Igre u Riju bile su neoprostiva katastrofa...

aben wrote:
kako misliš ako bdp reste, normalno da reste, pa ne ovisi ekonomija o produktivnosti, nego o državnoj potrošnji novaca u ekonomiju i kontracikličnosti, jel da.

nema u BDPu produktivnosti, BDP je samo nominalna brojka

Wikipedia wrote:Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

znači to je brojka koja navodi sav novac koji se obrnuo u ekonomiji u tekućoj godini, zbog dvostrukog knjigovodstva nema magije, ako ti od mene kupiš robu za 100kn, ja sam zaradio 100kn, tebi se smanjilo stanje za 100kn, nema muljanja i kuhanja brojki, ako država potroši više nego što ubere porezima (deficit) onda privatni sektor zarađuje i BDP raste ukoliko privatni sektor ne izvlači više na štednju nego država pumpa, državna potrošnja je zarada privatnog sektora i rast BDPa odnosno rast štednje, krediti koje digne privatni sektor se moraju vratiti, kredite koje država digne u valuti koje je vlasnik se nikad ne moraju otplatiti osim u slučaju kontrole inflacije kad je potrebno smanjiti novčanu masu, stoje na knjigama centralne banke nakon što ih ona kupi od banaka i investicijskih fondova koji su prethodno taj dug kupili od države u zamjenu za novac, država ima mogućnost novac plaćati čekom u vlastitoj valuti i tako u beskonačnost

ti samo trebaš shvatiti da je država monopolist, i da zato onda po pitanju vrijednosti novca nema slobodnog tržišta i ne možeš svoje koncepte slobodnog tržišta primjenivati na državni monopol pa zagovarati smanjenje potrošnje, jer to nema smisla, promašio si sve

možeš ili ukinuti državu, pa će biti po tvom, ili ako se država neće ukinuti onda raditi ono što kaže MMT

jer nema smisla imati tolike nezaposlene samo zato što država kao monopolist sa porezima i preko centralne banke ometa slobodno tržište i sprječava da se cijena rada i vrijednost novca uskladi sa tržištem rada i tržištem roba i usluga

ti si idealist i misliš da će se država ukinuti ako budeš pokazivao dišpet

ja sam pesimist i vidim da se neće ništa promjeniti zato je jedino rješenje MMT

ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

deda ultimate nemesis wrote:

aben wrote:
kako misliš ako bdp reste, normalno da reste, pa ne ovisi ekonomija o produktivnosti, nego o državnoj potrošnji novaca u ekonomiju i kontracikličnosti, jel da.

nema u BDPu produktivnosti, BDP je samo nominalna brojka

Wikipedia wrote:Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

znači to je brojka koja navodi sav novac koji se obrnuo u ekonomiji u tekućoj godini, zbog dvostrukog knjigovodstva nema magije, ako ti od mene kupiš robu za 100kn, ja sam zaradio 100kn, tebi se smanjilo stanje za 100kn, nema muljanja i kuhanja brojki

ti samo trebaš shvatiti da je država monopolist, i da zato onda po pitanju vrijednosti novca nema slobodnog tržišta i ne možeš svoje koncepte slobodnog tržišta primjenivati na državni monopol pa zagovarati smanjenje potrošnje, jer to nema smisla, promašio si

možeš ili ukinuti državu, pa će biti po tvom, ili ako se država neće ukinuti onda raditi ono što kaže MMT

jer nema smisla imati tolike nezaposlene samo zato što država kao monopolist sa porezima i preko centralne banke ometa slobodno tržište i sprječava da se cijena rada i vrijednost novca uskladi sa tržištem rada i tržištem roba i usluga

ti si idealist i misliš da će se država ukinuti ako budeš pokazivao dišpet

ja sam pesimist i vidim da se neće ništa promjeniti zato je jedino rješenje MMT

ovo je malo filozofski od tebe:)
imo itekako imati nezaposlene jer se tako čovik ki imo poso bolje osićo, bogatiji je s manje uloženog. samo smanjenje države nemo veze s ekonomijom koliko s nepravdom, tu si u pravu. ne moreš ti meni ekonomskim razlozima prisiljavati da učinin nešto ča jo ne želin, thats plain wrong. to je ko da crncima na jugu objašnjavaš da će jug biti ekonomski bolje ako oni ostanu roditi ko robovi.

