PAPINA ŠAMARČINA

pizzon wrote:

kaja wrote:

pizzon wrote:ajde... ajde,
 nema suza, dogovorili smo se  ;)
imate neke druge face, izaberite,
nemoj da se stidite
ajde.. ajde. dosta je bilo suza

Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

imate... imate
nemoj sad  ja da predlazem hr kandidate

Moj priedlog.


Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Regoč wrote:

kaja wrote:

pizzon wrote:ajde... ajde,
 nema suza, dogovorili smo se  ;)
imate neke druge face, izaberite,
nemoj da se stidite
ajde.. ajde. dosta je bilo suza

Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

Imamo mi mnoge, recimo Šretera, žrtvu pravoslavne "braće", ali sad hoćemo baš Stepinca.

e pa, 
kako je stiglo iz vatikana
moze, ali kad prodje neodredjeno vreme
nastavicemo dijalog o tome 

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Regoč wrote:

pizzon wrote:

kaja wrote:

pizzon wrote:ajde... ajde,
 nema suza, dogovorili smo se  ;)
imate neke druge face, izaberite,
nemoj da se stidite
ajde.. ajde. dosta je bilo suza

Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

imate... imate
nemoj sad  ja da predlazem hr kandidate

Moj priedlog.

Drinske mučenice

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Ne vredi. Nisu imale direktnu vezu sa NDH.

pizzon wrote:

Regoč wrote:

kaja wrote:

pizzon wrote:ajde... ajde,
 nema suza, dogovorili smo se  ;)
imate neke druge face, izaberite,
nemoj da se stidite
ajde.. ajde. dosta je bilo suza

Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

Imamo mi mnoge, recimo Šretera, žrtvu pravoslavne "braće", ali sad hoćemo baš Stepinca.

e pa, 
kako je stiglo iz vatikana
moze, ali kad prodje neodredjeno vreme
nastavicemo dijalog o tome 

Proći će vrieme, otići će Franjo, doći će katolik opet na čelo Crkve.

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Isto kaže i Stepinac.

dzango wrote:

Regoč wrote:

pizzon wrote:

kaja wrote:

pizzon wrote:ajde... ajde,
 nema suza, dogovorili smo se  ;)
imate neke druge face, izaberite,
nemoj da se stidite
ajde.. ajde. dosta je bilo suza

Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

imate... imate
nemoj sad  ja da predlazem hr kandidate

Moj priedlog.

Drinske mučenice

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Ne vredi. Nisu imale direktnu vezu sa NDH.

Nema sveze, žrtve su četničkoga terora zbog svoje vjere, kao i Stepinac komunističkoga.

dzango wrote:

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Isto kaže i Stepinac.

Da? Gdje?

Regoč wrote:

dzango wrote:

Regoč wrote:

pizzon wrote:

kaja wrote:
Pa nemamo druge jbg ...:)
Nećemo valjda tražiti da kosic bide svetac :)

imate... imate
nemoj sad  ja da predlazem hr kandidate

Moj priedlog.

Drinske mučenice

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Ne vredi. Nisu imale direktnu vezu sa NDH.

Nema sveze, žrtve su četničkoga terora zbog svoje vjere, kao i Stepinac komunističkoga.

Jebiga, onda bi Srbi imali 700 hiljada svetaca samo ih NDH. Mogu li nekog Srbina da proglase za sveca.

Đango, što si ti tako nedokazan?

dzango wrote:

Regoč wrote:

dzango wrote:

Regoč wrote:

pizzon wrote:
imate... imate
nemoj sad  ja da predlazem hr kandidate

Moj priedlog.

Drinske mučenice

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Ne vredi. Nisu imale direktnu vezu sa NDH.

Nema sveze, žrtve su četničkoga terora zbog svoje vjere, kao i Stepinac komunističkoga.

Jebiga, onda bi Srbi imali 700 hiljada svetaca samo ih NDH. Mogu li nekog Srbina da proglase za sveca.

Ne bi imali ni jednoga, sve su to četnici ili budući četnici.

crvenkasti wrote:Đango, što si ti tako nedokazan?

Valjda se vi Srbi razumijete.

Regoč wrote:
Ne bi imali ni jednoga, sve su to četnici ili budući četnici.

Najviše pozornosti treba obratiti na njihovu djecu.
Njih je i lakše, jer su mali i ne brane se, i možeš ih u istom vremenu puno više nego odraslih.

dzango wrote:

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Isto kaže i Stepinac.

Ne vjerujem, pisao je i zgražao se nad tim sto rade od ljudi.

crvenkasti wrote:

Regoč wrote:
Ne bi imali ni jednoga, sve su to četnici ili budući četnici.

Najviše pozornosti treba obratiti na njihovu djecu.
Njih je i lakše, jer su mali i ne brane se, i možeš ih u istom vremenu puno više nego odraslih.

Evo žrtava tvoga djelovanja. Samo u mom gradu.

kaja wrote:

dzango wrote:

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:
Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Isto kaže i Stepinac.

Ne vjerujem, pisao je i zgražao se nad tim sto rade od ljudi.

Naravno da nije takvo što napisal, napravil je koliko je mogal za stradalnike.

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Ajd šuti, odvodili su tamo ljude vlakovima, i krive i nekrive i sve . Da su teško stradali jesu .

Da su ostali živi, sve bi to bili četnici, kad odrastu.

kaja wrote:

Regoč wrote:

dzango wrote:

kaja wrote:

dzango wrote:NIje u redu. Red je da i NDH dobije svoga svetca.

Pa ne moze biti on kriv za NDH .

Nije ni nevin za NDH.

Ma, dobra je bila NDH prema vami kako ste zaslužili.

Ajd šuti, odvodili su tamo ljude vlakovima, i krive i nekrive i sve  . Da su teško stradali jesu .

Naravno da jesu, ali neću o tom pred četnici.

crvenkasti wrote:






Da su ostali živi, sve bi to bili četnici, kad odrastu.

Eto si i ti shvatil.

Užas ..