Da NATO nije uništio Jugoslaviju, danas bi bila u rangu velikih evropskih sila

Ja sam j Jugi živio svega pet godina kad se raspala, i to svoji prvih pet, tako da mi ništa od toga nije ostalo u sjećanju osim nekih detalja...no ono što znam je sigurno da je bila već dugo u raspadu i da se nije rasformirala tako kako se rasformirala, urušila bi se sama od sebe...jednostavno projekt bez budućnosti u koji se nikad nije trebalo upuštati.

Šta vas više boli kurac za Jugoslavijom? Imate svoje nacionalne banana-vukojebine koje guzi i naguzi kako se kome sprdne. Imate najveće poreze u EU i živite u blagostanju. Europsko smeće vam prodaju pod hranu a domaću poljoprivredu, ribarstvo i industriju su EU birokrati sveli na minimum. I sve to isto po istom receptu za sve bivše jugoslavenske republike. Kud ćeš bolje?  Koji kurac sad spominjete Jugoslaviju? Jugoslaveni su bili govna, jer da nisu, ovo s Jugoslavijom se nebi dogodilo.

eh da je nisu rušili išli bi nacisti i britanci ovamo radit'...u škverove i u Kragujevac na traku, pa to svak' zna

Danas bi san svakog Njemca sa metalnom strukom bio 3. maj i Brodosplit...a engleske medicinarke bi davale mito da mogu starim jugoslavenima dupe prat'...

n_razbojnik wrote:eh da je nisu rušili išli bi nacisti i britanci ovamo radit'...u škverove i u Kragujevac na traku, pa to svak' zna

Da, pogledaj samo Spansko u ZG.

U Jugoslaviji je situacija teška. Kriza. Prognoze o kretanju životnog standarda u ovoj godini kreću se od optimističnih - zaustaviti daljnji pad, do realističnih - usporiti daljnje opadanje, piše Živko Gruden u Vjesniku od 5. siječnja 1984. List je tada izlazio na deset stranica, velikog formata. Prema podacima Saveznog zavoda za cijene, inflacija se u 1983. popela na 58 posto, naspram 40 posto u 1982., a od kraja sedamdesetih realne plaće pale su za četvrtinu. Savezna vlada pokušala je obuzdati inflaciju uredbom o zamrzavanju cijena, no to stvara nestašice: fali ulja, šećera, kave, deterdženta. Neretvanci mandarine radije bacaju nego da im smanje cijenu. Vijest za naslovnice je da neće biti redukcija struje do 19. siječnja, a glavna fotografija pokazuje veliku gužvu pred poslovnicom Zagrebačke banke koja je prva upisivala kamate.

MMF na vratima

Zemlju guši prezaduženost: u 1983. vanjski dug Jugoslavije iznosi 19,7 milijardi dolara, a 1984. dospijeva na naplatu 5,2 milijardi. Uporno troši više nego što ima: zdravstvene ustanove tuže SIZ-ove za kulturu zbog 700 mlijuna dinara duga, a novac za isplatu mirovina namiče se tako što se mirovinski fond zadužuje kod banaka s kamatama od 24 do 39 posto! Država vodi teške pregovore s MMF-om i Svjetskom bankom. “U poduzimanju mjera kasnimo nekoliko godina”, upozoravaMilka Planinc, predsjednica Saveznog izvršnog vijeća, tadašnje jugoslavenske vlade. Hrvatska te godine mora otplatiti milijardu i 70 miljuna dolara, kao i godinu ranije. Platna bilanca nam je katastrofalna: 1981. je pokrivenost uvoza izvozom bila samo 38 posto, a plan je da 1985. uvoz bude potpuno pokriven izvozom, poručuje tadašnji hrvatski premijer Ante Marković, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske.

Život u zemlji permanente krize i stabilizacije nije jednostavan. Radnica sisačke željezare Remzija Mitić (25) malog je Dejana rodila u kabini krana. Došla je na posao u valjaonicu u 22 sata, popela se u kabinu svoga krana na visini od desetak metara i čitavu noć, kao i obično, vozila teške čelične cijevi. “Pri kraju smjene osjetila sam bolove u križima. Vidjela sam dolje moga Rajka i mahala mu. Dotrčao je i pokušao me izvesti van, ali na drugoj stepenici počeo je porod”, ispričala jeSalihu Zvizdiću. A zašto nije otišla na porodiljni? “Nisam tražila bolovanje. Znate, zadužili smo se puno, imamo 3 kredita, zarađujemo zajedno 37.000 dinara mjesečno i plaćamo 20.000 dinara podstanarski stan. U smjeni se više zaradi nego na bolovanju”, objasnila je mlada mama. Iako oboje rade u istom poduzeću i imaju dvoje djece, tek su 114. na listi čekanja na društveni stan.

