Re: Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?

by Guest Mon 11 Sep - 20:52

Totenkopf wrote:
Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Triny wrote:
epikur37 wrote:kao i ratovi
da? u ratu obično sve stane, a nakon njega opća nestašica...
Ne stane nego se prelazi na ratnu ekonomiju, proizvodi se za vođenje rata..
Glavno da se radi, nije bitno šta.
Pa u ratu je bitno da se radi za rat, umjesto traktora proizvoditi oklopna vozila, a umjesto frižidera automatske puške...

država se ne smje miješat, treba pustit slobodnom tržištu da proizvodi što god

pa ako privatnici žele u ratno doba proizvoditi ženski nakit i dječje igračke umjesto oružja, imaju pravo na to trošiti resurse, država je tiranin ako ograničava pristup resursima samo onim granama najbitnijim za opstanak

fuj uhljebi, ACAB

by orion Mon 11 Sep - 20:54

katastrofe ne mogu stimulitari ekonomiju .... mogu zavrititi naštancani novac, pa se dobije privid dodane vrijednosti.
- ovaj dio članka to super tumači:

Bastiat je ukazivao da postoji viđeno, ali i neviđeno. Neviđeno je u ovom slučaju sve ono čega se odričemo radi obnove porušenog. To je oportunitetni trošak. Svaki put kad se odlučimo da iskoristimo resurse na jedan način, ti isti resursi se ne mogu iskorititi za nešto drugo. Svaki put kad odlučimo da razbijemo nešto, resursi koji se moraju iskoristiti za obnovu razbijenog neće moći da se iskoriste za proizvodnju nekih drugih proizvoda. Dakle, svaki put kad se odlučimo da razbijemo nešto, odričemo se nečega radi obnove porušenog.

by Trinity Mon 11 Sep - 20:54

Totenkopf wrote:
Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Triny wrote:
epikur37 wrote:kao i ratovi
da? u ratu obično sve stane, a nakon njega opća nestašica...
Ne stane nego se prelazi na ratnu ekonomiju, proizvodi se za vođenje rata..
Glavno da se radi, nije bitno šta.
Pa u ratu je bitno da se radi za rat, umjesto traktora proizvoditi oklopna vozila, a umjesto frižidera automatske puške...

Ako logiku destrukcije primijenimo na masovnoj skali, posljedica je da će društvo svoja sredstva usmjeriti ka obnovi razorenog umjesto ka proizvodnji novih dobara. Umjesto da naše društvo usmjeri resurse ka proizvodnji knjiga, cipela ili odijela, ono iste te resurse koristi za obnovu porušenih objekata.

Ili što bi ti rekao za proizvodnju pušaka...

by Trinity Mon 11 Sep - 20:56

orion wrote:katastrofe ne mogu stimulitari ekonomiju .... mogu zavrititi naštancani novac, pa se dobije privid dodane vrijednosti.
- ovaj dio članka to super tumači:

Bastiat je ukazivao da postoji viđeno, ali i neviđeno. Neviđeno je u ovom slučaju sve ono čega se odričemo radi obnove porušenog. To je oportunitetni trošak. Svaki put kad se odlučimo da iskoristimo resurse na jedan način, ti isti resursi se ne mogu iskorititi za nešto drugo. Svaki put kad odlučimo da razbijemo nešto, resursi koji se moraju iskoristiti za obnovu razbijenog neće moći da se iskoriste za proizvodnju nekih drugih proizvoda. Dakle, svaki put kad se odlučimo da razbijemo nešto, odričemo se nečega radi obnove porušenog.

Eto netko tko čita s razumijevanjem.

by Guest Mon 11 Sep - 21:01

Triny wrote:
orion wrote:katastrofe ne mogu stimulitari ekonomiju .... mogu zavrititi naštancani novac, pa se dobije privid dodane vrijednosti.
- ovaj dio članka to super tumači:

Bastiat je ukazivao da postoji viđeno, ali i neviđeno. Neviđeno je u ovom slučaju sve ono čega se odričemo radi obnove porušenog. To je oportunitetni trošak. Svaki put kad se odlučimo da iskoristimo resurse na jedan način, ti isti resursi se ne mogu iskorititi za nešto drugo. Svaki put kad odlučimo da razbijemo nešto, resursi koji se moraju iskoristiti za obnovu razbijenog neće moći da se iskoriste za proizvodnju nekih drugih proizvoda. Dakle, svaki put kad se odlučimo da razbijemo nešto, odričemo se nečega radi obnove porušenog.
Eto netko tko čita s razumijevanjem.

