Drzavni vrh hrvatske uputio ISKRENU cestitku za dan antifasisticke borbe

Mora se priznati da su cestitke istaknule ono sto je jednoj nacionslistivckoj ekipi na vlasti najvaznije: antifasisti su omogucili očuvanje državnosti hrbatskoj kroz odluke ZSVNOH itd . 
A zatim su malko zasluzni i za pobjedu nad nacizmom . 
No. Bolje ista nego nista . 


Zivio antifasizam. 
Zivjela Hrvatska !

Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Ahaa.... zato toliki tifus.  :)

kofein wrote:

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Ahaa.... zato toliki tifus.  :)

Moguce, ali nebitno za temu. Hvala Koli! :)

pa kako tek 22.06. :B-):

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Da??? Pa na današnji dan u šumu je otišao odred od 80-tak ljudi,u kojem je samo jedna osoba i to Nada Dimić (n.heroj) bila Srpkinja. 

Ustanak u Srbu buknuo je više od mjesec dana kasnije,potaknut ustaškim zločinima.  Znači da ovi gore nisu haračili ustanka ne bi ni bilo.

jastreb wrote:

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Da??? Pa na današnji dan u šumu je otišao odred od 80-tak ljudi,u kojem je samo jedna osoba i to Nada Dimić (n.heroj) bila Srpkinja. 

Ustanak u Srbu buknuo je više od mjesec dana kasnije,potaknut ustaškim zločinima.  Znači da ovi gore nisu haračili ustanka ne bi ni bilo.

Povijesne činjenice govore da se Sisački partizanski odred, 22. lipnja 1941. nije ni formirao u Brezovici nego nekoliko  kilometara dalje, u selu Žabno, u šumi Šipražje, odakle su pokrenuli nekoliko manjh diverzija na željezničku prugu Zagreb-Sisak. Mjesec dana kasnije, Sisački odred napadaju ustaše, razbijeni proleteri tek se krajem srpnja sastaju u Brezovici, odakle pokreću prvu oružanu akciju 12. rujna, nakon čega kreću put Banije gdje već postoji organizirani ustanak

Stanojko wrote:

jastreb wrote:

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Da??? Pa na današnji dan u šumu je otišao odred od 80-tak ljudi,u kojem je samo jedna osoba i to Nada Dimić (n.heroj) bila Srpkinja. 

Ustanak u Srbu buknuo je više od mjesec dana kasnije,potaknut ustaškim zločinima.  Znači da ovi gore nisu haračili ustanka ne bi ni bilo.

Povijesne činjenice govore da se Sisački partizanski odred, 22. lipnja 1941. nije ni formirao u Brezovici nego nekoliko  kilometara dalje, u selu Žabno, u šumi Šipražje, odakle su pokrenuli nekoliko manjh diverzija na željezničku prugu Zagreb-Sisak. Mjesec dana kasnije, Sisački odred napadaju ustaše, razbijeni proleteri tek se krajem srpnja sastaju u Brezovici, odakle pokreću prvu oružanu akciju 12. rujna, nakon čega kreću put Banije gdje već postoji organizirani ustanak

Publicist Slavko Goldstein je  je „Novosti“ između ostalog rekao: „Osnivanje prvog antifašističkog odreda bio je samo simboličan čin, a ne stvarni borbeni ustanak, jer jedva da je izvršena koja akcija. Prvi ustanak u Hrvatskoj zbio se 23. srpnja u srpskim selima Banije, četiri dana prije akcije u Srbu, dana koji je kasnije uzet za Dan ustanka naroda Hrvatske jer je taj ustanak imao veće razmjere. 

Dajući svoje stajalište o prvim partizanskim jedinicama u Hrvatskoj, dr. Vladimir Bakarić konstatira slijedeće: „U Hrvatskoj smo masovno počeli revoluciju sa Srbima. Doduše počeli smo s Hrvatima, ali u relativno malim razmjerima. Prvi partizanski odredi bili su hrvatski. Ne samo Sisački. Postojao je još bar jedan partizanski odred prije masovnog ustanka Srba“. (Vjesnik, Zagreb, 26. srpnja 1979.).

