Njemački akademik: dvije trećine imigranata nepismeno, nisu u stanju naučiti jezik

prckov wrote:Politka podrivanja rezima koji im ne odgoaraju kroz navodna ugrozena ljucka prava dolazi na naplatu

Npr. iranci, do jucer su imali pravo na azil jer su zivjeii pod represivnim rezimom a danas su ekonomske izbjeglice i nisu im ugrozna ljucka prava. Rezim osto isti 

crvenkasti wrote:

Eva wrote:
 tu se radi na onepismenjavanju žena.

Kako se to radi? Prisiliš ju da se izjasni se kao muslimanka, zaboravi čitati i postane glupa?

Kćerima ne daju ići u školu, već ih udaju u dobi od 9 godina za prdonju od 40
, zato jer je tako rekel jedan pedofil i silovatelj prije 600 tinjak godina.

Ono šta je meni drago je da su bogati Šwabe ( Austrijanći ) pikirali našu obalu. Ewo pajdo stari prdonja , teški nazi , jedan od wlasnika raifaissenbanke kupio wikendiću i puno zemlje na Braću.

Jasno ko dan da takwi neće dat nekoj wojsći ili hordi da mu haraju po wikendići.

Suštinski i potiho mi moramo gradit nekakwu neohasburšku monarhiju a ne nazi njemačku.

Izgleda da je i gradimo a nitko o tome pojma nema.


[th]Viška bitka[/th][th]Sukobljene strane[/th][th]Zapovjednici[/th][th]Postrojbe[/th][th]Gubitci[/th]

sukob: Austrijsko-pruski rat
Poznata slika Antona Romaka koja prikazuje admirala Tegethoffa u bici kod Visa 1866.
[th]Vrijeme[/th][th]Mjesto[/th][th]Ishod[/th] 20. srpnja 1866. Jadransko more, kod Visa, tada Habsburška Monarhija, danas Hrvatska pobjeda habsburške mornarice
Kraljevina Italija	Habsburška Monarhija
Carlo di Persano	Wilhelm von Tegetthoff
12 oklopnjača 10 krstarica 4 torpedna čamca (oko 68.000 tona)	7 oklopnjača 1 parni bojni brod 6 krstarica 12 torpednih čamaca (oko 24.000 tona)
2 oklopnjače potopljene 620 mrtvih 40 ranjenih	38 mrtvih 138 ranjenih

Geopolitika je bitna. Ne znam koliko je wama to jasno al baš je Njemačka zaslužna za pad Austrije. Uzeli im Bawarsku i tako to.

Eva wrote:

crvenkasti wrote:

Eva wrote:
 tu se radi na onepismenjavanju žena.

Kako se to radi? Prisiliš ju da se izjasni se kao muslimanka, zaboravi čitati i postane glupa?

Kćerima ne daju ići u školu, već ih udaju u dobi od 9 godina za prdonju od 40
, zato jer je tako rekel jedan pedofil i silovatelj prije 600 tinjak godina.

Treba vremena, znači, ne možeš se samo izjasniti i odmah gotovo. 
Tek će moja djeca biti pravi Hrvati.

dzango wrote:

deda na aparatima wrote:

PISA test je standardni europski test za mjerenje intelektualnih sposobnosti učenika, i “nivo jedan” sugerira da većina sirijskih “izbjeglica” ne može savladati “osnovne zadaće čitanja”, kao što su “lociranje neposredne informacije” (kao što je pronalaženje informacije u voznom redu autobusa) ili “izvođenje zaključaka niske razine” (odnosno, izvođenje najjednostavnijih zaključaka iz pročitanog).

Znači dobili su milijun mentalno retardiranih osoba, koje su vjerojatno pored toga što imaju niske mentalne kapacitete ujedno i vrlo agresivni.

Ni ja im ne bi lepši poklon osmislio.

pa ti si humanist ko merkelica i ovi iz ngovana

Realnost je da Hr wiše odgowara raspad Njemačke gdje bi se Bawarska wratila AUstriji. Austrija u prewodu znači : istoćno ćarstwo.

Naša politika treba biti neohasburgizam a ne neonaćizam.

Eva wrote:

prckov wrote: No, otkad nema Gadafija, i tu se radi na onepismenjavanju žena.

Jebiga, uveli im demokratiju. Od toliko američke demokratije, dobro je da su sačuvale glavu na ramenima.

Moramo razwaliti NJemačku ( ne Njemće nego Njemačku kao tworewinu ).

Za početak najbolje sa nekom wećom autonomijom pokrajina među kojima je i Bawarska.

