Liberkretenizam i Austrijska škola ekonomije

meni je samo zal sto nema abena u zadnje vrijeme nest..

I meni. Zašutio je skroz. :(
Nešto više voli sa ženama debatirat'. :)

kic wrote:meni je samo zal sto nema abena u zadnje vrijeme nest..

celo vrime sun vode, ma je sa puno više svita pa mi se manje do pisati.

prakseologija je naša religija. to ni matematika, ko ča ljudi nisu matematika. popper je u kritici pozitivizma, u nikin rodu a ne sićun se di je to bilo, jednostavno pokozo kako se social science ne more tretirati kako fizika- na primjeru kako bi teza da će cijena neke dionice pasti zoto i zoto omoh utjecala na cijenu dionice i tako iskrivila rezultot.

prakeologija je common sence alat, a ne derivacije. 
pogljedij ovo ako te zanimo.
 https://www.youtube.com/watch?v=N9rBvQG1l0o

Vid vid, promijenio je i narječje... :)

Trinity wrote:Vid vid, promijenio je i narječje... :)

jes, gljedo sun neki istrijanski kanal, oni govoru tako lipo i melodično, da sun reko sun sebi, e ne ćeš više razbojniče:)

aben wrote:popper je u kritici pozitivizma, u nikin rodu a ne sićun se di je to bilo, jednostavno pokozo kako se social science ne more tretirati kako fizika- na primjeru kako bi teza da će cijena neke dionice pasti zoto i zoto omoh utjecala na cijenu dionice i tako iskrivila rezultot.

prakeologija je common sence alat, a ne derivacije. 

eto, pametnom dosta

primjerom iz mikroekonomije ide objašnjavat valjanost makroekonomske teorije...

jer se može

aben wrote:

Trinity wrote:Vid vid, promijenio je i narječje... :)

jes, gljedo sun neki istrijanski kanal, oni govoru tako lipo i melodično, da sun reko sun sebi, e ne ćeš više razbojniče:)

I doma tako ? 

ostrakon wrote:

aben wrote:popper je u kritici pozitivizma, u nikin rodu a ne sićun se di je to bilo, jednostavno pokozo kako se social science ne more tretirati kako fizika- na primjeru kako bi teza da će cijena neke dionice pasti zoto i zoto omoh utjecala na cijenu dionice i tako iskrivila rezultot.

prakeologija je common sence alat, a ne derivacije. 

eto, pametnom dosta

primjerom iz mikroekonomije ide objašnjavat valjanost makroekonomske teorije...

jer se može

ne postoji rozlika između mikoro i makro ekonomije.
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da sun to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

Trinity wrote:

aben wrote:

Trinity wrote:Vid vid, promijenio je i narječje... :)

jes, gljedo sun neki istrijanski kanal, oni govoru tako lipo i melodično, da sun reko sun sebi, e ne ćeš više razbojniče:)

I doma tako ? 

doma uvika tako, 
ali vanka dosa uvik nako. a istrijani svuder po svoju. pa po njima sa i jo...

aben wrote:
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da su to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

jer poznato je da se filozofi jako dobro razumiju u znanost, nešto kao i svećenici

bitno je postulirati da znanost ne može matematički izraziti društvene pojave, iako može, pa onda ignorirati to što može i praviti se lud

ta austrijska škola u ekonomiji dođe kao homeopatija u medicini, jedno nema veze sa ekonomijom drugo nema veze s medicinom, obično šarlatanstvo

ostrakon wrote:

aben wrote:
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da su to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

jer poznato je da se filozofi jako dobro razumiju u znanost, nešto kao i svećenici

bitno je postulirati da znanost ne može matematički izraziti društvene pojave, iako može, pa onda ignorirati to što može i praviti se lud

ta austrijska škola u ekonomiji dođe kao homeopatija u medicini, jedno nema veze sa ekonomijom drugo nema veze s medicinom, obično šarlatanstvo

ćo, ne zun kako tako lako moreš otpisati celu filozofiju, ka se namo more nojti i rečenica dvo plus dvo su četire. jo znun da se u filozofiji more pročitati svakoga smeća, no to ne znoči da sve ne valjo.

matematika siguro imo svoju ulogu. ali da postoji izraz preko koga ćeš moći predviditi ponašanje ljudi- ne ćeš,  baren ne moje.