Zato muski spizde svu lovu u tehniku i ono sto ostaje,a cure na krpice koje se pokidaju ili istrunu... :cleanteeth

by **kic** Mon 11 Sep - 21:06

iluzija rasta, to je kao kad dr.House kaze, ajmo setati da imamo osjecaj da razbijanje ove dijagnoze napreduje, pa naprave bezveze krug oko bolnice .

by My Brother Billo Mon 11 Sep - 21:08

jebes takvu ekonomiju kad nesto moras sjebati da bi to opet isao graditi

by T. Mon 11 Sep - 21:12

Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Triny wrote:
da? u ratu obično sve stane, a nakon njega opća nestašica...
Ne stane nego se prelazi na ratnu ekonomiju, proizvodi se za vođenje rata..
Glavno da se radi, nije bitno šta.
Pa u ratu je bitno da se radi za rat, umjesto traktora proizvoditi oklopna vozila, a umjesto frižidera automatske puške...

Ako logiku destrukcije primijenimo na masovnoj skali, posljedica je da će društvo svoja sredstva usmjeriti ka obnovi razorenog umjesto ka proizvodnji novih dobara. Umjesto da naše društvo usmjeri resurse ka proizvodnji knjiga, cipela ili odijela, ono iste te resurse koristi za obnovu porušenih objekata.

Ili što bi ti rekao za proizvodnju pušaka...

Bespredmetno je uopće polemizirati s idejama od prije 200 godina, kada se proizvodnja odijela, cipela i knjige smatrala znakom uspješnosti neke ekonomije, a danas sve to naručiš u kini gotovo đabe, dostava gratis...

by Guest Mon 11 Sep - 21:14

Triny wrote:
orion wrote:katastrofe ne mogu stimulitari ekonomiju .... mogu zavrititi naštancani novac, pa se dobije privid dodane vrijednosti.
- ovaj dio članka to super tumači:

Bastiat je ukazivao da postoji viđeno, ali i neviđeno. Neviđeno je u ovom slučaju sve ono čega se odričemo radi obnove porušenog. To je oportunitetni trošak. Svaki put kad se odlučimo da iskoristimo resurse na jedan način, ti isti resursi se ne mogu iskorititi za nešto drugo. Svaki put kad odlučimo da razbijemo nešto, resursi koji se moraju iskoristiti za obnovu razbijenog neće moći da se iskoriste za proizvodnju nekih drugih proizvoda. Dakle, svaki put kad se odlučimo da razbijemo nešto, odričemo se nečega radi obnove porušenog.
Eto netko tko čita s razumijevanjem.

tako čita netko to ne zna zbrojit 2+2

neka budala koja misli da je količina novca u ekonomiji fiksna, netko komu nije jasno da s porastom potrošnje raste i količina novca, pa je izbor na kraju veći

to su ljudi kojima matematika uopće nije shvatljiva, zato se bave filozofijom, jer računati ne znaju

pa umjesto zbrajanja imaju prakseologiju, tamo 2+2 nije 4, nego može biti što god se libertarijanskom filozofu svidi

by Trinity Mon 11 Sep - 21:16

Totenkopf wrote:
Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Triny wrote:
Totenkopf wrote:
Ne stane nego se prelazi na ratnu ekonomiju, proizvodi se za vođenje rata..
Glavno da se radi, nije bitno šta.
Pa u ratu je bitno da se radi za rat, umjesto traktora proizvoditi oklopna vozila, a umjesto frižidera automatske puške...

Ako logiku destrukcije primijenimo na masovnoj skali, posljedica je da će društvo svoja sredstva usmjeriti ka obnovi razorenog umjesto ka proizvodnji novih dobara. Umjesto da naše društvo usmjeri resurse ka proizvodnji knjiga, cipela ili odijela, ono iste te resurse koristi za obnovu porušenih objekata.

Ili što bi ti rekao za proizvodnju pušaka...
Bespredmetno je uopće polemizirati s idejama od prije 200 godina, kada se proizvodnja odijela, cipela i knjige smatrala znakom uspješnosti neke ekonomije, a danas sve to naručiš u kini gotovo đabe, dostava gratis...

Ti si odijela, cipele i knjige shvatio doslovno. :)

by Leviathan2 Mon 11 Sep - 21:17

pff, filozofija

by aben Mon 11 Sep - 21:19

Totenkopf wrote:
Bespredmetno je uopće polemizirati s idejama od prije 200 godina, kada se proizvodnja odijela, cipela i knjige smatrala znakom uspješnosti neke ekonomije, a danas sve to naručiš u kini gotovo đabe, dostava gratis...

batistat je ubojica merkantilizma, ekonomske misli iz povijeti, koja se vrotila na velika socijalistička vroto.

ako nan ponovo tribo mercantilism slayer, tribo nan ponovo batistat

by Guest Mon 11 Sep - 21:20

Triny wrote:
Ti si odijela, cipele i knjige shvatio doslovno. :)

ma on ti ništa ne razumije, ti i aben ste tu najinteligentniji na forumu

nije vam ravan ni ezekijel

by aben Mon 11 Sep - 21:21

croatia yes wrote:
Triny wrote:
orion wrote:katastrofe ne mogu stimulitari ekonomiju .... mogu zavrititi naštancani novac, pa se dobije privid dodane vrijednosti.
- ovaj dio članka to super tumači:

