Ekonomska stvarnost protiv empirijski osporenih fantazija

preko_vode_do_slobode wrote:
No ja govorim dedi, da je upravo država u vremenima rasta , povećavala udio u BDPu i izbacivala privatni sektor, povećavala zaduživanje umjesto obrnuto. (dug je u odnosu na bdp bio možda isti ili blago padao, ali nominalno je rastao u milijardama, a udio države u BDPu se povećao za nekih 15-20% toliko je izbačen privatni sektor)

ali nismo imali punu zaposlenost, da imamo punu zaposlenost onda istina država istiskuje privatni sektor i uzima mu radnike koji bi umjesto da su npr. vojnici radili nešto pametnije npr. gradili stanove

preko_vode_do_slobode wrote:uvodni članak je OK, ali mi je najveća zamjerka na ovim fiskalnim multiplikatorima.. 

čitam razne analize da je fiskalni multiplikator na razini EU ispod 0.5 a za RH još i niže..
(tipa RH poveća zaduživanje za 20milijardi kuna, ali BDP će narasti samo 10milijardi) a u članku se spominju koeficijenti od 2-4. 
Što bi značilo da RH samo se treba zadužiti za novih 2000 milijardi kuna a BDP bi narasta za 4000milijardi kuna. 

to tvrdi ta neka studija Grdović Gnip (2013) koja je provedena za Hrvatsko tržište, ako nije točna lako ju je pobiti, iako ni meni nema smisla, to je možda bilo točno 2001-2008, jer država je kod nas djelovala prociklički, država ima deficit 10 milijardi, privatni sektor za 20 milijardi, ekonomija raste 30 milijardi

danas se čini da je točno ovo što ti tvrdiš, država ima deficit 10 milijardi, građani uštede 5, ekonomija naraste za 5.

preko_vode_do_slobode wrote:olakšanje oreškoviću za "rezove" i jest sada što smo mi "kao sa rastom bdpa" izašli iz krize. Ako je deda bio protiv rezova u vremenima "Pada ekonomske aktivnosti" sada ekonomska aktivnost u RH raste, i sada je moguće raditi neke rezove. 
Umjerenije.

dva mlada studenta ekonomije koji su napisali onaj famozni proračun, - ne rade radikalne rezove. oni smanjuju svake godine deficit za 1-1,5%(dakle 3-4milijarde kuna iskreno neznam točno) da bi tom metodom do 2020 RH završila u primarnom suficitu, bez nekih "potresa na gospodarstvu"..

eh ovo komentiram, a nisam pročita dedov članak ;(

ali moguće je "dedov kompromis" , recimo država smanji potrošnju, ali u isto vrijeme reže poreze.  tu se ja i deda možemo naći na pola puta :)

ne znam, mislim da je gospodarski rast vjerojatno još uvijek preslab, nedovoljan i nestabilan, a da bi se mogli raditi veći rezovi koji ne bi bili štetni i imali bi pozitivan gospodarski ishod
osim toga, u članku piše da su empirijska istraživanja pokazala kako su učinci smanjivanja poreza manji od učinaka povećanja državnih investicija i potrošnje, pa ne znam možete li se tu naći na pola puta :)

preko_vode_do_slobode wrote:
ali moguće je "dedov kompromis" , recimo država smanji potrošnju, ali u isto vrijeme reže poreze.  tu se ja i deda možemo naći na pola puta :)

samo kad bi građani povećali potrošnju tj. smanjili štednju, ako će kao rezultat smanjenja poreza građani povećati štednju onda sve to pada u vodu i imaš opet recesiju

a čini mi se da se građanima ne može vjerovati da postupe racijonalno

r_nevjesta wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:olakšanje oreškoviću za "rezove" i jest sada što smo mi "kao sa rastom bdpa" izašli iz krize. Ako je deda bio protiv rezova u vremenima "Pada ekonomske aktivnosti" sada ekonomska aktivnost u RH raste, i sada je moguće raditi neke rezove. 
Umjerenije.