Buahahahahaha

Opet stoji činjenica da su Srbi masovno otišli u ustanak prisiljeni na to da bi spasili glave od ustaškog noža.

Hrvati su u ustanak išli vođeni idejom stvarnwe borbe protiv okupatora. Uostalom nisu Hrvati nikad sklapali sporazume sa Talijanima,kao što su to učinile srpske ustaničke vođe u selu Otriću. Čuveni Otrićki sporazum.

Uci tetrebe,uci...

...Većina Hrvata i 1943. slavi 10. travanj

Uz političke teškoće, takva je situacija išla na ruku komunističkoj propagandi. Usprkos tomu, velika je većina Hrvata i tijekom 1942. bila nespremna prihvatiti sirenski zov komunističkih pobunjenika i ustati protiv vlastite države, unatoč svim njezinim nedostatcima. Da su Srbi bili većina u partizanskim postrojbama još i krajem 1942., potvrđuje popis socijalnoga i nacionalnog sastava partizanskih snaga u Drugoj operativnoj zoni, koja je obuhvaćala Moslavinu. Od ukupno 1457 partizana na tome velikom području, 29. prosinca 1942. bilo je 768 Srba, 648 Hrvata, 19 Židova i ostalih, 4 Muslimana i 18 Slovenaca. Članova i simpatizera KPJ bilo je 972, članova SKOJ-a 266, a članova ostalih stranaka svega 24. I krajem veljače 1943. partizani su se tužili kako su Hrvati hladni prema partizanima (zbog nasilja i prisilnih mobilizacija), "dok su Srbi još uvijek puni otvorenih simpatija za našu vojsku". Partijska ćelija na Žumberku sa žaljenjem konstatira 14. travnja kako je narod "dosta neprijateljski raspoložen, što se je moglo vidjeti po kresovima i svetkovanju na 10 aprila".6

Suočeni sa slabim razvojem njihove pobune, jer je hrvatsko seljaštvo odbijalo odmetnuti se u šumu, a srpsko preferiralo četnike, koji su uživali otvorenu talijansku potporu, tijekom kolovoza i rujna 1941. prvaci komunističkog pokreta u Dalmaciji (Marin Krstulović, Vicko Krstulović, Ivan Lučić-Lavčević) pokušavaju sklopiti sporazum s istaknutimjugoslavenskim integralistima i vodstvom četnika (Sergije Urukalo, dr. Ante Kovačić-Šebeškin, Dobrosav Jevđević), ali ovi na pristaju na podjelu uloga. Izloženi kritikama središnjih partijskih tijela zbog neuspjeha u organiziranju ustanka, dalmatinski komunisti priznaju da nisu uspjeli dobiti potporu hrvatskoga puka, ističući kako na njihovu području "ne živi pravoslavni element", koji je zbog ustaških progona odbjegao u šumu. Taj je element oran za borbu, ali se nalazi u području oko Livna i Knina, a tamo su partijske organizacije slabe ili uopće ne postoje.

Sredinom studenoga 1941. u pismu Glavnom štabu NOP odreda za Hrvatsku, Tito ističe kako je "oslobodilačka borba kod vas još uvijek u uskim okvirima nekoliko partizanskih odreda", s tim da se, za razliku od Srbije, još "ne pokazuje da hrvatske mase prihvaćaju u širem opsegu našu liniju po pitanju oslobodilačke borbe". Pred Božić 1941. partizanski pokret u čitavoj Dalmaciji, uključujući i livanjski kraj, broji oko 250 naoružanih pripadnika. Uskoro su pod vojnu komepetenciju Dalmatinskog štaba, osim Livna, došli i okruži Bugojno, Glamoč i Tomislavgrad. Na sveukupnu području pod zapovjedništvom tog štaba, sredinom ožujka 1942. partizanske su snage brojale tek 610 ljudi, dok u južnoj Dalmaciji "do Dubrovnika i Kotora" partizanskog pokreta do tada uopće nije bilo, niti ga sada ima.

