BiH ne želi Mađarsku na čelu EUFOR-a

VLASTI u BiH nastoje spriječiti donošenje odluke kojom bi Mađarska preuzela zapovjedništvo nad misijom EUFOR-a, a razlog tog protivljenja su im bliske veze koje je mađarski premijer Viktor Orban uspostavio s liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, potvrdio je ministar obrane BiH Zukan Helez. On je to kazao uoči puta u Beč i sastanka s Klaudijom Tanner, ministricom obrane Austrije koja trenutačno ima svog generala na čelu EUFOR-a.

Prvi zapovjednik EUFOR-a bio je britanski general David Leaky, no kako se postupno smanjivao broj vojnika, tako su se mijenjali i zapovjednici, a u proteklim godinama po pravilu su na toj dužnosti bili austrijski časnici pa je to od siječnja ove godine general Helmut Habermayer koji ima jednogodišnji mandat.

Austrijska je vlada ranije najavila kako kani odustati od nominiranja svojih generala za zapovjednike EUFOR-a jer su joj svi vojni resursi potrebni u zemlji kako bi kontrolirali migrantsku krizu. Mađarska je odmah nakon toga iskazala spremnost preuzeti zapovijedanje EUFOR-om, a nagađa se kako je Budimpešta već odredila da će novi zapovjednik biti njihov general Laszlo Sticz.

Konačnu odluku o tome treba donijeti Politički i sigurnosni odbor EU, a u dijelu političkih krugova u BiH prevladava ocjena kako Mađarska nije dobar izbor.

"U Austriju idem zbog produženja mandata misije Althea. Problematično je tko će biti zapovjednik", kazao je Helez za TV Federacije BiH. Potvrdio je kako je cilj pokušati ishoditi da Austrijanci i dalje vode EUFOR, odnosno blokirati planove Mađarske.

"Nemamo ništa protiv Mađarske, ali s obzirom na Orbanove stavove i stavove oko BiH, moramo reagirati kako bismo pokušali to spriječiti. Orbanov režim je sličan onome Dodika i Putina", kazao je ministar obrane BiH.

BiH ne želi Mađarsku na čelu EUFOR-a, nego poziva Austriju da ostane

Uspostavljeno 2002 godine a od 2009 samo Austrija na čelu toga:

https://en.wikipedia.org/wiki/Operation_Althea

A ne mogu ni oni stalno jer će ispast da je to austrijska a ne EU mirovna vojna misija. Ako nećete Mađarsku onda daj malo te Čehe, jer ionako drkaju ti Česi samo k i nigdje ih nema u tim mirovnim zadacima.

Ti Česi nemaju mornaricu, dakle pomorske zadaće ništa. Afrika i to tamo ih zanima za popizdit. Šta oni rade ? Drkaju k. Aj malo se učite da tu ispod nosa sebi bar održavate red.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_military_and_civilian_missions_of_the_European_Union

Posebno uzimajući u obzir da premijer ove države Viktor Orban otvoreno podržava predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

No, iz EUFOR-a nisu odgovarali na medijske upite, do sada.

- Izvinjavamo se zbog kašnjenja. EUFOR ne komentira politička ili operativna pitanja. Odluka o komandovanju operacijom EUFOR-a "Althea" je u nadležnosti Političkog i sigurnosnog komiteta EU (EUPSC). EUFOR djeluje potpuno nepristrasno i samo u skladu sa svojim mandatom. EUFOR ostaje opredijeljen pružanju podrške vlastima BiH u održavanju sigurnosti i sigurnog okruženja - poručili su iz EUFOR-a

https://en.wikipedia.org/wiki/Political_and_Security_Committee

Tko to neće? Balije?

Koba wrote:Tko to neće? Balije?

Komšić. Ovaj Zukan Helez ( ministar obrane je njegov kadar ).

Hrvatskoj je svejedno al jest Orban ipak zbog svojih veza s Putinom ipak osjetljiv izbor šta jest jest.

Odluka o komandovanju operacijom EUFOR-a "Althea" je u nadležnosti Političkog i sigurnosnog komiteta EU (EUPSC). EUFOR djeluje potpuno nepristrasno i samo u skladu sa svojim mandatom.