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da su to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

jer poznato je da se filozofi jako dobro razumiju u znanost, nešto kao i svećenici

bitno je postulirati da znanost ne može matematički izraziti društvene pojave, iako može, pa onda ignorirati to što može i praviti se lud

ta austrijska škola u ekonomiji dođe kao homeopatija u medicini, jedno nema veze sa ekonomijom drugo nema veze s medicinom, obično šarlatanstvo

ćo, ne zun kako tako lako moreš otpisati celu filozofiju, ka se namo more nojti i rečenica dvo plus dvo su četire. jo znun da se u filozofiji more pročitati svakoga smeća, no to ne znoči da sve ne valjo.

matematika siguro imo svoju ulogu. ali da postoji izraz preko koga ćeš moći predviditi ponašanje ljudi- ne ćeš,  baren ne moje.

što je filozofija dala čovječanstvu u svojih 3000 godina postojanja?
a što je znanost dala u svojih 300?

kako mogu otpisati filozofiju? jednostavno, na temelju empiricizma
no empiricizam, to je tebi nešto strano, ti više voliš maštati i izmišljati

ostrakon wrote:

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da su to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

jer poznato je da se filozofi jako dobro razumiju u znanost, nešto kao i svećenici

bitno je postulirati da znanost ne može matematički izraziti društvene pojave, iako može, pa onda ignorirati to što može i praviti se lud

ta austrijska škola u ekonomiji dođe kao homeopatija u medicini, jedno nema veze sa ekonomijom drugo nema veze s medicinom, obično šarlatanstvo

ćo, ne zun kako tako lako moreš otpisati celu filozofiju, ka se namo more nojti i rečenica dvo plus dvo su četire. jo znun da se u filozofiji more pročitati svakoga smeća, no to ne znoči da sve ne valjo.

matematika siguro imo svoju ulogu. ali da postoji izraz preko koga ćeš moći predviditi ponašanje ljudi- ne ćeš,  baren ne moje.

što je filozofija dala čovječanstvu u svojih 3000 godina postojanja?
a što je znanost dala u svojih 300?

kako mogu otpisati filozofiju? jednostavno, na temelju empiricizma
no empiricizam, to je tebi nešto strano, ti više voliš maštati i izmišljati

pa evo, filozofija nan je dala celu znanost. jo mislin da je to dovoljno.

empiricizam je ko kljiške, super za izguliti brukvu. ma bezveze za zabiti brukvu. za to ti tribo sorat. empiricizam imo svoje granice.

Filozofija objašnjava sveukupnost, opće ideje, vodeće vrijednosti i slično...a to nije predmet znanosti...

Duhovnost je također važna, imaginarij oko konačnih pitanja, negdje interpretiran religijom, negdje filozofijom...

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da su to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

jer poznato je da se filozofi jako dobro razumiju u znanost, nešto kao i svećenici

bitno je postulirati da znanost ne može matematički izraziti društvene pojave, iako može, pa onda ignorirati to što može i praviti se lud

ta austrijska škola u ekonomiji dođe kao homeopatija u medicini, jedno nema veze sa ekonomijom drugo nema veze s medicinom, obično šarlatanstvo

ćo, ne zun kako tako lako moreš otpisati celu filozofiju, ka se namo more nojti i rečenica dvo plus dvo su četire. jo znun da se u filozofiji more pročitati svakoga smeća, no to ne znoči da sve ne valjo.

matematika siguro imo svoju ulogu. ali da postoji izraz preko koga ćeš moći predviditi ponašanje ljudi- ne ćeš,  baren ne moje.