Ćentar moći se mora pomaknuti prema istoku.


[th]Horst Seehofer[/th][th]Minister-President of Bavaria[/th]

marcellus wrote:

dzango wrote:

deda na aparatima wrote:

PISA test je standardni europski test za mjerenje intelektualnih sposobnosti učenika, i “nivo jedan” sugerira da većina sirijskih “izbjeglica” ne može savladati “osnovne zadaće čitanja”, kao što su “lociranje neposredne informacije” (kao što je pronalaženje informacije u voznom redu autobusa) ili “izvođenje zaključaka niske razine” (odnosno, izvođenje najjednostavnijih zaključaka iz pročitanog).

Znači dobili su milijun mentalno retardiranih osoba, koje su vjerojatno pored toga što imaju niske mentalne kapacitete ujedno i vrlo agresivni.

Ni ja im ne bi lepši poklon osmislio.

pa ti si humanist ko merkelica i ovi iz ngovana

Što jest, jest. Anđela i ja bi čudo napravili tim Nemcima.

Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)
[th]Predsjednik[/th][th]Počasni predsjednik[/th][th]Osnovni podaci[/th]

Horst Seehofer	Edmund Stoiber
Osnivanje:	8. siječnja 1946.
Mjesta osnivanja:	München, Würzburg
Predsjednik:	Horst Seehofer
Dopredsjednici:	Ingo Friedrich, Barbara Stamm, Beate Merk, Peter Ramsauer,
Glavni tajnik:	Markus Zorzi
Počasni predsjednik:	Edmund Stoiber
Bavarski parlament:	92 od 187 zastupnika
Bundestag:	56 od 630 zastupnika
Europski parlament:	9 od 785 zastupnika
Članova:	167.500 (od 16 godina) (Stanje: Studeni 2007.)
Udio žena:	oko 20 posto
Financiranje iz državnog proračuna:	10.781.099 Euro (2006.)
Ustrojstvo:	10 kotarskih i 108 okružnih organizacija
Internet:	www.csu.de

Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CSU, njem. Christlich-Soziale Union in Bayern) je kršćansko-konzervativna stranka u Bavarskoj. U njemačkom Bundestagu tvori zajednički Klub zastupnika (frakcija) sa sestrinskom strankom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU, njem. Christlich-Demokratische Union). Predsjednik stranke je Horst Seehofer, počasni predsjednik je Edmund Stoiber.

Sadržaj

• 1 Politički profil
  
• 2 CSU i Bavarska
  
• 3 Gubitak apsolutne većine
  
• 4 Ustrojstvo
  
• 5 Predsjednici CSU-a
  
• 6 Politika CSU-a prema Hrvatskoj
  
• 7 Vidi još
  
• 8 Vanjske poveznice
  

Politički profil

Temeljna načela CSU su konzervativizam, kršćanski pogled na svijet i federalizam. Iako konzervativna, CSU je izrazito napredna stranka. Temeljna vrijednost društva je obitelj i brak. CSU ih smatra kao prirodan način života i zastupa stajališta o zaštiti tih vrijednosti u njemačkom Ustavu. Protivi se istospolnim brakovima.
U unutarnjoj politici zastupa načelo jake države, čija je zadaća zaštita prava i slobode svojih građana.

CSU i Bavarska

CSU osnovana je na razini Bavarske odmah nakon Drugog svjetskog rata 8. siječnja 1946. Njezini osnivači bili su političari iz konzervativno-kršćanskog krugova iz predratne Bavarske pučke stranke (Bayerische Volkspartei).
Od 1957. neprekidno je vladajuća stranka u Bavarskoj. Kao takva smatra se najuspješnijom demokratskom strankom u Europi. Nakon Drugog svjetskog rata Bavarska je bila pretežito poljoprivredna zemlja i najsiromašnija pokrajina u Njemačkoj, danas je najbogatija industrijska pokrajina s visokom tehnologijom. Mnogi multi-nacionalni koncerni imaju svoje sjedište u Bavarskoj (primjer: BMW).
Jedan od najpoznatijih političara je Franz Josef Strauß (*1915. u Münchenu, †1988 u Regensburgu), on je od 18. ožujka 1961. bio na čelu stranke 27 godina, pa sve do svoje smrti, a od 1978. do 1988. i predsjednik Slobodne Države Bavarske (Freistaat Bayern).
CSU u Bavarskoj kontinuirano pobjeđuje na lokalnim izborima, te izborima za Bavarski parlament, njemački Bundestag i za Europski parlament.