Elektra isključuje

Svega uvoznog nedostaje, zbog uredbe po kojoj uvoznik mora sam osigurati 40 posto potrebnih deviza. Zagrebačko Voće i pulski Uljanik dogovorili su uvoz 48.000 tona banana, ove godine će biti više kave, limuna i naranči, piše Vjesnik. Od 1. sječnja jednom godišnje građani smiju otputovati u inozemstvo bez plaćanja depozita, koji tada iznosi oko 5000 dinara. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 18.000 dinara. Obilježava se peta godišnjica smrti Edvarda Kardelja, član Predsjedništva CK SKH Stipe Šuvar poručuje kako u svakodnevnom ponašanju nipošto ne smijemo dijeliti građane na vjernike i na one koji ne vjeruju, ali SK za svoje članstvo ipak traži da se pridržava marksističkog pogleda na svijet. Partija već tada ima problema, jer je 15.000 ljudi u nekoliko godina vratilo knjižicu. “Sastanci su trajali i po 6 sati i duže, a ja sam gradio kuću. Ponavljali su se dnevni redovi i zaključci koji se nisu provodili, a istodobno zidar gradi zid i zid ode ukrivo. Nisam to više mogao psihički izdržati”, objasnio je svoju odluku Milutin Milinković iz Osijeka.
Elektra kreće u isključenje 30.000 zagrebačkih dužnika: deset posto kućanstava ne plaća struju. Zima je stegla, ali se stanovi u Zagrebu sredinom veljače griju na samo 15 stupnjeva, dok iz Beograda ne stigne odobrenje za uvoz mazuta. U Zagrebu je krajem 1983. bilo 16.000 nezaposlenih, krajem 2013. godine 42.000. Pod naslovom “Meso samo subotom”; Stipe Jolić u Nedjeljnom vjesniku piše kako se živi s prosječnom plaćom. Branko Sladić (34), obućar u Astri, sa ženom i dvoje djece živi u podstanarskoj sobi od 16 kvadrata. Nada se da će se u svibnju useliti u stan u novogradnji Vrapču, koji je kupio na kredit na 25 godina, koji otplaćuje od lipnja 1982. godine. Rata mu je 14.000 dinara, a on i supruga mjesečno zajedno zarade 34.000, ili skoro dvije prosječne plaće. “Možda bih dobio stan od Astre za 6-7 godina, ali ne mogu toliko čekati”, rekao je Sladić. U pravu je: za 6-7 godina Jugoslavija se već raspala. Kino i novine ne mogu si priuštiti.
Krajem siječnja predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak odletio je u SAD i sastao se sa Reaganom, najavljuju se redukcije plina. Nije letio radi prodaje državnih obveznica: Jugoslavija je tih dana od Europske investicijske banke dobila kredit od 60 miljuna dolara, za modernizaciju željeznice, na rok od 20 godina. Kamata: 10,7 posto. U Gavelli se pripremaju Glembajevi s Radom Šerbedžijomkao Leoneom, Almira Osmanović zablistala je u baletu Giselle, u Beogradu je u JDP-u izvedena “Kolubarska bitka” prema romanu Dobrice Ćosića, Zdravko Zimau Vjesniku kritizira dosadno napravljen TV intervju s Ericom Jong.
Olimpijski plamen prolazi 5000 kilometara kroz Jugoslaviju, u Splitu ga je dočekalo 4000 ljudi na Gripama. “Ovaj grad se raduje s cijelom zemljom lijepim sarajevskim danima”, poručio je s dočeka u Zagrebu Drago Flego, predsjednik gradskog Saveza socijalističkog radnog naroda Hrvatske. U Sarajevu vlada groznica: 14. siječnja počela je velika akcija uređenja i čišćenja, piše Oslobođenje, koje je tada izlazilo s jednom stranom na ćirilici, a drugom na latinici. Na svaki detalj se mislilo: nakon dužeg vremena, zbog štednje električne energije, prvi su put upaljene sve svjetleće reklame i svjetla u izlozima u centru, radi eventualnih popravaka i prilagođavanja jačine svjetlosti. Smeće se smije iznositi ispred kuća od 19 sati, inspektori kažnjavaju sve koji to ne poštuju. Čitav grad je pretvoren u jednu veliku radnu akciju: Oslobođenje izlazi s velikim naslovima “Ako zatreba i danonoćno”, “Neradnih dana nema”.