dva mlada studenta ekonomije koji su napisali onaj famozni proračun, - ne rade radikalne rezove. oni smanjuju svake godine deficit za 1-1,5%(dakle 3-4milijarde kuna iskreno neznam točno) da bi tom metodom do 2020 RH završila u primarnom suficitu, bez nekih "potresa na gospodarstvu"..

eh ovo komentiram, a nisam pročita dedov članak ;(

ali moguće je "dedov kompromis" , recimo država smanji potrošnju, ali u isto vrijeme reže poreze.  tu se ja i deda možemo naći na pola puta :)

ne znam, mislim da je gospodarski rast vjerojatno još uvijek preslab, nedovoljan i nestabilan, a da bi se mogli raditi veći rezovi koji ne bi bili štetni i imali bi pozitivan gospodarski ishod
osim toga, u članku piše da su empirijska istraživanja pokazala kako su učinci smanjivanja poreza manji od učinaka povećanja državnih investicija i potrošnje, pa ne znam možete li se tu naći na pola puta :)

iskreno istraživanja govore u tom linku, da su kod nas ekonomski multiplikatori državne potrošnje visoki, od 2 do 4 puta... to mi je iskreno glupost, kao i ta šema za rezanje poreza da je manje efikasno od rasta državne potrošnje(kroz zaduživanje). 

to mi je najslabiji dio članka. i nemogu se složiti sa tim ekonomskim multiplikatorima nikako(pogotovo što sam vidio linkove na istraživanja gdje su ti ekonomski multiplikatori redovito ispod 1, čak nam je jednom i grčić na predavanjima to spomenio hahaha)

inače bi bilo jednostavno recimo da je ekonomski multiplikator 3. 

država poveća potrošnju za 100milijardi kuna, dakle udupla proračun, zaposli još 500 000 lupača pečata, izgradi im kancelarije itd, a onda zbog navodnog ekonomskog multiplikatora , BDP hrvatske skoči u istoj godini za 100%do300%do400%. 

Onda bi automatski udio RH javnog duga u BDPu pao matematički.. ako BDP skoči za 100%, a država se zaduži za 100milijardi kuna(udupla proračun). 300(tu je negdje nešto manje sadašnji dug)+100(novo zaduživanje u ovoj godini teoretsko)=javni dug recimo 400milijardi kuna, a BDP skočio sa 330(recimo da je multiplikator oko 3)+330(otprilike stari bdp)=660  ..4/6.6    - javni dug pada na 60% BDPa. haha. i roku par godina sa takvim zaduživanjima vratimo javni dug, i imamo standard švicarcske. i punu zaposlenost.

tako kaže matematika toga članka.

ali to nije realno zar ne? možda i je..

preko_vode_do_slobode wrote:
prijedlog za dedu, neka napravi lažni fejs profil, i ima grupu na fejsu "croatian economists and friends", tamo pišu čak i šonje, pribičevićka, i ostali.. ja tamo uglavnom čitam koji put rasprave(ne pišem)

da bi se neka ideja primila u društvu potrebne su oko 2 generacije, tj. 60ak godina, produktivnije je zatrovati mlade herezom, nego voditi filozofske rasprave sa starijim generacijama o njihovim religijskim uvjerenjima, jer ljudi jako vole vjerovati unatoč činjenicama, bilo da se radi o bosanskim piramidama, egzogenom novcu ili nečemu trećem

to je ekipa ekonomskih znanstvenika, i nevirujem da su puno stariji od nas, više naša generacija

Veličina države i gospodarski rast:

• Connors, J., Norton, S., The Scope of Government and the Wealth of Nations Revisited (link)
  

Zaključak: “Countries where total government spending was less than 25 percent of GDP experienced an average annual real GDP growth rate of 6.8 percent. As the size of government increases the annual growth rate falls. Countries at the opposite end of the spectrum, those with governments larger than 60 percent of GDP, had an average annual growth rate of 1.4 percent.”

• Bergh, A., Henrekson, M., Government Size and Growth: A Survey and Interpretation of Evidence (link)
  

Zaključak: “The most recent studies find a significant negative correlation: An increase in government size by 10 percentage points is associated with a 0.5 to 1 percent lower annual growth rate.”