jo ne gajin nadu da će se država smanjiti u mon vijeku, i nis dišpetožast, nego koristin ča više morin.

deda ultimate nemesis wrote:ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

realno rješenje je i moje i tvoje. s tin da je tvoje manje pošteno i to je sve.

naravski, ne će poslušati ni mene ni tebe, ne brini. mmtovci su redikuli, možda čak i veći od austrijanaca u očima mainstreama.

aben wrote:

deda ultimate nemesis wrote:ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

realno rješenje je i moje i tvoje. s tin da je tvoje manje pošteno i to je sve.

naravski, ne će poslušati ni mene ni tebe, ne brini. mmtovci su redikuli, možda čak i veći od austrijanaca u očima mainstreama.

razlika je s tim što je MMT empirijski i matematički u pravu

ti bi smanjivao poreze i državnu potrošnju, otplaćivao dug a da ti BDP pritom raste, filozofski moguće, ali matematički i u praksi nije

libertarijanski argumenti rezoniraju s moralom i osjećajem pravde, no moral i pravda nemaju ništa sa tim, kao što nemaju sa profitom kojeg ganjaju privatne korporacije

aben wrote:Kako danas izgleda olimpijska infrastruktura u Ateni, korištena na prvim olimpijskim igrama u 21. stoljeću:










Postoje olimpijska borilišta iz antičkog doba koja su danas u boljem stanju od ovih remek-djela suvremene arhitekture (da, znam, krivi su neoliberali i IMF koji grčkim socijalistima nisu poklonili dovoljno novca). Na slične prizore napuštenih i zapuštenih sportskih kompleksa danas se može naići i po mnogim drugim mjestima.
Inače volim (neke) sportove, ali kako je primijetio jedan legendarni bubnjar iz Liverpoola, sve što država dodirne pretvori se u fekalije, i sportske manifestacije u tome nisu iznimka. Olimpijske igre upravo su jedan primjer socijalističko-fašističkog modela prisilne planske redistribucije resursa od onih koji stvaraju nove vrijednosti prema onima kojima je to trenutno politički najoportunije iz aspekta vladajućih birokrata, a ovakvi raspadajući sportski kompleksi su spomenici neefikasnosti centralnog planiranja i državnih investicija.
Brazil je prilično socijalistička država, s rastućim javnim dugom i već neko vrijeme u recesiji (tko bi rekao?), tako da ćemo sigurno i tamo uskoro moći naići na prizore nalik ovima iz Atene (zapravo se to već može vidjeti na primjerima nogometnih stadiona sa zadnjeg Svjetskog prvenstva). Dobra stvar po nas je što se u Hrvatskoj ovakve manifestacije najvjerojatnije nikada neće upriličiti.

Kod nas su se vrlo uspješno svojedobno upriličile igre još za vrijeme SFRJ, radilo se o Univerzijadi za koju su izgrađeni mnogobrojni sportski objekti u Zagrebu koji se i dan-danas koriste. Pa eto, socijalistička organizacija u doba bivše nam Juge je uspjela ono što nije Svjetsko prvenstvo u rukometu u vrijeme kapitalističke Hrvatske Čini mi se najveću korist od Olimpijskih igara polučio London, koji je iskoristio priliku da poruši staru i prljavu industrijsku četvrt Londona, izgradi parkove i objekte koji neće imati tek prolaznu marketinšku vrijednost za mjesec dana. Doista, Olimpijske igre bi trebalo upriličiti u velegradovima za koje već postoji gotova infrastruktura a ne ih davati priučenim banana - državicama za izgradnju Potemkinovih sela.