"Na svaki detalj se mislilo: nakon dužeg vremena, zbog štednje električne energije, prvi su put upaljene sve svjetleće reklame i svjetla u izlozima u centru"




:)

Odd-Even Gas Rationing System Coming To New York City, Long Island
Fuel Infrastructure Temporarily In Disarray, So For Time Being New Rules In Play
November 8, 2012 8:44 PM

YAPHANK, N.Y. (CBSNewYork) — New York City and Long Island are following in New Jersey’s footsteps in instituting an odd-even gas rationing system.

In an effort to ease long lines associated with the the fuel crunch taking place in New York City, Mayor Michael Bloomberg announced a rationing system will go into effect on Friday.

Beginning at 6 a.m., those with license plates ending in an odd number will be able to buy gas on odd numbered days.

Those with license plates ending in an even number will be able to buy gas on even numbered days.

“Last week’s storm hit the fuel network hard – and knocked out critical infrastructure needed to distribute gasoline,” said Bloomberg. “Even as the region’s petroleum infrastructure slowly returns to normal, the gasoline supply remains a real problem for thousands of New York drivers. Earlier today, I signed an emergency order to alternate the days that drivers can purchase gas, which is the best way to cut down the lines and help customers buy gas faster.”

The temporary odd-even system will remain in effect until further notice, and will operate as follows:

http://newyork.cbslocal.com/2012/11/08/gas-rationing-system-coming-to-new-york-city-long-island/

Odd–even rationing was instituted in the U.S. as part of the response to the second gasoline crisis in 1979, when turbulent conditions in Iraq and Iran led to worldwide oil price increases, even though a supply shortage did not materialize in the U.S.

Brigate Rosse wrote:

Odd–even rationing was instituted in the U.S. as part of the response to the second gasoline crisis in 1979, when turbulent conditions in Iraq and Iran led to worldwide oil price increases, even though a supply shortage did not materialize in the U.S.

:)

Brigate Rosse wrote:

Odd–even rationing was instituted in the U.S. as part of the response to the second gasoline crisis in 1979, when turbulent conditions in Iraq and Iran led to worldwide oil price increases, even though a supply shortage did not materialize in the U.S.

Da, jako dobro, u SAD si mogao tankat auto samo svaki drugi dan (a ne svaki dan) i to je trajalo par dana u par gradova, a u Jugi NISI SMIO VOZIT auto svaki drugi dan (par nepar) i to je trajalo godinama... 

Stvarno usporedivo

jedna stvar koja mi npr ide na centralni nervni sistem sto se tice auta i vezano za to: tehnicki pregledi,u ovoj anglosaksoniji to npr ne postoji,mozes voziti auto fakticki dok se ne raspadne,doduse postoje neke sitnice gdje mozes dobiti kaznu,npr bar 2 shtop svijetla ti moraju biti funkcionalna,svijetla naravno ali te ne uslovljava da ih moras imati upaljena po danu a tamo na balkanu tehnicki pregledi kurci palci,ne isplati se imati auto kod svih tih sranja,a cijena goriva da i ne govorim,tamo kosta 1 litra ko ovdje 1 galon i to na koji standard

obratno, tamo košta jedan galon ko ovdje jedna litra... da, ostalo je točno, tehnički je trošak, ali puno manji nego osiguranje koje je mislim obavezno svugdje

da,moja greska,za osiguranje ne mogu napraviti usporedbu a jos jedna stvar koja mi se ne svidja u anglosaksoniji su jebeni porezi,takse na imanje,to je tamo preko bare nesto zanemarivo a ovdje jebacina u zdrav mozak,kad bi izracunao koliko para sam potrosio na neke jebene takse dobio bi lupanje srca i dizanje kurca

ljubo1212 wrote:U Jugoslaviji je situacija teška. Kriza. Prognoze o kretanju životnog standarda u ovoj godini kreću se od optimističnih - zaustaviti daljnji pad, do realističnih - usporiti daljnje opadanje, piše Živko Gruden u Vjesniku od 5. siječnja 1984. List je tada izlazio na deset stranica, velikog formata. Prema podacima Saveznog zavoda za cijene, inflacija se u 1983. popela na 58 posto, naspram 40 posto u 1982., a od kraja sedamdesetih realne plaće pale su za četvrtinu. Savezna vlada pokušala je obuzdati inflaciju uredbom o zamrzavanju cijena, no to stvara nestašice: fali ulja, šećera, kave, deterdženta. Neretvanci mandarine radije bacaju nego da im smanje cijenu. Vijest za naslovnice je da neće biti redukcija struje do 19. siječnja, a glavna fotografija pokazuje veliku gužvu pred poslovnicom Zagrebačke banke koja je prva upisivala kamate.

