naslove a unda će se
članovi, svi osin jednog, dogovorit koja knjiga korespondiro iskin brojen, a ot jedun će zavrtiti random number generator i tako odrediti naslov.
I ja sam za.
Bolje mi je više čitati jer tada manje pišem gluposti :)

evo moj kandidat

https://www.globalgreyebooks.com/rights-of-man-ebook/

by Guest 28/9/2018, 23:06

nothing yet. šejker uništa. any luck so far?

by Guest 28/9/2018, 23:12

Gnječ wrote:nothing yet. šejker uništa. any luck so far?

by Guest 28/9/2018, 23:20

aben wrote:

jebiga, jo mislin da je znanost samo podskup filozofije. uvjerenje da je znanost nadišla filozofiju je meni smišno, jer jo tu tvrdnju smatran filozofskon tvrdnjon.

Pa to i jest filozofijska tvrdnja. :)
No, ja je ipak nisam izrekao, dapače. Rekao sam da bi to reći bilo nedovoljno precizno, nego da je bolje reći da se znanost osamostalila od filozofije u neko moderno vrijeme itd.
Jasno da znam da nisi Magus Philosophus, to je zapravo bilo retoričko pitanje izrečeno u vezi pod-teme koje smo se dotaknuli. :)
Toliko za sad, a o ostalom sutra. Barem se nadam. :)
Laku noć. :)

by Guest 28/9/2018, 23:29

Speare Shaker wrote:
Gnječ wrote:nothing yet. šejker uništa. any luck so far?

was ist das? i need answers. da li je bog produkt moždane aktivnosti kako si napisao da su sve misli produkt moždane aktivnosti onda je i bog fabrikacija ljudske moždane aktivnosti. ajd, riješimo tu dilemu i jedan od nas dva će dobiti nobelovu nagradu.

by aben 28/9/2018, 23:41

Speare Shaker wrote:
aben wrote:

jebiga, jo mislin da je znanost samo podskup filozofije. uvjerenje da je znanost nadišla filozofiju je meni smišno, jer jo tu tvrdnju smatran filozofskon tvrdnjon.

Pa to i jest filozofijska tvrdnja. :)
No, ja je ipak nisam izrekao, dapače. Rekao sam da bi to reći bilo nedovoljno precizno, nego da je bolje reći da se znanost osamostalila od filozofije u neko moderno vrijeme itd.
Jasno da znam da nisi Magus Philosophus, to je zapravo bilo retoričko pitanje izrečeno u vezi pod-teme koje smo se dotaknuli. :)
Toliko za sad, a o ostalom sutra. Barem se nadam. :)
Laku noć. :)

you have a lot explaining to do, young man.
ma znun da ne misliš da jes, nego sun se hoti ogroditi od njegove ideje.

ako se budeš vraćo na ovo, svakako pojasni zoč misliš da su zenonovi paradoksi besmisleni. jo držin da su ful korisni.

pogljedoj ča je ov paradoks učini od 1000 doktorov znanosti (doktora filozofije:), i reci da ni koristan-

https://en.wikipedia.org/wiki/Monty_Hall_problem

by mativka 29/9/2018, 08:25

aben wrote:
mativka wrote:
aben wrote:
kic wrote:
https://www.globalgreyebooks.com/

ima dosta dobrih naslova ovdje, hoćemo čitat neku u isto vrijeme?
nis još otvaro poveznicu,
al a book is way overdue,

im in.

prvo moremo kandidirati naslove a unda će se
članovi, svi osin jednog, dogovorit koja knjiga korespondiro iskin brojen, a ot jedun će zavrtiti random number generator i tako odrediti naslov.
I ja sam za.
Bolje mi je više čitati jer tada manje pišem gluposti :)

evo moj kandidat

https://www.globalgreyebooks.com/rights-of-man-ebook/

Tko je za?
Ja prihvaćam prijedlog.

by **kic** 29/9/2018, 08:42

ja bi ovo listao:

https://www.globalgreyebooks.com/mazes-and-labyrinths-ebook/

by Guest 29/9/2018, 08:45

Gnječ wrote:
Speare Shaker wrote:
Gnječ wrote:nothing yet. šejker uništa. any luck so far?

was ist das? i need answers. da li je bog produkt moždane aktivnosti kako si napisao da su sve misli produkt moždane aktivnosti onda je i bog fabrikacija ljudske moždane aktivnosti. ajd, riješimo tu dilemu i jedan od nas dva će dobiti nobelovu nagradu.