Ovo kad se mora odlučit oće li uopće bit neka misija onda se mora jednoglasno usvajat. Međutim ovo je samo pitanje koja država će preuzet zadaću vođenja misije a to onda u osnovi dogovor između sebe tj 2/3 glasova država članica itd.

Ona Švabica sigurno neće Orbana ovdje.

Da nema rata u Ukrajini, Francuzi bi vojno intervenirali u Nigeru

Osim Kine i Rusije, cijela ekipa oko njih okupljenih, a prema Zapadu neprijateljski raspoloženih država pokušava uvući Zapad u lokalne i regionalne sukobe koji su već postali po definiciji nerješivi i praktički beskrajni.

Da su toga na Zapadu djelomično svjesni, govori izbjegavanje upuštanja u vojnu intervenciju u Nigeru nakon izvršenog vojnog udara u aranžmanu Rusije i Kine, koji je ugrozio francusko opskrbljivanje sirovinama iz Nigera i njezinu vojnu prisutnost u toj zemlji te pokušaj organiziranja afričkih država da to učine umjesto Francuske i europskih sila. Do ruske agresije na Ukrajinu bez ikakvoga razmišljanja Pariz bi vojno intervenirao u Nigeru, a sada i sam očito uviđa da u cijeloj priči oko Nigera ima elemenata koji ukazuju na to da je riječ o zamci uvlačenja u rat u Africi i Francuske i njezinih saveznika. Pitanje je ipak hoće li na kraju uopće moći izbjeći upotrebu vojne sile ako ne uspije posrednički angažman. No sigurno je da se sada pozorno mjere načini postizanja ciljeva i pokušava izbjeći zamka uvlačenja u neizvjesne vojne intervencije. U međuvremenu, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell u cilju izgradnje političke platforme moguće vojne intervencije poziva na obnovu demokracije u Nigeru. I ovaj Borrellov istup već je poslovično potpuno deplasiran jer nikakve demokracije u Nigeru nije bilo niti će je ikada biti. Nije uopće riječ o demokraciji, nego o izvorima sirovina za europske sile, prije svega za Francusku. Taj staromodni, potpuno zastarjeli narativ o borbi za demokraciju više ne djeluje i svatko razuman bi tražio drugi pristup različit od te davno kompromitirane priče. Zapad tek počinje to shvaćati. Niger je samo indikativan primjer.

Dodik ne bi divljao da nema Putinivu podršku

Zašto Milorad Dodik može prijetiti odvajanjem Republike Srpske od BiH? Pa zato što su zapadne vojne opcije sada sužene i on praktički snima reakcije i pokušava utvrditi za sebe ili i za sebe i za druge ima li zaista Zapad manje šanse vojno intervenirati u slučaju potrebe nego što je to imao prije. U svakom slučaju, i bez takvih snimanja reakcija i potencijala djelovanja jasno je da Zapad ima manje dobrih vojnih opcija na raspolaganju, kako na regionalnim pozornicama kao što je BiH tako i na globalnom planu. To je i bio cilj Putina i Xija Jinpinga.

Nije jasno kako to vodstvo Zapada ne može shvatiti i odgovoriti na adekvatan način. Ono bi hitno trebalo smanjiti opseg svoga globalnog djelovanja i usredotočiti se na vojnu pomoć Ukrajini i konačno joj isporučiti potrebno, uvjetima rata prilagođeno oružje, a ne prazniti svoja skladišta rashodovanog naoružanja. Treba napomenuti da dosad nisu isporučili ni 40 posto obećanog i najavljenog naoružanja, a značajan dio onoga što je isporučeno uopće ne odgovara uvjetima rata u Ukrajini.

U Bruxellesu moraju postati svjesni da se Europa vojno brani u Ukrajini

Dodik ne bi divljao da nema Putinivu podršku

Zašto Milorad Dodik može prijetiti odvajanjem Republike Srpske od BiH? Pa zato što su zapadne vojne opcije sada sužene i on praktički snima reakcije i pokušava utvrditi za sebe ili i za sebe i za druge ima li zaista Zapad manje šanse vojno intervenirati u slučaju potrebe nego što je to imao prije. U svakom slučaju, i bez takvih snimanja reakcija i potencijala djelovanja jasno je da Zapad ima manje dobrih vojnih opcija na raspolaganju, kako na regionalnim pozornicama kao što je BiH tako i na globalnom planu. To je i bio cilj Putina i Xija Jinpinga.