Partizani - Srbi prijete klanjem Hrvata

Sredinom prosinca 1941. partizanski odredi u Hrvatskoj nisu imali više od 6.370 pripadnika, s tim da Glavni štab nije imao nikakve izravne veze sa Slavonijom, Hrvatskim Zagorjem i Dalmacijom, te uz napomenu, da taj broj treba uzeti sa zrnom soli i držati ga prije pretjeranim, negoli točnim. Zanimljivo je da je u to vrijeme, osim spomenutih 250 partizana u Dalmaciji, prema partizanskim podatcima, u Slavoniji bilo još tristotinjak, a u Hrvatskome Zagorju svega tridesetak partizana.

Ne samo o nacionalnom sastavu, nego i o protuhrvatskome naboju, koji je vladao u partizanima krajem 1941. rječito svjedoči izvješće Vladimira Bakarića, političkoga komesara Glavnoga štaba NOP odreda Hrvatske, upravljeno 27. prosinca Centralnom komitetu KPH. Priznajući organizacijske slabosti i napominjući kako najveće poteškoće postoje "u radu s hrvatskim selima", uslijed čega se "nailazi na ogromno nerazumijevanje kod drugova". Po nekim bi prosudbama, "u slučaju naglog poboljšanja Istočnog fronta (!) vjerojatno došlo do klanja hrvatskih sela i ne bi ostao živ niti jedan Hrvat. Meni se čini da je to malo pretjerano, ali da ima u tome mnogo istine. Usprkos rada polit, komesara (koji su baš dobrim dijelom Hrvati) ide teško s razumijevanjem politike pridobijanja Hrvata. Partizani često iskorištavaju priliku kad nema komesara u četi da napišu po pisamce u kojem poprijete paležom hrvatskog sela u slučaju represalija prema srpskim selima. Kad se komesar vrati, ne javlja se pisac, nego se stvar pokušava prebaciti na civilno pučanstvo. Tamo gdje je rad komesara nešto bolji, tamo se partizani odnose pravilnije prema hrvatskim selima, ali ih nikako ne možeš priodobiti da pristupaju vrbovanju Hrvata u partizane". Četiri dana kasnije, Bakarić je komesara kordunaškoga partizanskog odreda upozoravao na neprihvatljiv način nabrajanja neprijatelja, pri kojemu su ustaše ispred Talijana i Nijemaca, te ga je upozoravao na potrebu "postizavanja bratstva i borbenog jedinstva Srba i Hrvata", pri čemu treba više pozornosti posvetiti "problemu uvlačenja hrvatskih masa u borbu". Priznajući prešutno da zasad može računati na srpski živalj, komunistički se propagandni list Naš izvještaj krajem siječnja 1942. pravda zbog sukoba između Mihailovića i partizana, navodeći da su partizani inzistirali na sporazumu, ali je Draža to odbio.7

Tito se 6. ožujka 1942. tužio na slabu organizaciju u Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu. "Prava je sramota za naše drugove u Hrvatskoj" da u domobranstvu tako slabo stoje, unatoč povoljnim uvjetima. Izaslanik Vrhovnog štaba i CK KPJ, Ivo Lola Ribar, javljao je 17. ožujka Titu o situaciji u Hrvatskoj i Vojvodini, napominjući kako i u Dalmaciji glavninu partizanskog pokreta "sačinjavaju još uvijek Srbi!"9

