Hrvatska ekonomija.. index ekonomskih sloboda

aben wrote:

Regoč wrote:

Prosviećeni apsolutizam, najbolji poredak. Samo, kako doći do prosviećenoga apsolutista. Mislim, lako za apsolutista, ali prosviećenost je upitna.

eh, kad bi nam bar došo mesija- stav je najgori. ne postoji bolja osoba za upravljanje tobom od tebe. ako pak neko oće da drugi upravljaju s njim, slobodno more prebacit upravljačka prava.

Govorim o državi. Demokracija se pokazala dobrom u dielu gdje puk može utjecati na odluke, barem djelomično, ali nije zajamčila djelotvornost uprave i dolazak na čelo najboljih, već najsvidljivijih. E, sad, kako napraviti da državu vode najbolji? Problem oduviek!

aben wrote:

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:baknovni izvod ovjerava banka, zašto ga oni pečatiraju to samo oni znaju

btw. za takvo stanje krivi su glasači koji uredno svake izbore biraju antipoduzetničku vlast
demokracija ima svoju cijenu, a većina ljudi želi demokratski izabrati svoju vlast, pa je to onda njihova volja

zato ja i jesam protiv demokracije, ja sam na neoliberalnu vojnu diktaturu tipa Čile, ili neku sličnu kombinaciju - vojno-znanstvenu diktaturu(kada mislim na znanstvenike onda ne računam ove iz markističkih znanosti)

ja sam za ono što narod, tj. većina želi, kupac je uvijek u pravu

narod nije kupac

ti si malo glup, pa voliš do besmisla pojednostavljene stvari

inače, svi građani su porezni obveznici, tako da ti ovaj crtež nema smisla,
podsjeća na one stare boljševičke argumente da neradnici žive na grbači radnika

Regoč wrote:

deda na aparatima wrote:

Regoč wrote:

Prosviećeni apsolutizam

da najbolje je vladara postaviti po kriteriju plave krvi, sa poznatim pedigreom, to će osigurati prosvijećenost i napredak

Plava krv je teška degeneracija. Na čelu države moraš imati sposobnoga čovjeka, a ne nekoga komu je sve dano na pladnju. No, kako doći do takve osobe'

pa ti pozivaš na prosvijećeni apsolutizam, a svi znaju što je to bilo, sposoban čovjek ne može biti apsolutist

Regoč wrote:

aben wrote:

Regoč wrote:

Prosviećeni apsolutizam, najbolji poredak. Samo, kako doći do prosviećenoga apsolutista. Mislim, lako za apsolutista, ali prosviećenost je upitna.

eh, kad bi nam bar došo mesija- stav je najgori. ne postoji bolja osoba za upravljanje tobom od tebe. ako pak neko oće da drugi upravljaju s njim, slobodno more prebacit upravljačka prava.

Govorim o državi. Demokracija se pokazala dobrom u dielu gdje puk može utjecati na odluke, barem djelomično, ali nije zajamčila djelotvornost uprave i dolazak na čelo najboljih, već najsvidljivijih. E, sad, kako napraviti da državu vode najbolji? Problem oduviek!

demokracija je dobra samo u održavanja statusa kvo.

ali opetujen ti, nojbolji tebi ni nojbolji lavljem srcu. to je tragedija demokracije. ono ča tribo učiniti je smanjiti zajedničko odlučivanjr na nojmanju moguću miru. i zoto triba državu sveseti na noćobdiju.

deda na aparatima wrote:

Regoč wrote:

deda na aparatima wrote:

Regoč wrote:

Prosviećeni apsolutizam

da najbolje je vladara postaviti po kriteriju plave krvi, sa poznatim pedigreom, to će osigurati prosvijećenost i napredak

Plava krv je teška degeneracija. Na čelu države moraš imati sposobnoga čovjeka, a ne nekoga komu je sve dano na pladnju. No, kako doći do takve osobe'

pa ti pozivaš na prosvijećeni apsolutizam, a svi znaju što je to bilo, sposoban čovjek ne može biti apsolutist