• Di Matteo, L., Measuring Government in the 21st Century (link)
  

Zaključak: “All other things given, annual per capita GDP growth is maximized at 3.1 percent at a government expenditure to GDP ratio of 26 percent; beyond that ratio, economic growth rates decline.”

• Chobanov, D., Mladenova, A., What is the Optimum Size of Government (link)
  

Zaključak: “The overall results suggest that the optimal level of government spending is 25% according to the Scully model. However, due to model and data limitations, the evidence is that the results are biased upwards, and the “true” optimum government level is even smaller and depends also on the quality of a government, and not only its size.”

• Bourne, R., Oechsle, T., Small is Best – Lessons from Advanced Economies (link)
  

Zaključak: “Between 2003 and 2012, real GDP growth was 3.1% a year for small government countries (i.e. where both government outlays and receipts were on average below 40% of GDP for the years 1999 to 2009), compared to 2.0% for big government countries.”; “The statistical analysis presented here is supportive of the assertion made by supplyside economists that the growth performance of countries with smaller governments will be better than those with bigger governments. Furthermore, small governments do not appear to deliver worse social outcomes.”

• Davies, A., Human Development and the Optimal Size of Government (link)
  

Zaključak: “The results indicate that, over all countries, the estimated levels of government consumption and investment expenditures that are associated with maximal growth in per-capita RGDP are 8.5% and 6.2%, respectively. This implies an optimal level of government expenditures of 14.7%.”

• Vedder, R., Gallaway, L., Government Size and Economic Growth (link)
  

Zaključak: “The data here suggest that a further reduction in government size to 17.45 percent of GDP would be growth enhancing. The positive impact of government downsizing at the margin gets smaller as we approach the optimum.” ; “Furthermore, additional empirical work below suggests that the optimal size of government may well be smaller than 17.45 percent.”
Veličina države i nezaposlenost:

• Wang, S., Abrams, B., Government Outlays, Economic Growth and Unemployment (link)
  

Zaključak: “We find that increases in government outlays hamper economic growth and raise the unemployment rate.”

• Feldmann, H., Government Size and Unemployment: Evidence from Industrial Countries (link)
  

Zaključak: “In industrial countries, a large government sector appears to have an adverse impact on unemployment. According to our regression results, it has a particularly adverse impact on women and the low skilled. Furthermore, it is likely to substantially increase long-term unemployment. It seems that dominant state-owned enterprises, a large share of public investment in total investment as well as high top marginal income tax rates and low income threshold levels at which they apply are particularly detrimental. Therefore, countries with both high unemployment and a large government sector should consider a reduction of the size of the government sector as a means of fighting unemployment.”
Porezno opterećenje i gospodarski rast:

• Romer, C., Romer, D., The Macroeconomic Effects of Tax Changes: Estimates Based on a New Measure of Fiscal Shocks (link)
  

Zaključak: “Our results indicate that tax changes have very large effects on output. Our baseline specification implies that an exogenous tax increase of one percent of GDP lowers real GDP by almost three percent. Our many robustness checks for the most part point to a slightly smaller decline, but one that is still typically over 2.5 percent. In addition, we find that the output effects of tax changes are much more closely tied to the actual changes in taxes than to news about future changes, and that investment falls sharply in response to exogenous tax increases.”

• Dackehag, M., Hansson, A., Taxation of Income and Economic Growth: An Empirical Analysis od 25 Rich OECD Countries (link)
  

Zaključak: “We find that both taxation of corporate and personal income negatively influence economic growth. The correlation between corporate income taxation and economic growth is more robust, however. ” ; “Both low taxation of corporate and personal labor income enhance growth while higher rates retard growth. While the result for taxation of personal income is less stable, the results for the corporate tax rate are robust across specifications and choice of included variables. In addition, we find support for taxation of dividends having a negative impact on economic growth even though this result is also less robust than that for the corporate tax rate. The results from this paper hence suggest that taxation of corporate income has a robust harmful impact on economic growth, a result that is consistent with more recent research.”