U molbi za ponavljanje postupka, koju je pisao Zvonko Ivanković-Vonta, Hebrangova udovica Olga 1984. napominje kako su "Srbi u Hrvatskoj u prve dvije godine snosili glavni teret NOB-e", dok su Hrvati "tek 1943. počeli masovnije dolaziti u naše jedinice". To mišljenje dijeli i Tomasevich. Dok on ocjenjuje kako su Srbi činili većinu partizanskih postrojbi na teritoriju NDH sve do 1943, ' Velebit u pogledu nacionalnog sastava partizanskih snaga tvrdi: "Godine 1941. i u prvoj polovici 1942. većinu partizana u Hrvatskoj - po mojoj procjeni, oko 75 posto partizanskih postrojbi - tvorili su Srbi, koji su bježali od ustaške kame, a komandni kadar bili su hrvatski komunisti. Taj se odnos počeo mijenjati kad su se Hrvati razočarali u NDH, u prvom redu u Dalmaciji". Postavljanje komunista hrvatskoga podrijetla na zapovjednička mjesta, bilo je motivirano političko-propagandnim razlozima, tj. potrebom da se parira propagandi, koja je ukazivala na srpski značaj pobune, te pokušajem privlačenja hrvatskoga življa u partizane. S takvim je ciljem donesena i zapovijed od 28. listopada 1941., kojom se partizanskim postrojbama u BiH nalaže da u "srpskim krajevima" nose srpsku, a u hrvatskim hrvatsku trobojnicu. Jedna, pak, Titova, izjava o nacionalnom sastavu partizanskih snaga, još rječitije govori, da su Hrvati tijekom 1941. i početkom 1942. još uvijek čvrsto stajali uz svoju državu.

Tito 1942.: U našoj vojsci je 95% Srba

Tito je, naime, u siječnju 1942. izjavio Zulfikarpašiću: "Mi ne možemo voditi protusipsku politiku, u našoj vojsci nalazi se 95% Srba".3 Jedno njemačko izvješće od 3. siječnja 1944. tvrdi kako su Srbi i Crnogorci krajem 1942. činili 90% partizanskih snaga. Hrvata ima svega oko 8%, a glavninu tih čine Hrvati iz Primorja, Dalmacije i Gorskoga Kotara. Krajem 1943. u partizanskim je postrojbama između 75 i 80% Srba. Čak i na području NDH, Hrvati čine manje od petine partizana, dok ih je u odnosu na sveukupni partizanski pokret manje od jedne desetine.

Kasnijem priljevu i hrvatskog pučanstva u partizane, odlučno su pridonijela tri čimbenika: 1) promjena opće vojnopolitičke situacije, tj. zaustavljanje osovinskog napredovanja na Istočnoj fronti i u Sjevernoj Africi; 2) stalno slabljenje prestižaNDH, te manjak osobne i pravne sigurnosti pučanstva, što je velikim dijelom posljedica talijanske (u manjoj mjeri i njemačke) politike paktiranja s pobunjenicima, a ne smiju se zanemariti ni propusti hrvatskih vlasti i krvoprolića počinjena u ime države; te 3) sustav represalija, koji su uveli Talijani i Nijemci, strijeljajući velik broj talaca za svoga ubijenog ili ranjenog vojnika, odnosno spaljujući sela i uništavajući imovinu civilnoga življa. Ne smije se zanemariti ni prisilno novačenje u partizanske postrojbe, koje je redovito pratilo svako partizansko napredovanje. Dakako, da je partizansko vodstvo tajilo svoje prave nakane u pogledu provedbe komunističke revolucije, ističući u prvi plan tobožnje oslobođenje od okupacije.

I da skratimo:

1. Prva ozbiljna partizanska jedinica sa hrvatskom većinom, 9. dalmatinska divizija, osnovana je tek početkom 1943.
2. 300 000 hrvatskih vojnih obveznika bilo je u ustašama, domobranima i 3 nemačke legionarske divizije.
3. Prvi partizanski korpus sa hrvatskom većinom osnovan je tek oktobra 1943.
4. Prvi čisto hrvatski partizanski korpus osnovan je tek januara 1944.
5. Taj spomenuti korpus, Zagrebački, nikada pre dolaska Rusa nije preduzeo nijednu ozbiljnu akciju protiv Nemaca i ustaša i obrnuto, da Nemci i ustaše nikada pre dolaska Rusa nisu preduzeli ozbiljnu operaciju protiv istog.

Tako da, hvala Koli na cestitkama!