Gubitak apsolutne većine

Na pokrajinskim izborima održanima 28. rujna 2008. stranka je dobila 43,4%, te je izgubila 17,3 % glasova. Po prvi puta od 1962. više nema apsolutnu većinu zastupnika u Bavarskom parlamentu. Predsjednik stranke Erwin Huber najavio je dva dana poslije svoju ostavku. Na izvanrednom stranačkom saboru održanom 25. listopada 2008. za novog predsjednika CSU-a izabran je dosadašnji prvi dopredsjednik i savezni ministar za prehranu, poljoprivredu i zaštiti potrošača Horst Seehofer.
Stranka je sklopila koalicijski sporazum s liberalima, te je 27. listopada 2008. izabrana nova koalicijska vlada CSU/FDP-a. Za Bavarskog predsjednika izabran je Horst Seehofer.

Ustrojstvo

CSU ima 167.500 članova i organizirana je u 10 kotarskih i 108 okružnih organizacija. Najviše tijelo je stranački sabor (Parteitag), na kojem sudjeluju 1.000 izaslanika kotarskih i okružnih organizacija. Sabor zasjeda svake godine, a svake druge godine bira predsjednika, dopredsjednike, rizničara i članove u Odbor (Vorstand).
Politički podmladak CSU-a Junge Union Bayern dio je Junge Union na saveznoj razini. CSU ima i druge zasebne organizacije među kojima i Zajednicu žena (Frauenunion) i Zajednicu umirovljenika (Seniorenunion). Stranačka politička zaklada Hanns-Seidel-Stiftung zasebna je institucija i djeluje u 60 zemalja svijeta, među kojima i u Hrvatskoj. Glasilo stranke Bayernkurier izlazi u 71.000 prodanih primjeraka.
Do listopada 2008. CSU u Bavarskom parlamentu (Bayerischer Landtag) imala je apsolutno većinu. Od 2003. do 2008. njen klub zastupnika brojila je 124 zastupnika, tj. 69% sastava parlamenta. U Bundestagu zajedno sa sestrinskom strankom CDU tvori zajednički klub zastupnika (CDU/CSU Fraktion), a unutar nje organizirana je zasebna pokrajinska skupina (Landesgruppe).
Članica je Europske pučke stranke (EPP). U Europskom parlamentu ima devet zastupnika, njeni zastupnici članovi su kluba zastupnika Europske pučke stranke - Europski demokrati (EPP-ED)

Predsjednici CSU-a

Franz Josef Strauß (1982)
predsjednik CSU-a 1961.-1988.

1. Josef Müller (17.prosinca 1945. - 28. svibnja 1949.)
   
2. Hans Ehard (28. svibnja 1949. - 22. siječnja 1955.)
   
3. Hanns Seidel (22. siječnja 1955. - 16. veljače 1961. - ostavka zbog teške bolesti)
   
4. Franz Josef Strauß (18. ožujka 1961. - 3. listopada 1988. - preminuo)
   
5. Theo Waigel (19. studenoga 1988. - 16. siječnja 1999.)
   
6. Edmund Stoiber (16. siječnja 1999. - 28. rujna 2007.)
   
7. Erwin Huber (28. rujna 2007. - 25. listopada 2008.)
   
8. Horst Seehofer (od 25. listopada 2008.)
   

Politika CSU-a prema Hrvatskoj

CSU je već u doba Franz Josef Strauß-a podržavala Hrvatsku kao suverenu državu. Vodstvo CSU-a imalo je u proljeće 1990. vrlo tjesnu suradnju s Hrvatskom demokratskom zajednicom, a od jeseni 1990. bavarska policija je podučavala izobrazbu hrvatske policije. Za vrijeme Domovinskog rata vrlo je bila angažirana u humanitarnim akcijama i među prvima je tražila priznavanje Hrvatske kao neovisne države.
CSU podupire ulazak Hrvatske u punopravno članstvo u Europsku uniju, dok se izričito protivi ulasku Turske u EU.

RayMabus wrote:Moramo razwaliti NJemačku ( ne Njemće nego Njemačku kao tworewinu ).

Za početak najbolje sa nekom wećom autonomijom pokrajina među kojima je i Bawarska.

Ćentar moći se mora pomaknuti prema istoku.


[th]Horst Seehofer[/th][th]Minister-President of Bavaria[/th]

slažem se...njemačku treba raskovati.

marcellus wrote:
pa ti si humanist ko merkelica i ovi iz ngovana

Jedna brutalna na tu temu

https://www.facebook.com/polandball/videos/10156660136085483/

Epikur pogledaj tko su nam saweznići geopolitički. Jaka NJemačka znaći ćentralnu wlast Berlina a ne AUstrije i Bawarske.