MMF na vratima

Zemlju guši prezaduženost: u 1983. vanjski dug Jugoslavije iznosi 19,7 milijardi dolara, a 1984. dospijeva na naplatu 5,2 milijardi. Uporno troši više nego što ima: zdravstvene ustanove tuže SIZ-ove za kulturu zbog 700 mlijuna dinara duga, a novac za isplatu mirovina namiče se tako što se mirovinski fond zadužuje kod banaka s kamatama od 24 do 39 posto! Država vodi teške pregovore s MMF-om i Svjetskom bankom. “U poduzimanju mjera kasnimo nekoliko godina”, upozoravaMilka Planinc, predsjednica Saveznog izvršnog vijeća, tadašnje jugoslavenske vlade. Hrvatska te godine mora otplatiti milijardu i 70 miljuna dolara, kao i godinu ranije. Platna bilanca nam je katastrofalna: 1981. je pokrivenost uvoza izvozom bila samo 38 posto, a plan je da 1985. uvoz bude potpuno pokriven izvozom, poručuje tadašnji hrvatski premijer Ante Marković, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske.

Život u zemlji permanente krize i stabilizacije nije jednostavan. Radnica sisačke željezare Remzija Mitić (25) malog je Dejana rodila u kabini krana. Došla je na posao u valjaonicu u 22 sata, popela se u kabinu svoga krana na visini od desetak metara i čitavu noć, kao i obično, vozila teške čelične cijevi. “Pri kraju smjene osjetila sam bolove u križima. Vidjela sam dolje moga Rajka i mahala mu. Dotrčao je i pokušao me izvesti van, ali na drugoj stepenici počeo je porod”, ispričala jeSalihu Zvizdiću. A zašto nije otišla na porodiljni? “Nisam tražila bolovanje. Znate, zadužili smo se puno, imamo 3 kredita, zarađujemo zajedno 37.000 dinara mjesečno i plaćamo 20.000 dinara podstanarski stan. U smjeni se više zaradi nego na bolovanju”, objasnila je mlada mama. Iako oboje rade u istom poduzeću i imaju dvoje djece, tek su 114. na listi čekanja na društveni stan.