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

srbi koji su radili kontra Hrvata
lijepo je to to procitati kada srbin prizna

Stanojko wrote:I da skratimo:

1. Prva ozbiljna partizanska jedinica sa hrvatskom većinom, 9. dalmatinska divizija, osnovana je tek početkom 1943.
2. 300 000 hrvatskih vojnih obveznika bilo je u ustašama, domobranima i 3 nemačke legionarske divizije.
3. Prvi partizanski korpus sa hrvatskom većinom osnovan je tek oktobra 1943.
4. Prvi čisto hrvatski partizanski korpus osnovan je tek januara 1944.
5. Taj spomenuti korpus, Zagrebački, nikada pre dolaska Rusa nije preduzeo nijednu ozbiljnu akciju protiv Nemaca i ustaša i obrnuto, da Nemci i ustaše nikada pre dolaska Rusa nisu preduzeli ozbiljnu operaciju protiv istog.

prekrasno

mortal wrote:

Stanojko wrote:I da skratimo:

1. Prva ozbiljna partizanska jedinica sa hrvatskom većinom, 9. dalmatinska divizija, osnovana je tek početkom 1943.
2. 300 000 hrvatskih vojnih obveznika bilo je u ustašama, domobranima i 3 nemačke legionarske divizije.
3. Prvi partizanski korpus sa hrvatskom većinom osnovan je tek oktobra 1943.
4. Prvi čisto hrvatski partizanski korpus osnovan je tek januara 1944.
5. Taj spomenuti korpus, Zagrebački, nikada pre dolaska Rusa nije preduzeo nijednu ozbiljnu akciju protiv Nemaca i ustaša i obrnuto, da Nemci i ustaše nikada pre dolaska Rusa nisu preduzeli ozbiljnu operaciju protiv istog.

prekrasno

I ja kazem. Ko kaze da niste aktivno ucestvovali? :)

Stanojko wrote:

mortal wrote:

Stanojko wrote:I da skratimo:

1. Prva ozbiljna partizanska jedinica sa hrvatskom većinom, 9. dalmatinska divizija, osnovana je tek početkom 1943.
2. 300 000 hrvatskih vojnih obveznika bilo je u ustašama, domobranima i 3 nemačke legionarske divizije.
3. Prvi partizanski korpus sa hrvatskom većinom osnovan je tek oktobra 1943.
4. Prvi čisto hrvatski partizanski korpus osnovan je tek januara 1944.
5. Taj spomenuti korpus, Zagrebački, nikada pre dolaska Rusa nije preduzeo nijednu ozbiljnu akciju protiv Nemaca i ustaša i obrnuto, da Nemci i ustaše nikada pre dolaska Rusa nisu preduzeli ozbiljnu operaciju protiv istog.

prekrasno

I ja kazem. Ko kaze da niste aktivno ucestvovali? :)

mrzitelji svoga naroda i prodane duse aktivno su sudjelovale u pratizanskim (srpskozidovskim) akcijama masovnog istrebljenja Hrvata s Hrvatskog tla

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Nisi li ti Drazin...isto volis tude perje ili...

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Ih.. sad po tvom ispada da su svi bili u partizanima a nitko u cetnicima..

mortal wrote: 
mrzitelji svoga naroda i prodane duse aktivno su sudjelovale u pratizanskim (srpskozidovskim) akcijama masovnog istrebljenja Hrvata s Hrvatskog tla

Hahahaha.Pa više je Nazor volio Hrvatsku nego mase nepismenih čobana iz Like koji su u ustaše išli samo kako bi se domogli srpske imovine.

kaja wrote:

Stanojko wrote:Buahahahahaahaha... rvata u partizanima je do 1943 bilo samo u tragovima... To sve po Slavoniji, Lici, Baniji i Kordunu bili srbi... Tako da... hvala na cestitkama! :)

Ih.. sad po tvom ispada da su svi bili u partizanima a nitko u cetnicima..

fifti-fifti... ko je prvi prosao selom pokupio narod. Seljanima vazno bilo samo da se spasu ustaske kame... Ideologija manje-vise :)