Defintiwno je treba uništiti dećentralizaćijom.

Dok god Berlin odlućuje Hr nema nikakwe koristi od Šwaba.

Ako se dećentralizira i stwori weća autonomija pokrajina među kojima su i owe na jugu a najweća je Bawarska oko koje će se druge južne pokrajine okupiti .....oni plus AUstrija.

Šta im je geopolitički ćilj ?

SIgurnost na njihowom istoku ?

A tko im je istok ?

dobro, tek treba vidjeti kakva će biti sudbina ovog akademika, ne bi bilo prvi puta, niti u njemačkoj, da se osobu koja iskazuje mišljenje suprotno od općeprihvaćenih dogmi liberalnog fašizma, proglasi desnim radikalom, koji simpatizira pegidu, iskopat će da mu je stari bio u volkssturmu, a djed da je skladištio umjetnine za goeringa....
možda već sutra ovo njegovo mišljenje ne bude vrijedilo pfeninga....

Hebe me se za tog akademika. Između Bawarske i južnih pokrajina i owe nizinske Njemačke na sjeweru sa glawnim gradom Berlinom treba naprawit KINESKI ZID.




MOĆ I UTJEĆAJ BERLINA MORA PASTI.

Totenkopf wrote:dobro, tek treba vidjeti kakva će biti sudbina ovog akademika, ne bi bilo prvi puta, niti u njemačkoj, da se osobu koja iskazuje mišljenje suprotno od općeprihvaćenih dogmi liberalnog fašizma, proglasi desnim radikalom, koji simpatizira pegidu, iskopat će da mu je stari bio u volkssturmu, a djed da je skladištio umjetnine za goeringa....
možda već sutra ovo njegovo mišljenje ne bude vrijedilo pfeninga....

Öffentlicher Kritik ausgesetzt war Lenzen nach seiner Interview-Äußerung, der Intelligenzquotient männlicher türkischer Migrantenkinder sei geringer als der der deutschen Kinder. Er bezog sich dabei auf eine Studie der Universität Hannover.

Während seiner Zeit als Präsident der Freien Universität Berlin kam es zur Kritik an einer angeblichen Einflussnahme auf eine Berufung. Seine auch wirtschaftsorientierte Hochschulpolitik wurde oftmals kritisch betrachtet. Deshalb verfolgten Studierende der Freien Universität Berlin das Ziel, ihm durch eine Urabstimmung den Rücktritt nahezulegen. Damit reagierten sie auch auf den Erfolg Lenzens im sogenannten Exzellenzwettbewerb, in dessen Rahmen es ihm gelungen war, die Freie Universität Berlin zum Exzellenzstatus zu führen.

In Hamburg gewann er den politischen Machtkampf um den Verbleib der Universität in Eimsbüttel. Scharfe Kritik übte er an geplanten Einsparungen des Hamburger Senats im Bildungssektor. In diesem Zusammenhang bewertete er seine Zeit in Berlin wie folgt:

„Auffällig ist das unterschiedliche Tempo. In Hamburg gibt es lange Verwaltungsvorgänge. In Berlin geht alles schneller, unbürokratischer. Die Universitäten in Berlin sind im Unterschied zu Hamburg völlig autonom. Sie verhandeln mit dem Staat Ziele, für deren Erreichung sie ihr Geld bekommen. Den Weg dahin gehen sie autonom. Der Staat mischt sich nicht ein. Das ist hier anders.“

Trotz des Kontrastes zwischen Berlin und Hamburg hat Lenzen trotz mehrfacher Angebote auf neue Leitungspositionen nicht ernsthaft in Erwägung gezogen, von seinem Amt in Hamburg zurückzutreten. Im Gegensatz zu Hamburg gewährte das Land Berlin in den zwischen Wissenschaftssenator Zöllner und den Hochschulen ausgehandelten Verträgen seinen Hochschulen kurzzeitig Steigerungsraten von jährlich 3,5 %.[

Iznošenje dokazanih znanstvenih činjenica je danas kazneno djelo

to je to, samo ne znam kako će cionisti reagirati na ovakvo širenje aure svetosti s holokausta na dogme liberalnog fašizma....
ipak je samo holokaoust do sada imao ovakav tretman, znanstvenici (do tada priznati) su gubili poslove, bivali su šikanirani, pretučeni i zatvarani, ukoliko bi u bilo kojem detalju iznijeli sumnju u dogmu holokausta.....