Liberkretenizam i Austrijska škola ekonomije

ostrakon wrote:

Starhemberg wrote:Ne, samo tumačenje. Inače, to je pitagorejska postavka, filozofija koja je dala osnove i temelje matematike.

To nije tumačenje nego glupost.

Imaš skup, imaš elemente skupa, imaš broj elemenata. Ti tvrdiš da je broj elemenata novi element.

Evo da ti objasnim s kruškama.

Imaš posudu za kruške, u posudi se nalazi kruška, i još jedna kruška, to su dvije kruške.
Ti tumačiš a su dvije kruške zapravo treća kruška.

Meni to nema smisla.

Tebi ako ima smisla, onda eto filozofiraj dalje, jer empiricizam te ne zanima.
Stvarnost bi bila sukobu sa tvojim tumačenjem i sprječavla te da filozofiraš.

Zašto kruške, zašto ne životinje? I to je priroda. Imaš dva konja od kojih će nastati treći, neće ostati dva konja. I to je zbrajanje, ne vidim po čemu je to glupost.

Starhemberg wrote:

ostrakon wrote:

Starhemberg wrote:Ne, samo tumačenje. Inače, to je pitagorejska postavka, filozofija koja je dala osnove i temelje matematike.

To nije tumačenje nego glupost.

Imaš skup, imaš elemente skupa, imaš broj elemenata. Ti tvrdiš da je broj elemenata novi element.

Evo da ti objasnim s kruškama.

Imaš posudu za kruške, u posudi se nalazi kruška, i još jedna kruška, to su dvije kruške.
Ti tumačiš a su dvije kruške zapravo treća kruška.

Meni to nema smisla.

Tebi ako ima smisla, onda eto filozofiraj dalje, jer empiricizam te ne zanima.
Stvarnost bi bila sukobu sa tvojim tumačenjem i sprječavla te da filozofiraš.

Zašto kruške, zašto ne životinje? I to je priroda. Imaš dva konja od kojih će nastati treći, neće ostati dva konja. I to je zbrajanje, ne vidim po čemu je to glupost.

za majku božju, isto je govori aganor:)

kic wrote:

aben wrote:ruku na srce, jo malo karikirun, postoji nešto kako gradacija, mi mislimo da ni u redu isići čovika ki gre po tvojoj njivi. mi mislimo da, ako ti se to ne sviđo, moroš mu to reći. ako ne poslušo, unda ga moreš isići.

kek

ne zun ča je kek,
ali ka dojdin doma, nojću ti provu gradaciju, ovo sun jepeta iskarikiro:)
a cilj mi ni prestrašiti tihe iskoče slobode, nego ih okupiti!

Aganor?

da, un je masovnojhisteriji uvik govori da je 1+1=3, na primjeru adama i eve, ili slično:)

ali, lipo ti je reko dedalos, operacija je strogo definirana. ča bi reko za mitozu, ako uzmemo jedun, i ostavimo ga na miru, dobijemo dvo?

Filozofija je za odrasle kao igra za djecu. Kroz igru se uči i bistri um. Tako je i u filozofiji i znanosti, metoda pokušaja i pogrešaka dok se ne stigne najbliže istini...

tako je, s tin da su implikacije nekad nikakove, a nekad 100 milijuni mrtvih, ovisno o tomu koji kolektivisti prihvatu koje tumačenje:)

ne govorin da je filozofija kriva, jer ni.

Starhemberg wrote:

ostrakon wrote:

Starhemberg wrote:Ne, samo tumačenje. Inače, to je pitagorejska postavka, filozofija koja je dala osnove i temelje matematike.

To nije tumačenje nego glupost.

Imaš skup, imaš elemente skupa, imaš broj elemenata. Ti tvrdiš da je broj elemenata novi element.

Evo da ti objasnim s kruškama.

Imaš posudu za kruške, u posudi se nalazi kruška, i još jedna kruška, to su dvije kruške.
Ti tumačiš a su dvije kruške zapravo treća kruška.

Meni to nema smisla.

Tebi ako ima smisla, onda eto filozofiraj dalje, jer empiricizam te ne zanima.
Stvarnost bi bila sukobu sa tvojim tumačenjem i sprječavla te da filozofiraš.

Zašto kruške, zašto ne životinje? I to je priroda. Imaš dva konja od kojih će nastati treći, neće ostati dva konja. I to je zbrajanje, ne vidim po čemu je to glupost.

