Re: detaljne poruke iz svemira

by marcellus Mon 3 Oct - 22:42

Brain32 wrote:Tko je 1912. mogao i pomisliti da će se ljudi kretati brže od zvuka uopće a kamoli da će 2012. godine, samo 100 godina kasnije čovjek skočiti sa 40000m visine i tijekom slobodnog pada postići brzinu veću od brzine zvuka?
A tko bi tek mislio da je će to zapravo biti drugorazredni događaj.

Možda zato što je u isto vrijeme, svemirom je već dominirala letjelica koju je napravio čovjek, letjelica čija je maksimalna brzina - 265.000km/h. Interesantno je da je rekord brzine leta 1912 bio manji od 200km/h

Da, kretanje brzinom svjetlosti ili većom sada se čini kao zgodnim materijalom za filmsku fikciju baš kao što su neke druge granice, stvarne ili zamišljene to bile 1912. ili 1916. godine. Istina je doduše da barijera brzine zvuka nikada nije smatrana teoretski nemogućom kao što je to slučaj sa brzinom svijetlosti te je smatrana više problemom za inžinjere nego za znanstvenike ali opet je nerazumno a i oholo smatrati da o svemiru znamo sve što se znati ima.

još je više oholo odbacivati dokazane znanstvene činjenice. Mi možemo ići brže od zvuka, jasno, jer nema znanstvenog razloga zašto nešto ne bi išlo brže - davno prije nadzvučnih aviona su puščana zrna letjela puno brže od zvuka. Ali to ne znači da možemo ubrzati zvuk unutar atmosfere. Nema razloga zašto ne bismo letjeli zrakom, ali to ne znači da možemo poništiti učinak gravitacije. Ona je i dalje tu, i vrlo je neugodna kad avionu crknu motori u zraku. No ima razloga smatrati da su neka ograničenja jednostavno konačna. A u svemiru, samo je brzina svjetlosti zapravo konačna dimenzija. Sve ostalo je prilično rastezljivo.

by marcellus Mon 3 Oct - 22:45

ono, ne možeš zajebati zakone termodinamike. Ni brzinu svjetlosti, kad smo kod toga.

by Guest Mon 3 Oct - 22:47

marcellus wrote:
Brain32 wrote:Tko je 1912. mogao i pomisliti da će se ljudi kretati brže od zvuka uopće a kamoli da će 2012. godine, samo 100 godina kasnije čovjek skočiti sa 40000m visine i tijekom slobodnog pada postići brzinu veću od brzine zvuka?
A tko bi tek mislio da je će to zapravo biti drugorazredni događaj.

Možda zato što je u isto vrijeme, svemirom je već dominirala letjelica koju je napravio čovjek, letjelica čija je maksimalna brzina - 265.000km/h. Interesantno je da je rekord brzine leta 1912 bio manji od 200km/h

Da, kretanje brzinom svjetlosti ili većom sada se čini kao zgodnim materijalom za filmsku fikciju baš kao što su neke druge granice, stvarne ili zamišljene to bile 1912. ili 1916. godine. Istina je doduše da barijera brzine zvuka nikada nije smatrana teoretski nemogućom kao što je to slučaj sa brzinom svijetlosti te je smatrana više problemom za inžinjere nego za znanstvenike ali opet je nerazumno a i oholo smatrati da o svemiru znamo sve što se znati ima.

još je više oholo odbacivati dokazane znanstvene činjenice. Mi možemo ići brže od zvuka, jasno, jer nema znanstvenog razloga zašto nešto ne bi išlo brže - davno prije nadzvučnih aviona su puščana zrna letjela puno brže od zvuka. Ali to ne znači da možemo ubrzati zvuk unutar atmosfere. Nema razloga zašto ne bismo letjeli zrakom, ali to ne znači da možemo poništiti učinak gravitacije. Ona je i dalje tu, i vrlo je neugodna kad avionu crknu motori u zraku. No ima razloga smatrati da su neka ograničenja jednostavno konačna. A u svemiru, samo je brzina svjetlosti zapravo konačna dimenzija. Sve ostalo je prilično rastezljivo.

sve dok ne zaluta u crnu rupu,ili se svije oko nekog jakog gravitacijskog "bunara". Gravitacija win

by Guest Mon 3 Oct - 22:47

marcellus wrote:Ali to ne znači da možemo ubrzati zvuk unutar atmosfere.

Možemo ako povećamo tlak, što veći tlak, to veća brzina zvuka.

by Guest Mon 3 Oct - 22:48

marcellus wrote:ono, ne možeš zajebati zakone termodinamike. Ni brzinu svjetlosti, kad smo kod toga.

brzinu svjetlosti mozes,zvuk se brze krece opet kroz fluide,npr vodu..

by catabbath Mon 3 Oct - 22:49

marcellus wrote:ono, ne možeš zajebati zakone termodinamike. Ni brzinu svjetlosti, kad smo kod toga.

Vjerojatno si mislio na zakone mehanike. No, kako nas fizika uči, pri brzni svjetlosti oni više ne vrijede, naime dolazi do pojava kao što su dilatacija vremena i kontracija duljine.

by Guest Mon 3 Oct - 22:49

niti svjetlo niti zvuk nisu konstante generalno,samo u nekim usko uokvirenim uvjetima..

by Kermit Mon 3 Oct - 22:51

epikur37 wrote:
marcellus wrote:inače nema nikakvih vanzemaljaca, a i da ih ima ne bi ih mogli kontaktirat a ni oni nas.