Elektra isključuje

Svega uvoznog nedostaje, zbog uredbe po kojoj uvoznik mora sam osigurati 40 posto potrebnih deviza. Zagrebačko Voće i pulski Uljanik dogovorili su uvoz 48.000 tona banana, ove godine će biti više kave, limuna i naranči, piše Vjesnik. Od 1. sječnja jednom godišnje građani smiju otputovati u inozemstvo bez plaćanja depozita, koji tada iznosi oko 5000 dinara. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 18.000 dinara. Obilježava se peta godišnjica smrti Edvarda Kardelja, član Predsjedništva CK SKH Stipe Šuvar poručuje kako u svakodnevnom ponašanju nipošto ne smijemo dijeliti građane na vjernike i na one koji ne vjeruju, ali SK za svoje članstvo ipak traži da se pridržava marksističkog pogleda na svijet. Partija već tada ima problema, jer je 15.000 ljudi u nekoliko godina vratilo knjižicu. “Sastanci su trajali i po 6 sati i duže, a ja sam gradio kuću. Ponavljali su se dnevni redovi i zaključci koji se nisu provodili, a istodobno zidar gradi zid i zid ode ukrivo. Nisam to više mogao psihički izdržati”, objasnio je svoju odluku Milutin Milinković iz Osijeka.
Elektra kreće u isključenje 30.000 zagrebačkih dužnika: deset posto kućanstava ne plaća struju. Zima je stegla, ali se stanovi u Zagrebu sredinom veljače griju na samo 15 stupnjeva, dok iz Beograda ne stigne odobrenje za uvoz mazuta. U Zagrebu je krajem 1983. bilo 16.000 nezaposlenih, krajem 2013. godine 42.000. Pod naslovom “Meso samo subotom”; Stipe Jolić u Nedjeljnom vjesniku piše kako se živi s prosječnom plaćom. Branko Sladić (34), obućar u Astri, sa ženom i dvoje djece živi u podstanarskoj sobi od 16 kvadrata. Nada se da će se u svibnju useliti u stan u novogradnji Vrapču, koji je kupio na kredit na 25 godina, koji otplaćuje od lipnja 1982. godine. Rata mu je 14.000 dinara, a on i supruga mjesečno zajedno zarade 34.000, ili skoro dvije prosječne plaće. “Možda bih dobio stan od Astre za 6-7 godina, ali ne mogu toliko čekati”, rekao je Sladić. U pravu je: za 6-7 godina Jugoslavija se već raspala. Kino i novine ne mogu si priuštiti.
Krajem siječnja predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak odletio je u SAD i sastao se sa Reaganom, najavljuju se redukcije plina. Nije letio radi prodaje državnih obveznica: Jugoslavija je tih dana od Europske investicijske banke dobila kredit od 60 miljuna dolara, za modernizaciju željeznice, na rok od 20 godina. Kamata: 10,7 posto. U Gavelli se pripremaju Glembajevi s Radom Šerbedžijomkao Leoneom, Almira Osmanović zablistala je u baletu Giselle, u Beogradu je u JDP-u izvedena “Kolubarska bitka” prema romanu Dobrice Ćosića, Zdravko Zimau Vjesniku kritizira dosadno napravljen TV intervju s Ericom Jong.
Olimpijski plamen prolazi 5000 kilometara kroz Jugoslaviju, u Splitu ga je dočekalo 4000 ljudi na Gripama. “Ovaj grad se raduje s cijelom zemljom lijepim sarajevskim danima”, poručio je s dočeka u Zagrebu Drago Flego, predsjednik gradskog Saveza socijalističkog radnog naroda Hrvatske. U Sarajevu vlada groznica: 14. siječnja počela je velika akcija uređenja i čišćenja, piše Oslobođenje, koje je tada izlazilo s jednom stranom na ćirilici, a drugom na latinici. Na svaki detalj se mislilo: nakon dužeg vremena, zbog štednje električne energije, prvi su put upaljene sve svjetleće reklame i svjetla u izlozima u centru, radi eventualnih popravaka i prilagođavanja jačine svjetlosti. Smeće se smije iznositi ispred kuća od 19 sati, inspektori kažnjavaju sve koji to ne poštuju. Čitav grad je pretvoren u jednu veliku radnu akciju: Oslobođenje izlazi s velikim naslovima “Ako zatreba i danonoćno”, “Neradnih dana nema”.

Dobro se je podsjetiti...Dobar prilog temi, poštovani kolega. 

Brigate Rosse wrote:

Svaka sličnost je namjerna.

Ljubo, kako možeš tako lagati? Svi znamo da se prije živjelo bolje! Sad će ti to Provo i Sora dokazati, samo čekaj.

ne bih o tome kakva i koliko je vojna sila bila, ali u odnosu
na ponasanje turske svakako je imala uticaja, prema grckoj
i samom balkanu. grci se otvoreno zale da je nakon propasti
yuge odnos turske prema grckoj bio pojacano neprijateljski.
turski uticaj prilikom raspada yuge bio je neocekivano snazan
u smislu uvazavanja njenih politickih ciljeva. turska je predstavila
domacim muslimanima na nivou svetske sile koja ima otvorena
vrata da obnovi svoje interese, ekonomske i politicke na prostoru
yuge, balkanu. turska je nas, nama srbima, neprijatelj br. o1:-
koliko znam i grcima, za druge ne mogu da garantujem.
nas odnos prema turskoj je poznat: ne zelimo da se mesamo
u njihove unutrasnje stvari ali ne zlimo ni da se oni mesaju u
nasa  unutrasnja pitanja, probleme. sumanjm u nihovu dobru
nameru kada smo mi u pitanu. oni u glavam i dalje imaju
cementiranu ideju da su srbi poveci problem njihovom prisustvu
na ovim prostoru. to nije daleko od istine, ali ne znamo sta turci
uoste istorijski traze na ovom prostoru. cak i prostor same turske
nije dominantno turski, sem anadolije, koju su naselili nakon
nestanka hetita. nakon poraza od rusje, vezano za njihov pokusaj
da osvoje delove rusije, sledi osveta nad hriscanima u truskoj.
u vidu, genocida nad jermenima, i napadom na grke koje proteruju
sa obale. sto se tice kurda, koji su deo arapskog sveta, koliko ja znam,
zelim da im se vrati sve ono sto su kovali i skovala yugi. normano,
uz veliku pomoc zapada, bez cije saglasnosti nemaju moc na ovom
prostoru.

crvenkastiPrema Parentiju, američki cilj je bio da pretvori jugoslavenske narode u zemlje Trećeg sveta.




pa i bili smo dio treceg svijeta,yugovice nije trebalo pretvarati