deda ultimate nemesis wrote:

aben wrote:

deda ultimate nemesis wrote:ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

realno rješenje je i moje i tvoje. s tin da je tvoje manje pošteno i to je sve.

naravski, ne će poslušati ni mene ni tebe, ne brini. mmtovci su redikuli, možda čak i veći od austrijanaca u očima mainstreama.

razlika je s tim što je MMT empirijski i matematički u pravu

ti bi smanjivao poreze i državnu potrošnju, otplaćivao dug a da ti BDP pritom raste, filozofski moguće, ali matematički i u praksi nije

Restriktivna fiskalna u kombinaciji s ekspanzivnom monetarnom politikom može polučiti dobre rezultate za privlačenje stranih investicija, privatnog kapitala, smanjenje kamata i jačanje poduzetničke inicijative. Ako pada državna potrošnja, trebalo bi stvoriti paralelno prostor za povećanu potrošnju poduzetnika, odnosno "primorati" banke i investicijske fondove, dakle krupni privatni kapital da sredstva uloži u novi investicijski ciklus. U principu nije loša ideja, ali obično funkcionira u zemljama koje već imaju razvijenu privatnu inicijativu, uređenu zakonsku regulativu i mali birokratski aparat koji ne davi poduzetnike.

Druga je mogućnost keynezijanizam, ekspanzivna fiskalna u kombinaciji s restriktivnom monetarnom politikom. To u prijevodu znači da država povećava poreze, dodatno se zadužuje, povećava se državna potrošnja, ali rastu i bankarske kamate. U ovom slučaju se pretpostavlja da je država najvažniji poduzetnik, da država može, zna i hoće. Da ima viziju i strategiju dugoročnog razvoja, i da će ulagati u velike infrastrukturne i energetske projekte koji će u potpunosti modernizirati zemlju. Ta politika ujedno podrazumijeva i velika zaduživanja centralne države. Zapadne kapitalističke zemlje su bilježile uspješna razdoblja provedbe oba modela, ovisno o okolnostima. Kod nas pak, nije uspješno proveden niti jedan jer su kod nas ipak preokrenuta na glavačke temeljna ekonomska načela, pa se država zadužuje vani da bi mogla servisirati redovnu isplatu plaća i mirovina u glomaznom i neefikasnom javnom sektoru koji je sam sebi svrha, a povećava poreze zato da bi mogla dodatno povećavati nepotrebnu birokraciju i nastaviti uredno isplaćivati vanjski dug uz iscrpljivanje postojećih prirodnih i ljudskih resursa.

melkior wrote:

deda ultimate nemesis wrote:

aben wrote:

deda ultimate nemesis wrote:ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

realno rješenje je i moje i tvoje. s tin da je tvoje manje pošteno i to je sve.

naravski, ne će poslušati ni mene ni tebe, ne brini. mmtovci su redikuli, možda čak i veći od austrijanaca u očima mainstreama.

razlika je s tim što je MMT empirijski i matematički u pravu

ti bi smanjivao poreze i državnu potrošnju, otplaćivao dug a da ti BDP pritom raste, filozofski moguće, ali matematički i u praksi nije

Restriktivna fiskalna u kombinaciji s ekspanzivnom monetarnom politikom može polučiti dobre rezultate za privlačenje stranih investicija, privatnog kapitala, smanjenje kamata i jačanje poduzetničke inicijative. Ako pada državna potrošnja, trebalo bi stvoriti paralelno prostor za povećanu potrošnju poduzetnika, odnosno "primorati" banke i investicijske fondove, dakle krupni privatni kapital da sredstva uloži u novi investicijski ciklus. U principu nije loša ideja, ali obično funkcionira u zemljama koje već imaju razvijenu privatnu inicijativu, uređenu zakonsku regulativu i mali birokratski aparat koji ne davi poduzetnike.