Bastiat je ukazivao da postoji viđeno, ali i neviđeno. Neviđeno je u ovom slučaju sve ono čega se odričemo radi obnove porušenog. To je oportunitetni trošak. Svaki put kad se odlučimo da iskoristimo resurse na jedan način, ti isti resursi se ne mogu iskorititi za nešto drugo. Svaki put kad odlučimo da razbijemo nešto, resursi koji se moraju iskoristiti za obnovu razbijenog neće moći da se iskoriste za proizvodnju nekih drugih proizvoda. Dakle, svaki put kad se odlučimo da razbijemo nešto, odričemo se nečega radi obnove porušenog.
Eto netko tko čita s razumijevanjem.

tako čita netko to ne zna zbrojit 2+2

neka budala koja misli da je količina novca u ekonomiji fiksna, netko komu nije jasno da s porastom potrošnje raste i količina novca, pa je izbor na kraju veći

to su ljudi kojima matematika uopće nije shvatljiva, zato se bave filozofijom, jer računati ne znaju

pa umjesto zbrajanja imaju prakseologiju, tamo 2+2 nije 4, nego može biti što god se libertarijanskom filozofu svidi

ako je količina funestri, postolov i vina fiksna, unda je i količina šoldov ( ki nešto znoču) fiksna.

by T. Mon 11 Sep - 21:21

Nemam pojma tko je on i taj drugi merkant# nabijem ih obojicu...

by aben Mon 11 Sep - 21:21

croatia yes wrote:
Triny wrote:
Ti si odijela, cipele i knjige shvatio doslovno. :)

ma on ti ništa ne razumije, ti i aben ste tu najinteligentniji na forumu

nije vam ravan ni ezekijel

thx

by aben Mon 11 Sep - 21:22

Totenkopf wrote:Nemam pojma tko je on i taj drugi merkant# nabijem ih obojicu...

to je zoto ča si život potroši na alternativni mainstream narativ povijesti.

by Leviathan2 Mon 11 Sep - 21:25

da bi ustao moras prvo pasti, isto tako je sa ekonomijom
koja kurceva filozofija, nek netko sad blokira americki izvoz oruzja u ratna podrucja, koliko bi im se to odrazilo na ekonomiju,
problem je sto su ameri i neki drugi to shvatili i sele ratove u tudja dvorista
isto kao sto i katastrofe imaju svoju negativnu stranu al i pozitivnu
koji kurac sam ja srusio kucu koja j eostala od mog cukuncukundjeda a jos je stala i bila u kolikotoliko uporabnom stanju
jer je nnjezino obnavljanje postalo nesvrsishodno i neisplativo
bum dole i napravi novu i bolju
isto kako j eava karabatic rekla za crkvu svetog duje, srusit i napravit bolju i stariju :D

by Guest Mon 11 Sep - 21:26

aben wrote:
croatia yes wrote:
Triny wrote:
Eto netko tko čita s razumijevanjem.
tako čita netko to ne zna zbrojit 2+2
neka budala koja misli da je količina novca u ekonomiji fiksna, netko komu nije jasno da s porastom potrošnje raste i količina novca, pa je izbor na kraju veći
to su ljudi kojima matematika uopće nije shvatljiva, zato se bave filozofijom, jer računati ne znaju
pa umjesto zbrajanja imaju prakseologiju, tamo 2+2 nije 4, nego može biti što god se libertarijanskom filozofu svidi
ako je količina funestri, postolov i vina fiksna, unda je i količina šoldov ( ki nešto znoču) fiksna.

ako se više konzumira, veći je BDP, to znači da se povećala količina novca, BDP su novci nominalno izraženi preko svih transakcija u godini

libertarijancima to nije jasno pa misle, tj. ne mogu razmišljati u vremenskoj dimenziji, njihov niski IQ dopušta samo fiksne stavke

by **kic** Mon 11 Sep - 21:27

by aben Mon 11 Sep - 21:30

croatia yes wrote:
aben wrote:
croatia yes wrote:
Triny wrote:
Eto netko tko čita s razumijevanjem.
tako čita netko to ne zna zbrojit 2+2
neka budala koja misli da je količina novca u ekonomiji fiksna, netko komu nije jasno da s porastom potrošnje raste i količina novca, pa je izbor na kraju veći
to su ljudi kojima matematika uopće nije shvatljiva, zato se bave filozofijom, jer računati ne znaju
pa umjesto zbrajanja imaju prakseologiju, tamo 2+2 nije 4, nego može biti što god se libertarijanskom filozofu svidi
ako je količina funestri, postolov i vina fiksna, unda je i količina šoldov ( ki nešto znoču) fiksna.

ako se više konzumira, veći je BDP, to znači da se povećala količina novca, BDP su novci nominalno izraženi preko svih transakcija u godini

libertarijancima to nije jasno pa misle, tj. ne mogu razmišljati u vremenskoj dimenziji, njihov niski IQ dopušta samo fiksne stavke

ne baketoj svoje strašilo, okrutan si

by Sponsored content