Tebi sve ovo o čemu je riječ stvarno nije jasno ili se samo praviš?
Ne mogu zamisliti da to nekome ne može biti jasno i to čak na ovoj čisto intuitivnoj razini.
Ptolomejev geocentrični sustav kao ideja jeste proizvod njegove moždane aktivnosti, ali koliko je usklađen sa stvarnim stanjem po tom pitanju?
Naša ideja o Bogu je također plod naše moždane aktivnosti, ali tko može garantirati da je bilo koja od njih, a ima ih koliko i ljudi, jer Bog ne može biti predmet neposredne spoznaje kao Sunčev sustav pa u tom smislu možemo raspolagati samo nekim idejama, dakle, tko može garantirati da je bilo koja od tih ideja usklađena sa stvarnim stanjem i koliko?
Postavimo dakle pitanje ima li Boga ili ne. Postoje samo dva moguća odgovora. Da ili ne.
Tu kod odgovaranja možemo imati samo jedan kriterij, a to je onaj konzistentnosti. Ako je neka ideja konzistentna, može biti i realno moguća odnosno ostvariva.
Ako nije, ne može biti realno moguća i ostvariva, jer kontradikcije ne mogu realno postojati.
Istinitost odgovora dakle ovisi o konkretnim idejama odnosno modelima kojima baratamo u tom smislu, njihovoj kvaliteti i cjelovitosti.
Ptolomejev model se pokazao nedostatno istinitim pa je tijekom vremena odbačen, a tu je ionako riječ o predmetu naše neposredne spoznaje, a ne o Bogu o kojem možemo imati samo ideje odno teorijske modele zato jer nije predmet naše neposredne spoznaje.
Ponavljam ovdje možemo baratati samo sa mogućnostima koje ne ulaze u domenu naše neposredne spoznaje, prema njima ne možemo koristiti kriterij pozitivizma, zato su meni uvijek bili fascinantni oni ljudi koji uporno odbijaju jednu od tih mogućnosti kao realno nemoguću samo zato im je svjetonazorski neprihvatljiva, kao da realnost vodi računa o našem svjetonazoru i kao da će se povinovati našim misaonim konstrukcijama, idejama, stavovima, uvjerenjima i vjeri odnosno nevjeri u religijskom smislu te riječi.

by mativka 29/9/2018, 09:01

kic wrote:
ja bi ovo listao:

https://www.globalgreyebooks.com/mazes-and-labyrinths-ebook/

Meni to djeluje komplicirano :)
Više sam za Abenov prijedlog.....

by Guest 29/9/2018, 09:02

aben wrote:
ako se budeš vraćo na ovo, svakako pojasni zoč misliš da su zenonovi paradoksi besmisleni. jo držin da su ful korisni.

Besmisleni su po definiciji, jer je zapravo riječ o apsurdima, a ne paradoksima.
Dakle, na ocjenu o njihovoj besmislenosti utječe prije svega definicija apsurda. No, u vrijeme kada su nastali su smatrani paradoksima i taj se naziv nekako uobičajio u filozofiji, nebitno što je zapravo pogrešan.
Kvaka je u tome da iz iskustva odnosno naše neposredne spoznaje znamo kako je nemoguće da Ahil (fizički potentna ljudska osoba) ne može prestići kornjaču ako to poželi i to je jasno svakome, čisto onako intuitivno (nebitno što nas intuicija zna prevariti u složenijim problemima, jer je ovdje riječ o jednom trivijalnom), a Newton je sa svojim jednadžbama gibanja još bio jako daleko u budućnosti.
Naravno da nisam rekao da su beskorisni, jer je filozofija pa i znanost toga vremena imala nemale koristi od upinjanja dokazivanja kako je Zenon ovdje bio u krivu pa je zbog toga izoštrila svoje logičke, matematičke i ostale znanstvene i filozofijske alate.
Uostalom, kao što je i astronomija i u konačnici fizika imala nemale koristi od razmatranja ispravnosti odnosno pogrešnosti Ptolomejevog geocentričnog modela što ju je tijekom vremena zbog izoštravanja alata spoznaje i pribavljanjem novih informacija pomoću tih alata i dovelo do zaključka o pogrešnosti tog modela i u konačnici do kreiranja heliocentričnog modela.
Sad mi se stvarno više ne da, pa ću se na ostalo osvrnuti kasnije.
Ugodan ostatak jutra i cijeli dan. :)

by mativka 29/9/2018, 09:09

Šejkeru, ti meni djeluješ poput filozofa :)
Koliko sam shvatila postavlja se između ostalih pitanja i pitanje postojanje "pravih i krivih" filozofa.

by **kic** 29/9/2018, 09:52

kic wrote:
ja bi ovo listao:

https://www.globalgreyebooks.com/mazes-and-labyrinths-ebook/

As to the actual origin and primary purpose of these devices we cannot be dogmatic on the evidence before us, and herein, perhaps, lies a good deal of their charm. When we can classify and date with precision any object which is not of a utilitarian nature we relegate it at once to our mental museum, and a museum is only too apt to become an oubliette. But when there is a considerable margin for speculation, or, as we usually say, a certain amount of "mystery" in the case, we are more likely to find pleasure in rehandling it, looking at it from different points of view and wondering about it. Let us grant, by all means, that there are quite sufficient unsolved riddles in nature and life without raising up artificial mysteries. Let us even admit that when evidence is available (which, by the way, is not the same thing as existent) it
is better to settle a question straight away than to leave it open to further argument. At the same time, let us not be too hasty in accepting speculations, however shrewd, as proved facts. Antiquarian books should naturally be as free as possible from actual misstatements, but they have lost all their charm when they become collections of bald dogmatic statements or mere descriptive catalogues.

by Sponsored content