Druga je mogućnost keynezijanizam, ekspanzivna fiskalna u kombinaciji s restriktivnom monetarnom politikom. To u prijevodu znači da država povećava poreze, dodatno se zadužuje, povećava se državna potrošnja, ali rastu i bankarske kamate. U ovom slučaju se pretpostavlja da je država najvažniji poduzetnik, da država može, zna i hoće. Da ima viziju i strategiju dugoročnog razvoja, i da će ulagati u velike infrastrukturne i energetske projekte koji će u potpunosti modernizirati zemlju. Ta politika ujedno podrazumijeva i velika zaduživanja centralne države. Zapadne kapitalističke zemlje su bilježile uspješna razdoblja provedbe oba modela, ovisno o okolnostima. Kod nas pak, nije uspješno proveden niti jedan jer su kod nas ipak preokrenuta na glavačke temeljna ekonomska načela, pa se država zadužuje vani da bi mogla servisirati redovnu isplatu plaća i mirovina u glomaznom i neefikasnom javnom sektoru koji je sam sebi svrha, a povećava poreze zato da bi mogla dodatno povećavati nepotrebnu birokraciju i nastaviti uredno isplaćivati vanjski dug uz iscrpljivanje postojećih prirodnih i ljudskih resursa.

Kod nas još uvijek postoji hrpetina parafiskalnih nameta, neracionalna i glomazna lokalna i regionalna samouprava koja je nemoćna i neefikasna u ičemu osim održavanju lokalnih i županijskih cesta, vrtića i političkih uhljeba te bezbroj državnih agencija i ureda za istraživanje ruda i gubljenje vremena od kojih se ovlasti i nadležnosti nekih uredno isprepliću i poduplavaju, a suradnja između njih i sposobnost korištenja već postojećih podataka u sustavu - totalna nepoznanica. Zato bi u Hrvatskoj prvo trebalo skresati broj županija na njih 10-ak, ujedno im osloboditi sav porez na dohodak koji za sada dijele s državom u omjeru 40%-60%, ukinuti neefikasne i nerentabilne općine koje financijski ne mogu održavati same sebe, ukidati broje agencije ili ih uvaliti ojačanim i okrupnjenim županijama (pa neka ih one ukidaju ako već za to nema muda centralna država). Trebalo bi oplesti velike banke po džepu porezom na dobit ukoliko veći dio svog kapitala ne investiraju u gospodarstvo - zapravo trebalo bi jasno odijeliti investicijske banke koje je potrebno osloboditi od plaćanja poreza na dobit i komercijalnih banaka koje žive uglavnom od dijeljenja kredita građanima za stan i auto. PDV za sada ne smanjivati, ali povećati koliko je god moguće neoporezivi dio dohotka za građane. Porez na nekretnine ne dolazi u obzir jer ga banke ionako neće plaćati, već građani, a tržište nekretnina je još uvijek previše mlitavo i zakočeno.

deda ultimate nemesis wrote:

aben wrote:

deda ultimate nemesis wrote:ti predlažeš neka utopijska rješenja koja se nikad neće ostvariti, ja predlažem realna rješenja koje je moguće sutra primjeniti

realno rješenje je i moje i tvoje. s tin da je tvoje manje pošteno i to je sve.

naravski, ne će poslušati ni mene ni tebe, ne brini. mmtovci su redikuli, možda čak i veći od austrijanaca u očima mainstreama.

razlika je s tim što je MMT empirijski i matematički u pravu

ti bi smanjivao poreze i državnu potrošnju, otplaćivao dug a da ti BDP pritom raste, filozofski moguće, ali matematički i u praksi nije

libertarijanski argumenti rezoniraju s moralom i osjećajem pravde, no moral i pravda nemaju ništa sa tim, kao što nemaju sa profitom kojeg ganjaju privatne korporacije

recimo da i je u pravu- ali nije dobar. ko recimo da te uvjeravan da ćeš umriti ako te pregazin is autun; u pravu san sto posto, ali nisi lud pristati na to.

a moje je u praksi moguće, al ne u ovom sustavu, nego u sustavu privatnog novca. naravski, jo ne tvrdin da je moj sustav recept za rast bdpa, nego da je on jedan od uvjeta.