• Gordon, R., Lee, Y., Tax Structure and Economic Growth (link)
  

Zaključak: “This paper finds that the corporate tax rate is significantly negatively correlated with economic growth in a cross-section data set of 70 countries during 1970-1997, controlling for many other determinants/covariates of economic growth.” ; “The estimates suggest that cutting the corporate tax rate by 10 percentage points can increase the annual growth rate by around 1.1%.  In fixed-effects estimates using a panel data set constructed for the same overall time period, estimated effects are larger, with the same tax change implying an increase in the annual growth rate of around 1.8%.”

• Ferede, E., Dahlby, B., The Impact of Tax Cuts on Economic Growth: Evidence from the Canadian Provinces (link)
  

Zaključak: “We find that a higher provincial statutory corporate income tax rate is associated with lower private investment and slower economic growth. Our empirical estimates suggest that a 1 percentage point cut in the corporate tax rate is related to a 0.1–0.2 percentage point increase in the annual growth rate.” ; “The results indicate that in the long run BC’s per capita GDP with the CIT tax cut will be about 16 percent higher than in the absence of the tax cut.”

• Mertens, K., Ravn, M., The Dynamic Effects of Personal and Corporate Income Tax Changes in the United States (link)
  

Zaključak: “One percentage point cut in the average personal income tax rate raises real GDP per capita on impact by 1.4 percent and by up to 1.8 percent after three quarters. A one percentage point cut in the average corporate income tax rate raises real GDP per capita on impact by 0.4 percent and by up to 0.6 percent after one year.”

• Johansson, A., Heady, C., Arnold, J., Brys, B., Vartia, L., Taxation and Economic Growth (link)
  

Zaključak: “This paper investigates the design of tax structures to promote economic growth. It suggests a ‘tax and growth’ ranking of taxes, confirming results from earlier literature but providing a more detailed disaggregation of taxes. Corporate taxes are found to be most harmful for growth, followed by personal income taxes, and then consumption taxes.”

• Cloyne, J., What are the Effects of Tax Changes in United Kingdom? (link)
  

Zaključak: “I find that a 1 per cent cut in taxes stimulates GDP by 0.6 per cent on impact and by 2.5 per cent over three years. These findings are remarkably similar to the corresponding estimates for the United States. The results reinforce the view that tax changes do indeed have powerful, persistent and significant effects on the economy. Finally, ‘exogenous’ tax changes are shown to have contributed to major episodes in the U.K. business cycle.”

• Djankov, C., Gasner, T., McLiesh, C., Ramalho, R., Shleifer, A., The Effect of Corporate Taxes on Investment and Entrepreneurship (link)
  

Zaključak: “In a cross-section of countries, our estimates of the effective corporate tax rate have a large adverse impact on aggregate investment, FDI, and entrepreneurial activity.”

• Hassett, K., Mathur, A., Taxes and Wages (link)
  

Zaključak: “The results in this paper suggest that corporate tax rates affect wage levels across countries. Higher corporate taxes lead to lower wages. A 1 percent increase in corporate tax rates is associated with nearly a 1 percent drop in wage rates. The intuition for this comes from a simple analysis of the Solow model that reveals that higher capital labor ratios lead to higher wages, by enhancing worker productivity.”

• Arulampalam, W., Devereux, M., Maffini, G., The Direct Incidence of Corporate Income Tax and Wages (link)
  

Zaključak: “We provide rigorous empirical evidence that, in this bargaining framework, a significant part of the corporation income tax is passed on to the labour force in the form of lower wages. Our central estimates show that, conditional on value added per employee, in the long run and evaluated at the mean, an exogenous $1 increase in the tax bill tends to reduce real wages by 49 cents.”

• Felix, R. A., Passing the Burden: Corporate Tax Incidence in Open Economies (link)
  

Zaključak: “Using cross-country data I estimate that a ten percentage point increase in the corporate tax rate of high-income countries reduces mean annual gross wages by seven percent.”

• Business Roundtable, Corporate Tax Reform – The Time is Now (link)
  

Zaključak: “A vast analysis of the corporate income tax in countries around the world — both industrialized and developing countries — finds that the corporate income tax reduces gross domestic product (GDP) growth, reduces worker productivity, reduces domestic investment by domestic and foreign companies, and reduces entrepreneurship.”