što je filozofija dala čovječanstvu u svojih 3000 godina postojanja?
a što je znanost dala u svojih 300?

kako mogu otpisati filozofiju? jednostavno, na temelju empiricizma
no empiricizam, to je tebi nešto strano, ti više voliš maštati i izmišljati

pa evo, filozofija nan je dala celu znanost. jo mislin da je to dovoljno.

empiricizam je ko kljiške, super za izguliti brukvu. ma bezveze za zabiti brukvu. za to ti tribo sorat. empiricizam imo svoje granice.

filozofija nam je dala znanost? ajde dobro

filozofija je tvrdila tisućama godina da žena ima manje zuba od muškarca, ili da kamen i drvo iste težine padaju različitom brzinom
jer od kurčevog mišljenja nisu mogli provjeriti da li je to istina, jebo vas aristotel i kant i popper i koji god već kreten kojem se klanjate
ali je sad filozofija u pravu kad je u pitanju ekonomija, jer svoje nebulozne tvrdnje ne treba provjeravati da li imaju veze sa stvarnošću
klauni

Filozofi su lijencine koji svoju lijenost zele prikazati simpaticnom, opravdanom, pa cak i posebnom ljudskom kvalitetom.

aben wrote:
ali da postoji izraz preko koga ćeš moći predviditi ponašanje ljudi- ne ćeš,  baren ne moje.

imaš li ti neku životnu rutinu, ili patiš od šizofrenije
jer ako imaš rutinu, na temelju statističke analize može se reći što ćeš i kad raditi

uz pomoć podataka GPSa s mobitela i društvenih mreža, današnja računala mogu znati što ćeš ti napraviti prije nego se odlučiš to napraviti

ljudi imaju navike, ponašanje po navikama je predvidivo

filozofu

google zna više o tebi i tvojoj psihi, nego si ti sam sebe svijestan

dijagram wrote:Filozofi su lijencine koji svoju lijenost zele prikazati simpaticnom, opravdanom, pa cak i posebnom ljudskom kvalitetom.

Da sve sami idioti: Hegel, Kant, Niče, Platon...kreteni do rketena :)

epikur37 wrote:

dijagram wrote:Filozofi su lijencine koji svoju lijenost zele prikazati simpaticnom, opravdanom, pa cak i posebnom ljudskom kvalitetom.

Da sve sami idioti: Hegel, Kant, Niče, Platon...kreteni do rketena :)

Gdje pise idioti? Izmisljas.

dijagram wrote:

epikur37 wrote:

dijagram wrote:Filozofi su lijencine koji svoju lijenost zele prikazati simpaticnom, opravdanom, pa cak i posebnom ljudskom kvalitetom.

Da sve sami idioti: Hegel, Kant, Niče, Platon...kreteni do rketena :)

Gdje pise idioti? Izmisljas.

Dobro lijenčine, umjesto da se uhvate motike oni filozofiraju. Više bi Platon recimo napravio da je tukao kamen i okopao koju maslinu nego što je palamudio o državi...

Jel ovako ok?

epikur37 wrote:

dijagram wrote:

epikur37 wrote:

dijagram wrote:Filozofi su lijencine koji svoju lijenost zele prikazati simpaticnom, opravdanom, pa cak i posebnom ljudskom kvalitetom.

Da sve sami idioti: Hegel, Kant, Niče, Platon...kreteni do rketena :)

Gdje pise idioti? Izmisljas.

Dobro lijenčine, umjesto da se uhvate motike oni filozofiraju. Više bi Platon recimo napravio da je tukao kamen i okopao koju maslinu nego što je palamudio o državi...

Jel ovako ok?

Nije, opet dodavanje:)
Uzgred neki od navedenih nisu bili tipicni filofoz, bavili su se razlicitim znanstvenim disciplinama.
Moja objekcija bila je usmjerena na danasnje vrijeme , navedi par danasnjih filozofa, recimo s nasih prostora.
Sve lijencina do lijencine:)