Znam što je bilo, govorim o ideji ne o praksi. To je onaj antički ideal o filozofima koji vladaju državom, no kako do njih doći ostaje problem i danas. Pa se možda ipak potvrđuje da je "demokracija najlošiji poredak, ako izuzmemo sve druge".

deda na aparatima wrote:

aben wrote:

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:baknovni izvod ovjerava banka, zašto ga oni pečatiraju to samo oni znaju

btw. za takvo stanje krivi su glasači koji uredno svake izbore biraju antipoduzetničku vlast
demokracija ima svoju cijenu, a većina ljudi želi demokratski izabrati svoju vlast, pa je to onda njihova volja

zato ja i jesam protiv demokracije, ja sam na neoliberalnu vojnu diktaturu tipa Čile, ili neku sličnu kombinaciju - vojno-znanstvenu diktaturu(kada mislim na znanstvenike onda ne računam ove iz markističkih znanosti)

ja sam za ono što narod, tj. većina želi, kupac je uvijek u pravu

narod nije kupac

ti si malo glup, pa voliš do besmisla pojednostavljene stvari

inače, svi građani su porezni obveznici, tako da ti ovaj crtež nema smisla,
podsjeća na one stare boljševičke argumente da neradnici žive na grbači radnika

a ti voliš zakomplicirati stvari. ča, misliš da si tako pametniji?

un ki ploću primo iz proračuna ne ploćo porez. simple as fuck.

Od Ministarstva Uprave doznajem kako u Hrvatskoj ima 3.740.951 birača (A).
Od Državnog zavoda za statistiku doznajem kako je u Hrvatskoj zaposleno 1.349.987 građana (B) od kojih je 298.517 (C) zaposleno u Javnoj upravi, obrani, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Dakle o izravnom trošku poreznih obveznika (PO). Zaposlenih na račun poreznih obveznika ima još ali postojeća statistička klasifikacija djelatnosti ne odgovara na pitanje tko prima plaću iz državnog proračuna, a tko izvan njega.
Poreznih obveznika (PO) ima najviše onoliko koliko je razlika (B – C) odnosno 1.051.470.
No osim zaposlenih u javnom sektoru na trošak poreznih obveznika žive i druge skupine aktivnih ili neaktivnih građana. Oni zajedno čine skupinu koju ću nazvati porezni konzumenti (PK), a njihov broj jenajmanje razlika između broja birača (A) i broja poreznih obveznika (PO). Dakle PK = A – PO odnosno 2.689.481.

aben wrote:
un ki ploću primo iz proračuna ne ploćo porez. simple as fuck.

naravno da plaća poreze i doprinose

tvoj mozak nije sposoban shvatiti kako funkcionira ekonomija, jednostavno nisi dovoljno inteligentan, pa onda stvaraš lažne konstrukcije kako bi ono što ne shvaćaš imalo smisla

puno ljudi isto tako vidi trgovce i posrednike kao neradnike i parazite, ili evo recimo bankare, jer ne shaćaju što ti ljudi rade i kako su bitni za ekonomiju, slično ti ne shvaćaš da privatno vlasništvo ne postoji bez države i njenih zakona

pa zagovaraš ukidanje škola i obrazovanja, te slobodnu prodaju i konzumaciju teških droga poput heroina

jedino što se tu može zaključiti je ili da si jako glup, ili si pak bolestan pa bi te trebalo hospitalizirati na psihijatriju

deda na aparatima wrote:

aben wrote:
un ki ploću primo iz proračuna ne ploćo porez. simple as fuck.