BiH i Kosovo su u Europi tako da Dodik i ostala bratilja četnici mogu zaboravit da će oni nešto a da tu Zapad a posebno Europa neće imati vojne snage da ih smiri.

BiH spada pod kopnenu vojnu zadaću EU:

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_military_and_civilian_missions_of_the_European_Union

Zapovjednik EUFOR-a je general bojnik Helmut Habermayer iz Austrije (svi zapovjednici EUFOR-a od 2009. su Austrijanci). Za ovu misiju, Vojni stožer Europske unije koristi NATO-ov vrhovni stožer savezničkih snaga u Europi (SHAPE) kao operativni stožer EU-a (OHQ) i radi preko zamjenika vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi, europskog časnika.

Od veljače 2023. ukupne snage EUFOR -a čine oko 1000 vojnika iz 22 zemlje, uključujući države članice EU-a i "zemlje koje daju trupe" (TCC) koje nisu članice EU-a prisutne su unutar EUFOR-a (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Češka Republika, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska i Turska).

Multinacionalni bataljun je vojna manevarska jedinica EUFOR-a za BiH, smještena u bazi Butmir u Sarajevu, a sastoji se od vojnika iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Turske.

19 LOT Kuće smještene diljem BiH za povezivanje EUFOR-a s lokalnim zajednicama i vlastima. Kuće se nalaze u Cazinu, Banja Luci (Rumunija) i Banja Luci (Čile), Brčkom, Doboju, Tuzli, Zavidovićima, Travniku, Bratuncu, Zenici, Vlasenici, Sarajevu, Livnu, Jablanici, Višegradu, Foči, Mostaru, Čapljini i Trebinju.

https://en.wikipedia.org/wiki/Operation_Althea

Realno gledano mogla je i Slovenija uskoći jednu godinu kao rezerva dok ne smisle šta će.

Ako se država domaćin službeno žali a ovo je ipak vojna zadaća mira onda to triba sagledat ipak jer nije cilj dizat tenzije nego stvorit mirno okružje.

Od veljače 2023. ukupne snage EUFOR -a čine oko 1000 vojnika iz 22 zemlje, uključujući države članice EU-a i "zemlje koje daju trupe" (TCC) koje nisu članice EU-a prisutne su unutar EUFOR-a (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Češka Republika, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska i Turska).

Multinacionalni bataljun je vojna manevarska jedinica EUFOR-a za BiH, smještena u bazi Butmir u Sarajevu, a sastoji se od vojnika iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Turske.

U obzir dolaze samo članice EU jer je to vojna zadaća EU.

Srpsko-mađarska politička i gospodarska suradnja je bliska, a gospodarska je posebno uspješna, ocijenio je premijer Viktor Orbán u zajedničkoj izjavi za medije s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučicem u petak u Beogradu.

Premijer je objasnio: jedna je zemlja u Europskoj uniji, druga nije, "to nije nedostatak, ima i mogućnosti".

Zemlja koja traži prilike za ulaganje u svijetu teško bi mogla pronaći povoljnije političko i gospodarsko okruženje istaknuo je.

Viktor Orbán i Aleksandar Vucić susreli su se sa šeikom Khalidom bin Mohamedom bin Zayed Al Nahyanom, prijestolonasljednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata. S tim u vezi premijer je rekao: cilj trojnog samita bio je da se predstavniku Emirata predstavi srpsko-mađarska gospodarska suradnja.

Sastanak je omogućio način da se iscrtaju mogućnosti i uspostavi suradnja u području infrastrukture i trgovine. Dodao je: Mađarska je prvi put imala priliku sudjelovati na ovakvom skupu.

Istaknuo je: uvjerenje da mogu uvjerljivo predstaviti zajedničku srpsko-mađarsku perspektivu trećim zemljama i investitorima zainteresiranim za regiju.

