Komunistička EU

A slobodno tržište ništa jel ?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako doznajemo, tražit će od velikih trgovaca da vrate veći dio cijena za neke od 360 namirnica iz osnovne košarice koji se nalaze u aplikaciji Kretanje cijena, i to na one razine koje su bile 31. prosinca prošle godine.

Predstavnici 10 najvećih trgovaca u Hrvatskoj, od Konzuma, preko Lidla, Kauflanda, Spara i Tommyja, pozvani su u utorak na sastanak u Ministarstvo, a sve se događa u trenutku kada Vlada ovaj tjedan donosi novi paket mjera pomoći i neizvjesnosti hoće li i dalje svi jednako primati subvencije za struju.

Sugovornici bliski Vladi ne govore pak što će se dogoditi ako trgovci ne pristanu na ovaj njihov zahtjev, već poručuju da imaju sve instrumente na raspolaganju. A ti instrumenti mogu biti i proširivanje liste zamrznutih proizvoda, na kojoj se sada nalazi osam namirnica, ali, govore nam sugovornici, to može biti i zamrzavanje cijena za 100 najprodavanijih proizvoda, kao i vraćanje cijena na neki raniji datum od prošle godine.

Ovo će biti potezi Vlade ako trgovci odbiju sniziti cijene, posebna pomoć sprema se Dalmaciji!

Čuj oni će smanjit cijene dekretom. E svašta.

Pa da se taj proizvod može naći jeftinije već bi neki trgovac spustio cijenu i onda bi ljudi tamo to kupovali i cijena tog proizvoda bi pala.

Očito ne može zato šta ste vi komunjare u toj EU i nećete da dižete još kamatne stope kako bi Njemačka ušla u još veću recesiju a recesija je majka svih Hitlera i Napoleona.

Velebni ekonomski umovi koji su u Srbiji i Hrvatskoj na vlasti oko Plenkovica i Vucića misle da će ograničavanjem cijena zaustaviti inflaciju. Tu su suočeni s jednim problemom, činjenicom da nitko nikada u povijesti nije uspio ograničiti rast cijena u gospodarstvu fiksiranjem cijena u trgovinama. Barem ne bez uzrokovanja nestašica, pada kvalitete i bujanja crnog tržišta.

Za to shvatiti im ne trebaju povjesničari ekonomije. Mogli su samo pogledati rezultate vlastitih politika. Srbija je već 2021. ograničila cijene mlijeka, brašna, ulja i svinjetine. Rezultat je da su cijene hrane u srpnju 2023. veće za 20 posto u odnosu na srpanj 2022.

Ubrzo je došlo do nestašice nekih proizvoda, ponajviše šećera i mlijeka, o čemu su izvještavali tamošnji mediji. Nova.rs je u lipnju 2022. izvještavala kako šećera nema nigdje te kako prodavači govore da će doći tek sljedeći tjedan.

Pokušaji probijanja jednog od rijetkih konsenzusa među ekonomistima, a to je da ograničavanje cijena jednostavno ne funkcionira, tako su se po tko zna koji put u povijesti pokazali uzaludnima. Najbolja stvar koja se može dogoditi je da se ne dogodi ništa, tj. da cjenovne kontrole nemaju nikakav utjecaj.

Najgora stvar koja se može dogoditi su nestašice, a naznake da do njih dolazi već postoje u Srbiji i Mađarskoj. Plenkovic želi uvesti istu opasnost u Hrvatsku, a ako je suditi po broju artikala kojima želi ograničiti cijene, to će mu i uspjeti.

Cjenovni mehanizam se jednostavno ne može zamijeniti. Svaka cijena u sebi sadrži ogroman broj informacija o tome koliko se kupuje, cijeni sirovina, cijeni rada, poremećajima u lancima opskrbe, troškovima proizvodnje, troškovima transporta, profitabilnosti itd. Izračunati "stvarnu cijenu" nečega je nemoguće jer "stvarna cijena" ne postoji.

Postoje troškovi, prema kojima svaki dio lanca od proizvodnje do konačne prodaje potrošaču kreira vlastite cijene, potražnja, ponuda, marža, porezi i drugi faktori. Svi oni su u međudjelovanju i svaki od faktora u određenoj mjeri utječe na konačnu cijenu.

Država ne može znati koja bi trebala biti cijena nečega jer nema pristup svim informacijama koje se nalaze u lancu od proizvođača repromaterijala, preko proizvođača međuproizvoda, proizvođača proizvoda, prerađivača i trgovca, do kupca.