naravno da plaća poreze i doprinose

tvoj mozak nije sposoban shvatiti kako funkcionira ekonomija, jednostavno nisi dovoljno inteligentan, pa onda stvaraš lažne konstrukcije kako bi ono što ne shvaćaš imalo smisla

puno ljudi isto tako vidi trgovce i posrednike kao neradnike i parazite, ili evo recimo bankare, jer ne shaćaju što ti ljudi rade i kako su bitni za ekonomiju, slično ti ne shvaćaš da privatno vlasništvo ne postoji bez države i njenih zakona

pa zagovaraš ukidanje škola i obrazovanja, te slobodnu prodaju i konzumaciju teških droga poput heroina

jedino što se tu može zaključiti je ili da si jako glup, ili si pak bolestan pa bi te trebalo hospitalizirati na psihijatriju

viš kakp voliš komplicirati, a čak ni nihilus više ne govori da si inteligentan..a sve zbog kejnesa :(

ja ne vidin trgovce, bankare, preprodavače, špekulante ni ratne profitere ko štetočine.
državne škole tribo pod hitno ukinuti, obrazovanje naravski ne.

heroin treba biti legalan, jer će ga tako biti manje, i nama ostalima će životi i imovina biti sigurniji.

privatno vlasništvo je konsenzus, to je jasno. 

većina bolesti se more nadvladati, al socijalizam je neizlječiv. strast s kojun vi oćete trošiti tuji šoldi je fantastična.

aben wrote:a sve zbog kejnesa :(

što je toliko krivo u vezi Keyensa i sramotno da se s njim ne smije asocirati?

čovjek je shvatio da temelj kapitalizma nije proizvodnja nego konzumacija, ako se konzumacija ne potiče nema smisla proizvoditi, jer onda proizvođač ne može ostvariti profit nego posluje sa gubitkom

debili koji zagovaraju štednju su antikapitalisti

da li je Keyens u pravu sa svim svojim teorijama, nije, i to nitko ne tvrdi, da li  je u pravu s nekima, jest, a s onime s čime nije u pravu tu je hrpa drugih ekonomista koji su ispravili pogrešna shvaćanja, nitko pri zdravoj pameti se ne drži samo Keyensa kao Biblije

deda na aparatima wrote:čovjek je shvatio da temelj kapitalizma nije proizvodnja nego konzumacija, ako se konzumacija ne potiče nema smisla proizvoditi, jer onda proizvođač ne može ostvariti profit nego posluje sa gubitkom

To su shvatili i jugokomunisti krajem pedesetih ili početkom šezdesetih. Danas zagovrati štednju (ne treba ju brkati s racionalizacijom sustava) može samo komunistički mozak iz 1917. koji misli da je teška industrija spas.

Regoč wrote:

deda na aparatima wrote:čovjek je shvatio da temelj kapitalizma nije proizvodnja nego konzumacija, ako se konzumacija ne potiče nema smisla proizvoditi, jer onda proizvođač ne može ostvariti profit nego posluje sa gubitkom

To su shvatili i jugokomunisti krajem pedesetih ili početkom šezdesetih. Danas zagovrati štednju (ne treba ju brkati s racionalizacijom sustava) može samo komunistički mozak iz 1917. koji misli da je teška industrija spas.

Komunisti su o ekonomiji zborili ovako. Nema napretka i blagostanja bez dimnjaka.
Mora biti dimnjak i iz njega gust smrdljivi dim.
To je jasan dokaz da se tu radi i stvaraju nove vrijednosti:)

Ma, apsurdna je njihova opsjednutost radništvom. U vrieme sve veće robotizacije, oni trpali ljude u tvornice. Zato su i riknuli.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:a sve zbog kejnesa :(

što je toliko krivo u vezi Keyensa i sramotno da se s njim ne smije asocirati?