Naglasio je: U poslijepodnevnom susretu s predsjednikom Aleksandrom Vucićem bit će riječi o pitanju migracija, pitanju Bruxellesa i proširenju Europske unije te rokovima vezanim uz potonje.

Viktor Orbán je u tom kontekstu izjavio: Mađarska je bila pobornik dijaloga u svim sukobima, jer prema njegovom stajalištu, sukobi se mogu riješiti dijalogom.

"Ne podržavamo nikakve sankcije protiv bilo koje zemlje", rekao je premijer.

Naslovna fotografija: premijer Viktor Orbán, srbijanski predsjednik Aleksandar Vucić i šeik Khalid bin Mohammed bin Zayed Al Nahyan, prijestolonasljednik Abu Dhabija, na fotografiji koju je objavio Tiskovni ured premijera s trojnog samita čelnika Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Mađarske u Beogradu 29. rujna 2023.

https://magyarnemzet.hu/kulfold/2023/09/orban-viktor-szoros-sikeres-a-szerb-magyar-egyuttmukodes

Mislim da ovo nije prihvatljivo niti za Hrvatsku da ovaj Putinovac dođe na mjesto zapovijednika mirovne vojne zadaće u BiH.

Čitam nešto šta izjavljuje njihov ministar vanjskih poslova i šta šuruju sa Srbijom kako bi dobili ruske energente itd i uopće mi se ovo ne sviđa.

Ovi iz Sarajeva se s pravom žale i sad će uložiti i službenu žalbu i to je to.

Ovi u Briselu će se morat počet dozivat pameti jer ovo neće moći ići ovako.

Oni Boreli se više bavi Sahelom i franuskim interesima u Africi nego samom EU i onome šta mu je posao a to je vanjska politika EU.

Morat ćemo neke stvari raščistit tamo u briselskim hodnicima jednom zauvijek.

25/09/2023 (Agence Europe) – U četvrtak, 21. rujna, veleposlanici država članica koji su se sastali u okviru Političko-sigurnosnog odbora odlučili su imenovati mađarskog general-bojnika Lászlóa Sticza zapovjednikom vojnih operacija Europske unije u Bosni i Hercegovini. (Operacija ALTHEA) od 21. siječnja 2024. On će zamijeniti austrijskog general bojnika Helmuta Habermayera, na dužnosti od 20. siječnja 2023.

Kako navodi Der Standard, Mađarska je dobila ugovor za komandu EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, jer se obavezala i da će osigurati od četiri do pet helikoptera za EUFOR za najmanje tri godine počevši od januara 2024. godine.

Dodaje da su nedavno američki predstavnici pokušali da nagovore Italiju da umjesto Mađarske osigura svog komandanta EUFOR-a.

U 2016. premijer Orbán potvrdio je da će Mađarska ispuniti svoje obveze prema NATO-u povećanjem potrošnje za obranu na oko 2 posto BDP-a. Službeni vladin program nadogradnje vojne opreme " Zrínyi 2026" trebao bi trajati do 2026., ali je vremenski okvir produžen do 2030.-2032. Nova kupljena i naručena oprema do sada uključuje nove jurišne puške CZ BREN 2 (koje će se proizvoditi lokalno), helikoptere , transportne i školske zrakoplove, tenkove, oklopna vozila , radare i projektile zemlja-zrak.

Mađarska je 2018. naručila 20 H145M i 16 H225M . Svi zrakoplovi H145M isporučeni su do kraja 2021. Očekuje se da će H225M stići između 2023. i 2024.



https://en.wikipedia.org/wiki/Eurocopter_EC725

Kako navodi Der Standard, Mađarska je dobila ugovor za komandu EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, jer se obavezala i da će osigurati od četiri do pet helikoptera za EUFOR za najmanje tri godine počevši od januara 2024. godine.

Znači po toj logici i oni će tri godine najmanje bit na čelu EUFOR-a u BiH.

Dobro. Pratimo dalje.