• Schwellnus, C., Arnold, J., Do Corporate Taxes Reduce Productivity and Investment at the Firm Level? (link)
  

Zaključak: “The empirical analysis presented here provides evidence of substantial negative effects of corporate taxation on productivity and investment.”

• Schuyler, M., Growth Dividend from a Lower Corporate Tax Rate (link)
  

Zaključak: “The model estimates, for example, that cutting the federal corporate tax rate from 35 percent to 25 percent would raise GDP by 2.2 percent, increase the private-business capital stock by 6.2 percent, boost wages and hours of work by 1.9 percent and 0.3 percent, respectively, and increase total federal revenues by 0.8 percent.”

• Vartia, L., How Do Taxes Affect Investment and Productivity (link)
  

Zaključak: “The paper finds evidence that corporate and top personal income taxes have a negative effect on productivity. In contrast, tax incentives for research and development (R&D) are found to have a positive effect on productivity.”

• Hood, J., Lower Taxes, Higher Growth (link)
  

Zaključak: “I was able to find 115 studies published in peer-reviewed journals since 1990 that examined overall state or local tax burdens, measured as either total tax revenue per capita or total tax revenue as a share of income. In 63 percent of the studies, tax burdens were negatively associated with economic performance. In only three of the 115 studies were taxes positively associated with economic performance, all other things being held equal.”
https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/03/18/empiricizam-2-dio/

istraživanja, pih

preko_vode_do_slobode wrote:
ali to nije realno zar ne? možda i je..

realno je jedino ako se u isto vrijeme zadužuje i privatni sektor

Mene jedino kopka...Yoda, a zašto ti nije Fabijan Šovagović na avataru kad je već prekovodedoslobode nick...četnici su tu dobili po pički i nisu nimalo kul ispali...Ljubiša Samardžić ih je tamanio ko muhe, a ni Boris Dvornik nije štedio na municiji (istinabog po netom zarobljenima, svaka sličnost s poratnim događanjima je slučajna, naravno...)

Vidim da ste se uzmudrovali previše pa da malo začinim...

preko_vode_do_slobode wrote:to je ekipa ekonomskih znanstvenika

ekipa koja očekuje hiperinflaciju, kako nema hiperinflacije, onda se radi o velikoj zavjeri, jer su njihovi modeli točni, vjerojatno su i uložili u zlato, pa kad su vidjeli gubitke od 50 i više posto sad očajnički priželjkuju propast ekonomije kako bi povratili svoje promašene investicije

slično očekuju rast ekonomije rezanjem potrošnje, tj. njima je 2+2=5

mene više zanima kako glasači prihvaćaju neke ideje, nego koliko vremena treba nekomu s diplomom tko ne zna zbrajati da shvati

ja sam protiv rezanja potrošnje,ali ajde da sad malo za promjenu više troše oni koji su cijelo vrijeme sustavno pljačkani na račun gospode koja nisu znala kud sa novcem nego u banku na oročenje

vili40 wrote:ja sam protiv rezanja potrošnje,ali ajde da sad malo za promjenu više troše oni koji su cijelo vrijeme sustavno pljačkani na račun gospode koja nisu znala kud sa novcem nego u banku na oročenje

Sweden Begins 5 Year Countdown Until It Eliminates Cash

Let’s say consumer spending is stagnating. No problem, take rates to -20%. We bet they’ll start spending then - either that or see their deposits haircut by 20%.