Neke stvari ipak znamo jer se informacije o njima prikupljaju. Tako znamo da su uz rast cijena za kupce rasle i proizvođačke cijene, da realni promet (korigiran za rast cijena) u maloprodaji hranom raste iz mjeseca u mjesec te da Hrvatska ne odskače od prosjeka rasta cijena u EU.

To ni izbliza ne znači da znamo sve, ali znamo dovoljno da se može zaključiti kako rast cijena hrane u trgovinama diljem Hrvatske nije nekakva urota trgovačkih lanaca, nego se radi o sveeuropskom problemu. I da slične probleme nikada nisu popravile cjenovne kontrole, kao što ih nisu popravile ni kontrole cijena koje su se u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj uvele posljednje dvije godine.

Država se ne treba miješati u cijene u trgovinama jer to nikada ne završi dobro. Cijenu prihvaća ili odbija potrošač, onaj tko kupuje određeni proizvod, a ne određuje ju država nekakvim dekretom. Za pomoć ranjivim društvenim skupinama postoje druge metode, s daleko manjim rizikom i većom efikasnošću.

Plenkovic je ostao zadivljen Vucićevim parizerom. Planira ga nadmašiti

Euro je na putu da i osmi uzastopni tjedan zabilježi klizanje u odnosu na dolar kako ulagači reagiraju na sve veći jaz između usporavanja gospodarstva eurozone i snažnijeg rasta u SAD-u.

Zajednička valuta izgubila je više od 5 posto od sredine srpnja, a s njom se u petak poslijepodne trgovalo za 1,0707 dolara. Kontinuiran pad odražava sumnje ulagača hoće li Europska središnja banka ponovno povećati kamatne stope na sastanku ovog četvrtka usred očitijih signala pogoršanja ekonomske situacije.

Tržišta izvedenica klade se na oko 35 posto šanse da ECB 14. rujna podigne svoju kamatnu stopu na depozite s 3,75 posto na 4 posto.

https://www.poslovni.hr/trzista/euro-slabi-prema-dolaru-osmi-tjedan-gura-uvozne-cijene-energije-i-hrane-4407704

Pad europskog gospodarstva je potvrđen. U svojim novim prognozama, objavljenim u ponedjeljak, Komisija procjenjuje da bi se rast trebao povećati samo za 0,8% u 2023., dok je prošlog svibnja najavila 1%. Europa pati od očekivane recesije u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu bloka. Bivša lokomotiva pati od slabosti izvoza i svoje industrije, svoja dva tradicionalna motora. Bruxelles je također revidirao prema dolje brojke EU-a za 2024., očekujući povećanje BDP-a od 1,4%, u usporedbi s ranijih 1,7%.

Potrošnja je i dalje slaba unatoč činjenici da su cijene energije pale, a tržište rada snažno, s iznimno niskom stopom nezaposlenosti i sve većim plaćama. Za Komisiju to "pokazuje da su visoke i još uvijek rastuće potrošačke cijene većine dobara i usluga teže nego što je najavljeno".

Ali ako rast oslabi, trebala bi i inflacija.

Usporavanje europskog rasta

Tržišta izvedenica klade se na oko 35 posto šanse da ECB 14. rujna podigne svoju kamatnu stopu na depozite s 3,75 posto na 4 posto.

Teško im je povečat kamatnu stopu za 0,25 posto jer će još više utonit u recesiju pa će raja glasat za krajnju desnicu a ne za njih i onda se komunističke elite EU svim silama trude da dekretima zaustave rast cijena tj inflaciju.

Pa to je naprosto nenadjebivo.

Baš lijepo šta nam sad stiže zahlađenje jer će to povečati cijenu plina a samim time i potrošačke cijene i to će dodatno progurati inflaciju tj rast cijena dobara i usluga.

Kraj stabilnog vremena: U utorak će još biti sunčano i toplo, a onda slijedi promjena...

U Ministarstvo su pozvani predstavnici najvećih trgovaca u Hrvatskoj, od Konzuma, preko Lidla do Kauflanda, Interspara, Tommyja...

Iz vlade ne daju konkretne informacije što bi se trebalo dogoditi trgovcima ako odbiju vladinu ideju, tek govore da imaju "sve instrumente na raspolaganju".

Konzum je bio prvi, Peruško je nakon sastanka izjavio da će podržati vladin prijedlog.





nikad se necemo rijesit HDZ

U Konzumu već od ovoga petka krećemo s akcijama na oko 360 proizvoda plus još tisuću na kojima ćemo ići s manjim cijenama. Cilj je i nama kao kompaniji da inflacija bude manja", kazao je nakon sastanka Peruško, prenosi N1.





nema velike razlike