Vijest da će mađarski general biti imenovan otkrio je još u julu austrijski list Der Standard. General Sticz bi na toj poziciji trebao zamijeniti Austrijanca general-majora Helmuta Habermayera. Odluku donosi Politički i sigurnosni odbor EU koji čine ministri zemalja članica.

Politika mađarskog premijera Viktora Orbana nesumnjivo je proruska, na kojeg većina ostalih članica EU gleda sa podozrijenjem. Istovremeno, Budimpešta podržava srpsko-hrvatsku politiku u BiH koja u kontinitetu, svaka iz svojih razloga, radi na njenom slabljenju.

Teško bi bilo najbrojati sve izjave mađarskih zvaničnika u kojima šire defetizam govoreći da Ukrajinci nemaju šanse da pobijede u ratu. U isto vrijeme Mađari blokiraju pomoć u naoružanju Kijevu.

Toj istoj Mađarskoj Brisel planira omogućiti da preko komande EUFOR-a ostvari veći utjecaj u BiH. Postavlja se pitanje da li bi u slučaju sigurnosne krize, EUFOR kojim bi komandovao mađarski general, mogao zaštiti njen suverenitet i teritorijalni integritet?

S tim u vezi razgovarali smo analitičarem Incijative za Evropsku stabilnost iz Berlina Adijem Ćerimagićem koji je skeptičan da bi takva odluka bila dobra za Bosnu i Hercegovinu.

"Mađarska već nekoliko godine pokazuje interes ne samo za BiH, već za čitavu regiju, prije svega iz perspektive Srbije i njihovog pogleda na region. Još prije tri godine u razgovorima između Banje Luke i Budimpešte se govorilo da mađarska ne samo da želi povećati broj vojnika u EUFOR-u već je bila želja da preuzmu komandu", rekao je Ćerimagić.

Mađarska već neko vrijeme radi na tome, jer je Zapadni Balkan jedna od centralnih tačaka njihove vanjske politike i što smatraju da povećanim prisustvom u EUFOR-u dobijaju i na političkoj važnosti u smislu odluka Zapada kada je u pitanju region.

"Tu oni ulaze hajmo reći u teritorij činjenice da na Zapadu ne postoji ogroman interes ni za vojne misije ni značajnije uloganje resursa mimo velikih riječi i obećanja", kazao je Ćerimagić.

U razgovoru sa zapadnim diplomatama koji učestvuju u procesu izbora novog komandanta, naš sagovornik ističe da mu je iznijetio nekoliko argumenata zašto je to iz njihove perspektive pozitivan potez.

"Svi su govorili da značajnija uloga Mađarske u EUFOR-u može značiti da onda Mađarska ne bi imala prostora za političke avanture i da bi morala biti puno ozbiljnija. Oni kažu da je Mađarska ustvari jedina EU članica koja na najvišem nivou još uvijek razgovara sa Milorad Dodikom. Postoji razmišljanje da je jedan od načina da se misija produži jeste da se ta pozicija da Mađarskoj i da to na neki način bude ustupak Dodiku i Ruskoj Federaciji", rekao je Ćerimagić.

U konačnici zagovornici takve odluke ističu da je prelazak komande iz jedne članice koja nije u NATO-u pod kontrolu zemlje koja jeste, da bi to omogućilo, u slučaju da Rusija odbija produženje misija EUFOR-a, transfromacija iz EUFOR-a u NATO.

"To je jedna od opcija o kojoj su razmišljali zapadni centri odlučivanja. Da bi to omogućilo lakšu transformaciju. To po meni odražava nedostatak interesa u ključnim zemljama, ne samo članicama EU, već u SAD-u i Velikoj Britaniji, koje nemaju vojnika u EUFOR-u", rekao je Ćerimagić.

S tim u vezi niko u ovom trenutku nije spreman izdvojiti značajnije resurse za EUFOR-ovu misiju u BiH.

"Po svemu sudeći glavna funkcija EUFOR-a je da preživi i da EUFOR ne doživi ono što su doživjeli snage koje su napuštale Afganistan", kazao je Ćerimagić.

Dodao je da je njegov kontraargument u razgovorima sa zapadnim diplomatama bio da je razmišljanje o EUFOR-ovoj misiji iz čisto odbrambeno-sigurnosne perspektive, ne uzimajući u obzir politički kontekst, potpuno pogrešno, a moguće fatalno.