Consumers not spending? No problem. Just tax their excess account balance. Economy overheating? Again, no problem. Raise the interest paid on account holdings to encourage people to stop spending.

planska ekonomija 2.0

strašno

to mi je baza.. da meni netko uvede porez na novac za banci, lagano bi samo pokupova bitcoine i tamo drža lovu

preko_vode_do_slobode wrote:iskreno istraživanja govore u tom linku, da su kod nas ekonomski multiplikatori državne potrošnje visoki, od 2 do 4 puta... to mi je iskreno glupost, kao i ta šema za rezanje poreza da je manje efikasno od rasta državne potrošnje(kroz zaduživanje).

hmm zašto ne, ako je recimo opći trend koji se uočava u nekom razdoblju taj da se sredstva koja se oslobađaju smanjenjem poreza ne reinvestiraju u domaće gospodarstvo, nego se uzimaju kao povećani profit, koji se još uz to odlijeva izvan države? :/ mislim da bi na taj način državna potrošnja i investicije mogle biti važniji faktor od smanjenja poreza, iako porezi zasigurno smanjuju raspoloživa sredstva za potrošnju i investicije, pa je vjerojatno dobro da ne budu previsoki i neizdrživi teret

preko_vode_do_slobode wrote:država poveća potrošnju za 100milijardi kuna, dakle udupla proračun, zaposli još 500 000 lupača pečata, izgradi im kancelarije itd, a onda zbog navodnog ekonomskog multiplikatora , BDP hrvatske skoči u istoj godini za 100%do300%do400%.

da, izgleda prejednostavno da bi bilo tako, ali ako sam dobro shvatila tu priču (a možda nisam), radi se upravo o tome da se paralelno s jedne strane smanjuje ili kontrolira neproizvodna potrošnja, a s druge povećava proizvodna, tj. investicije

r_nevjesta wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:iskreno istraživanja govore u tom linku, da su kod nas ekonomski multiplikatori državne potrošnje visoki, od 2 do 4 puta... to mi je iskreno glupost, kao i ta šema za rezanje poreza da je manje efikasno od rasta državne potrošnje(kroz zaduživanje).

hmm zašto ne, ako je recimo opći trend koji se uočava u nekom razdoblju taj da se sredstva koja se oslobađaju smanjenjem poreza ne reinvestiraju u domaće gospodarstvo, nego se uzimaju kao povećani profit, koji se još uz to odlijeva izvan države? :/ 

a čigov je poso da brine di će građani sa svojon "oslobođenom" imovinom?

aben wrote:planska ekonomija 2.0
strašno

planska ekonomija je kad država određuje što će se proizvoditi i što će se kupovati i u kolikim količinama
kad hodaš okolo i svakog nazivaš nacistom i Hitlerom, ili komunistom, što god, onda ti to nema baš previše smisla

trebaš znati što je planska ekonomija, a ne samo lijepiti etikete

deda na aparatima wrote:

aben wrote:planska ekonomija 2.0
strašno

planska ekonomija je kad država određuje što će se proizvoditi i što će se kupovati i u kolikim količinama
kad hodaš okolo i svakog nazivaš nacistom i Hitlerom, ili komunistom, što god, onda ti to nema baš previše smisla

trebaš znati što je planska ekonomija, a ne samo lijepiti etikete

ti bi da stručnjaci određuju koliko ćemo štediti, koliko trošiti. 
država je već polak ekonomije, a ti bi da utječe i na drugu polovicu.

preko_vode_do_slobode wrote:to mi je baza.. da meni netko uvede porez na novac za banci, lagano bi samo pokupova bitcoine i tamo drža lovu

za one koji rade, za tvrtke "flow" je bitniji od "stocka", "stock" je bitan samo onima koji žive od rente, tj. od kamate, a mislim da ti ne spadaš u tu skupinu

aben wrote:
ti bi da stručnjaci određuju koliko ćemo štediti, koliko trošiti. 

ne stručnjaci nego tržište, novac će biti u funkciji postizanja pune zaposlenosti, te ovisno o stanju tržišta rada vrijednost novca se mijenja

sad je novac u funkciji rentijerstva, država subvencionira zaradu od kamate, te takav način zarade od rente ne oporezuje, a oporezuje rad po stopi od 40%, oni koji rade sve su siromašniji, a oni koji žive od rente sve su bogatiji, na kraju takav kapitalistički model propada jer radnici više ne mogu generirati potrošnju, a štediše nemaju razloga trošiti

ono što ti abene zagovaraš je socijalizam za milijunaše, a da toga nisi ni svjestan, jer ne možeš zbrojiti 2 i 2