Pa nema ih, ali čisto kao hipoteza prije je prihvatljivije da negdje ima života u beskraju svemira nego da je samo na zemlji.

SETI trazi salje signale i tako...

malo sam i pod dojmovima novih zvjezdanih staza :)

Pitanje, naime da nema nigdje života osim na Zemlji je toliko malo vjerojatno da je skoro nemoguce, osim toga mozda smo mi izvanzemaljci...

by michaellcmacha Mon 3 Oct - 22:51

marcellus wrote:što otvara pitanje koji kurac radimo ovdje... ono, malo smo se zajebavali, pojeli, popili, i to je to...

eh otvara to bezbroj pitanja, na koja se u vremenu koje je prošlo svakako odgovaralo... fizikalno, metafizički, religijski, paušalno, proročki i tako to jebiga svakako u širem smislu.... ovo drugo to si potpuno u pravu kad se radi o nama običnim smrtnicima, mi smo uistinu od svega pomalo od tog što si naveo.... za razliku od onih neobičnih smrtnika....

by michaellcmacha Mon 3 Oct - 22:54

koja je brzina vida.... ;)

by Guest Mon 3 Oct - 22:54

dawson wrote:naime dolazi do pojava kao što su dilatacija vremena i kontracija duljine.

to je ako krivo interpretiraš povećanje frekvencije kao posljedicu povećanja brzine

by catabbath Mon 3 Oct - 23:01

LOl imaš sve u Specijalnoj teoriji relativnosti od Einsteina. No dobro:

Kod relativnih brzina bliskih brzini svjetlosti, posebna relativnost vodi drugačijim fizikalnim predviđanjima nego galilejevska relativnost.

Vrijeme proteklo između dva događaja nije nepromjenjivo od promatrača do promatrača nego ovisi o relativnoj brzini promatračevog referentnog okvira (Lorentzove transformacije).
Dva događaja koja se zbivaju simultano na različitim mjestima unutar jednog referentnog okvira mogu se zbivati u različita vremena unutar drugog referentnog okvira (nedostatak apsolutne simultanosti).
Dimenzije (npr. dužina) nekog objekta izmjerene od strane jednog promatrača mogu se razlikovati od izmjera istog objekta od strane drugog promatrača (Lorentzove transformacije).
"Paradoks blizanaca" – sitacija u kojoj jedan od blizanaca putuje svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svjetlosti i po povratku otkriva da je drugi blizanac stario rapidno brže (ili sporije) nego on.
"Paradoks ljestava" – situacija u kojoj dugačke ljestve putuju brzinom bliskom brzini svjetlosti i bivaju uskladištene u manju garažu.

by michaellcmacha Mon 3 Oct - 23:01

šta je sad, nema nitko da pojasni kolika je brzina vida i da li je uopće vid "brz"

by catabbath Mon 3 Oct - 23:05

Misliš na brzinu opažanja?

by kaya Mon 3 Oct - 23:08

Vanzemaljci su nas vec kontaktirali. Preko ezeka.

by Guest Mon 3 Oct - 23:09

dawson wrote:LOl imaš sve u Specijalnoj teoriji relativnosti od Einsteina. No dobro:

pa imam, ja se s Einsteinom ne slažem, nije to Biblija

možeš tako citirati i ove teorije multiversa, struna itd.

to što je nešto popularno ne znači da ima i veze sa stvarnošću

evo skoro 100 godina poslije Kvantna mehanika je utvrdila svoj položaj, Teorija relativnosti se raspada, još 100 godina pa će se smijati onima koji su u to vjerovali

by catabbath Mon 3 Oct - 23:09

kaja_333 wrote:Vanzemaljci su nas vec kontaktirali. Preko ezeka.

Ah da. Vaše je vrijeme prošlo, mogli ste a niste, gotovo je sad, ja samo promatram, velike promjene dolaze, samo šta nisu, ahahahahahahahahahaha B-)

by catabbath Mon 3 Oct - 23:10

deda ilerminatus wrote:evo skoro 100 godina poslije Kvantna mehanika je utvrdila svoj položaj, Teorija relativnosti se raspada, još 100 godina pa će se smijati onima koji su u to vjerovali

Ah dobro, iako onda će mi biti svejedno B-)

by Guest Mon 3 Oct - 23:12

michaellcmacha wrote:koja je brzina vida.... ;)

25fps

by michaellcmacha Mon 3 Oct - 23:14

dawson wrote:Misliš na brzinu opažanja?

mislim upravo tako kako sam postavio pitanje samo izgleda jebe vas što ne mrete naći niš konkretno na sveznadaru, a da vam odmah izbaci.....;)... usput vid je dvostruko sporiji od brzine svjetlosti.... sad si mi već opravdano sumnjiv i ti i tvoja diploma.... :))))

by Guest Mon 3 Oct - 23:15

evo jedan einsteinov misaoni pokus...

kako će teći vrijeme ako odneseš pješčani sat u svemir gdje nema gravitacije?

da li vrijeme u pješčanom satu teče svugdje jednako na zemlji ili ovisi o nadmorskoj visini i geografskoj širini, tj. udaljenosti od centra zemlje?

gravitacija utječe na materiju, materijom se mjeri promjena vremena, promjena u gravitaciji utječe na točnost sata

ili ne, prostor vrijeme se savije?

by Sponsored content