"Te misije pored svog sigurnosnog i odbrambenog aspketa imaju i politički aspekt. To smo nedavno vidjeli na Kosovu, gdje je tokom otmice tri policajca KFOR zbog političke odluke, nije bio uključen u analizu čitave situacije. To smo u BiH vidjeli prilikom nedavnih protesta. Da li je EUFOR trebao biti prisutan ili ne, možemo raspravljati o tome, Na koji način je EUFOR bio prisutan tokom ovih protesta je i politička odluka. Predati takvu ulogu Mađarskoj znači dodatno jačanje ove zemlje", rekao je Ćerimagić.

Naglašava da to stvara situaciju u kojoj bi tokom potencijalnih sigurnosnih izazova zapadni centri moći, Berlin, London, Washington, mogli reći da oni sami nemaju nikakvog utjecaja na to, odnosno da su Mađarska i Brisel za to zaduženi.

"To je potpuno pogrešno", zaključio je Ćerimagić.

Hoće li EU prepuštanjem komande EUFOR-a Mađarskoj ugroziti sigurnosnu situaciju u BiH?

Dodaje da su nedavno američki predstavnici pokušali da nagovore Italiju da umjesto Mađarske osigura svog komandanta EUFOR-a.

Ovi Amerikanci su još blesaviji. Na vlasti u Italiji je profašistička stranka i onda bi oni to u BiH. Ova Meloni prisutna na Kosovu i to joj je bitno radi Otranta, ima problema s migrantima a vamo bi morala slat helikoptere na tri godine a dobra s Orbanom pa eto aj ti uskoči kad tebe to zanima pa pošto smo dobri lako ćemo se dogovorit pa prepustila onda radije tu Bosnu njima ( Mađarima ).

Mađarska već neko vrijeme radi na tome, jer je Zapadni Balkan jedna od centralnih tačaka njihove vanjske politike i što smatraju da povećanim prisustvom u EUFOR-u dobijaju i na političkoj važnosti u smislu odluka Zapada kada je u pitanju region.

"Tu oni ulaze hajmo reći u teritorij činjenice da na Zapadu ne postoji ogroman interes ni za vojne misije ni značajnije uloganje resursa mimo velikih riječi i obećanja", kazao je Ćerimagić.

U razgovoru sa zapadnim diplomatama koji učestvuju u procesu izbora novog komandanta, naš sagovornik ističe da mu je iznijetio nekoliko argumenata zašto je to iz njihove perspektive pozitivan potez.

"Svi su govorili da značajnija uloga Mađarske u EUFOR-u može značiti da onda Mađarska ne bi imala prostora za političke avanture i da bi morala biti puno ozbiljnija. Oni kažu da je Mađarska ustvari jedina EU članica koja na najvišem nivou još uvijek razgovara sa Milorad Dodikom. Postoji razmišljanje da je jedan od načina da se misija produži jeste da se ta pozicija da Mađarskoj i da to na neki način bude ustupak Dodiku i Ruskoj Federaciji", rekao je Ćerimagić.

U konačnici zagovornici takve odluke ističu da je prelazak komande iz jedne članice koja nije u NATO-u pod kontrolu zemlje koja jeste, da bi to omogućilo, u slučaju da Rusija odbija produženje misija EUFOR-a, transfromacija iz EUFOR-a u NATO.

"To je jedna od opcija o kojoj su razmišljali zapadni centri odlučivanja. Da bi to omogućilo lakšu transformaciju. To po meni odražava nedostatak interesa u ključnim zemljama, ne samo članicama EU, već u SAD-u i Velikoj Britaniji, koje nemaju vojnika u EUFOR-u", rekao je Ćerimagić.

S tim u vezi niko u ovom trenutku nije spreman izdvojiti značajnije resurse za EUFOR-ovu misiju u BiH.

"Po svemu sudeći glavna funkcija EUFOR-a je da preživi i da EUFOR ne doživi ono što su doživjeli snage koje su napuštale Afganistan", kazao je Ćerimagić.