čovjek je shvatio da temelj kapitalizma nije proizvodnja nego konzumacija, ako se konzumacija ne potiče nema smisla proizvoditi, jer onda proizvođač ne može ostvariti profit nego posluje sa gubitkom

debili koji zagovaraju štednju su antikapitalisti

da li je Keyens u pravu sa svim svojim teorijama, nije, i to nitko ne tvrdi, da li  je u pravu s nekima, jest, a s onime s čime nije u pravu tu je hrpa drugih ekonomista koji su ispravili pogrešna shvaćanja, nitko pri zdravoj pameti se ne drži samo Keyensa kao Biblije

krivo je to ča se igrate boga. niko nikad ne more imati legitimitet za doniti raj na zemlju. niko nikad ni dobi legitimitet za maksimizacijom ekonomske aktivnosti. ako ću jo štediti, a oću, niko ne more imati legitimitet kažnjavati me radi toga. 

temelja kapitalizma je sloboda a ne nikakova konzumacija. sloboda da proizvodiš ča oćeš, i da kupuješ ča oćeš. niko nika ni reko da bi slobodna kapitalistička država nužno bila bogata. ako su joj stanovnici glupi ili lini, oni ne bi bili bogati. ali bi bili zadovoljni jer ih niko ne tiro na nišće.

aben wrote:ako ću jo štediti, a oću, niko ne more imati legitimitet kažnjavati me radi toga. 

dobro, ti znači želiš da ti država garantira prinose na novac
meni to zvuči kao oblik socijalizma u kojemu država svojom monetarnom politikom onima koji novac drže na hrpi osigurava prinose po kamati

sve se tu svodi na sebične interese pojedinih skupina, tebi je bitnije da ti hrpa tvog novca naraste nego da se svi ljudi u državi zaposle

no ne vidim kakve koristi ima društvo kao cjelina od toga da tebi i drugim pojedincima koji ste odlučili novac trpati na hrpu ta hrpa raste, društvo ima koristi od obavljanja poslova i izvođenja radova, od izgradnje, tj. od pune zaposlenosti, od štednje društvo nema koristi, ali neki pojedinci mogu imati

aben wrote:niko nika ni reko da bi slobodna kapitalistička država nužno bila bogata

eto, ti nemaš pojma ni što je kapitalizam, pa sad to više nije potraga za profitom i napretkom nego život u siromaštvu i neimaštini

izmislit ćeš bilo što samo da bi opravdao libertarijanske nebuloze i gluposti

deda na aparatima wrote:

aben wrote:ako ću jo štediti, a oću, niko ne more imati legitimitet kažnjavati me radi toga. 

dobro, ti znači želiš da ti država garantira prinose na novac
meni to zvuči kao oblik socijalizma u kojemu država svojom monetarnom politikom onima koji novac drže na hrpi osigurava prinose po kamati

sve se tu svodi na sebične interese pojedinih skupina, tebi je bitnije da ti hrpa tvog novca naraste nego da se svi ljudi u državi zaposle

no ne vidim kakve koristi ima društvo kao cjelina od toga da tebi i drugim pojedincima koji ste odlučili novac trpati na hrpu ta hrpa raste, društvo ima koristi od obavljanja poslova i izvođenja radova, od izgradnje, tj. od pune zaposlenosti, od štednje društvo nema koristi, ali neki pojedinci mogu imati

kakva crna država u vezi sa štednjom?  moja štednja i ja idemo jednoj privatnoj osobi, mon prijatelju, i njemu dajen šoldi na čuvanje. un meni doje malo interesa, nišće tu posla za državu nemo. 

društvo nema interes, ljudi imaju interes. ti si socijalist, stari moj.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:niko nika ni reko da bi slobodna kapitalistička država nužno bila bogata

eto, ti nemaš pojma ni što je kapitalizam, pa sad to više nije potraga za profitom i napretkom nego život u siromaštvu i neimaštini

izmislit ćeš bilo što samo da bi opravdao libertarijanske nebuloze i gluposti

druže, to siguro nije službena potraga za profitom, obavezna za svegrađane.
znun jo da vi oćete pokretati mrtvi kapital u ime napretka, predobro su mi pozna te vaše metode.

evo ideje ko stvorene za tebe:

porez na nezaposlenost!