To onda nije zbrajanje. Filozofi obožavaju redefinirati značenje riječi kako bi novo značenje na neki način odgovaralo njihovu tumačenju koje i dalje nema veze s mozgom.
Zbrajanje nije isto što i nastajanje. Te riječi nisu sinonimi.

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:popper je u kritici pozitivizma, u nikin rodu a ne sićun se di je to bilo, jednostavno pokozo kako se social science ne more tretirati kako fizika- na primjeru kako bi teza da će cijena neke dionice pasti zoto i zoto omoh utjecala na cijenu dionice i tako iskrivila rezultot.

prakeologija je common sence alat, a ne derivacije. 

eto, pametnom dosta

primjerom iz mikroekonomije ide objašnjavat valjanost makroekonomske teorije...

jer se može

ne postoji rozlika između mikoro i makro ekonomije.
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da sun to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

kako ne postoji razlika? :D lol. 

čekaj da pogodim, nisi ekonomist=?

Aben evo ti najveći libertarijanac ikada

neoliberalni_placenik wrote:

aben wrote:

ostrakon wrote:

aben wrote:popper je u kritici pozitivizma, u nikin rodu a ne sićun se di je to bilo, jednostavno pokozo kako se social science ne more tretirati kako fizika- na primjeru kako bi teza da će cijena neke dionice pasti zoto i zoto omoh utjecala na cijenu dionice i tako iskrivila rezultot.

prakeologija je common sence alat, a ne derivacije. 

eto, pametnom dosta

primjerom iz mikroekonomije ide objašnjavat valjanost makroekonomske teorije...

jer se može

ne postoji rozlika između mikoro i makro ekonomije.
no, popper tote ni govori o tomu, nego je općenito kritiziro pozitivizam i granice empiricizma. mislin da sun to vidi u primorčevoj filozofiji znanosti, ima je muhte na netu.

kako ne postoji razlika? :D lol. 

čekaj da pogodim, nisi ekonomist=?

nis.
naravno da postoji, al ja upravo to vidin ka problem.

kraj je miseca, ne morin otvorit video, jel moreš ukratko prepričati o čemu se rodi?

meni je najveći problem što države koriste jednu valutu

umjesto da imaju jednu za unutarnju trgovinu, drugu za vanjsku trgovinu

ili namisto da odjebu iz toga biznisa, jel tako

aben wrote:ili namisto da odjebu iz toga biznisa, jel tako

opet bi imao monopol, možda ne državni, nego Todorićev, pa ako želiš nešto morao bi raditi za konzum kupone umjesto za kune

ne postoji monopol bez države,

ako naručim dijagrama da mi učini kuću, dati ću mu auto za njegov trud

aben wrote:ne postoji monopol bez države,

naravno da postoji

more li primjer

aben wrote:more li primjer

bilo koji primjer gdje je neki resurs ograničen

živiš u pustinji, ja sam vlasnik jedinog bunara

i gdje nema ograničenih resursa, s protokom vremena javio bi se monopol zato što bi ga netko išao ciljano stvoriti kako bi poremetio odnose na tržištu i profitirao
da li bi primjenio silu da spriječiš nekog da napravi monopol?

btw. ne znam kako točno austrijska škola gleda na pravne osobe

tvrtka je fiktivna osoba

a tamo su valjda samo ljudi osobe

ostrakon wrote:

aben wrote:more li primjer

bilo koji primjer gdje je neki resurs ograničen

živiš u pustinji, ja sam vlasnik jedinog bunara

i gdje nema ograničenih resursa, s protokom vremena javio bi se monopol zato što bi ga netko išao ciljano stvoriti kako bi poremetio odnose na tržištu i profitirao
da li bi primjenio silu da spriječiš nekog da napravi monopol?

znoči, kratkoročno, dok neko ne uhvati signale visoke cijene, i ne iskopo novi bunor, ili uveze vodu.
jo sun protiv antitustova, antikartela, neka se udruživo ko god oće. jo ne mislin da postoji pravo na život, ako sun jo u pustinji žedun i bez šoldov a ti bogat i pun vode, jo ne mislin da si ti meni obavezan dati svoju vodu. takp i sa monopolon, ako se udružu svi mlikari i likari i dignu cijene, neka bolesni umru a čokolino propade. 
zoto, nema primjene sile protiv monopola.