aslov ovog članka čudi, ali kao što bi rekli Ameri, medvjed sa mnom ;)
Nezaposlenost je popriličan problem. Postoji međutim mali nesporazum u vezi toga čiji je to problem. Većina građana, naime, sažaljeva nezaposlene smatrajući da se nalaze u nezavidnoj situaciji. Štoviše, ako pitate prosječnog stanovnika ove zemlje treba li pomoći nezaposlenima, on će se vjerojatno složiti s time, čak i ako se radi o pomoći iz njegovog novca (pristanak olakšava to što ne daje novac direktno nego iz poreza koji ne može odbiti platiti). Kao što ćemo uskoro vidjeti, stav o opravdanosti pomaganja nezaposlenima proizlazi iz nepoznavanja osnova ekonomije. Ispravan postupak je, čini se, obrnut: nezaposlenost treba oporezivati.
Prvo, nezaposlenost nije prirodni fenomen. Ljudi su nezaposleni zbog svojih odluka. Većina nezaposlenih bi se vjerojatno mogla zaposliti kada bi bili spremni raditi za, recimo, 200 eura mjesečno.
Drugo, odluka čovjeka da radije bude nezaposlen i traži posao nego radi za bilo kakav novac ne šteti samo njemu, nego cijelom društvu. Čovjek koji ne radi ne proizvodi ništa, ne doprinosi ukupnom bogatstvu društva. Ne samo to, nego su zbog njegove odluke cijene koje drugi plaćaju više nego bi trebale biti.
Za ilustraciju recimo da u nekom mjestu imamo dva vodoinstalatera. Jedan radi a drugi je nezaposlen jer smatra da je cijena koju može postići za svoj rad preniska. Prvi zato može naplaćivati više nego bi mogao da oba rade. Kada bi i drugi počeo raditi prvi bi zarađivao manje ali bilo bi proizvedeno više usluga (bogatstva), što bi koristilo društvu u cjelini. Ljudi ne bi zvali samo kad je hitno nego bi izmjenili stare cijevi što odgađaju zbog cijene, i tako dalje. Standard bi porastao.
Jasno je dakle da je uskrata rada od strane pojedinca nanošenje štete društvu. To stavlja pomoć nezaposlenima pod sasvim drugo svjetlo. Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao. Dijelom i zbog toga cijena rada u Hrvatskoj je relativno visoka i mnogi oblici proizvodnje se ne isplate. Recimo, industrija. Da je mogla naći u Hrvatskoj radnike za 400 eura, KIA ne bi bila otišla u Slovačku. Da ih ima za 300 eura, FIAT ne bi bio otišao u Srbiju. O veličini efekta možemo raspravljati ali očito je da zbog neaktivnosti dijela radnih resursa trpi cijelo gospodarstvo.
I tu dolazimo do nečega što država može učiniti. Naime, uvođenje poreza na nezaposlenost bi potaklo nezaposlene da čim prije nađu posao. Pod svaku cijenu. Time bi oni konačno počeli doprinositi bogatstvu, a i blago rušenje cijene rada koje bi izazvali bi imalo blagotvorne učinke na cijelu ekonomiju. S porastom priuštljivosti rada porasla bi ekonomska aktivnost, skočile bi investicije, potrošnja, procvjetalo bi tisuću multiplikatora.

aben wrote:
kakva crna država u vezi sa štednjom?

da li koristiš državni novac? sav novac je državni novac, ako štediš u dolarima onda je to novac države SAD, ako štediš u kunama, onda je to novac države Hrvatske

tko određuje vrijednost državnog novca? država određuje vrijednost novca svojom monetarnom i fiskalnom politikom!

ti kao štediša želiš da ti država osigura da s protokom vremena tvoj novac koji stavljaš na hrpu dobiva na vrijednosti

želiš da ti država subvencionira štednju, ne želiš da ti novac gubi na vrijednosti

tebi nije jasno koliko je 2+2 a kamoli da ti je jasno kako funkcionira to sa štednjom

i onda ćeš ti meni reći da sam ja drug komunist, dok bi ti da ti država garantira prinose na štednju

aben wrote:
evo ideje ko stvorene za tebe:

porez na nezaposlenost!

to je ideja budala koji ne razumiju svrhu poreza, ne razumiju čemu služe porezi