Soroševa kuja na aparatima

Ruska sigurnosna služba FSB aktivno i vrlo užurbano radi na potkopavanju prozapadne vlade Moldavije, najsiromašnije države u Europi koja se ionako već mora boriti sa proruskom secesionističkom pokrajinom Pridnjestrovlje. Riječ je o materijalima do kojih je došla ukrajinska obavještajna i u koje je uvid imao Washington Post, a koji nude odličan prikaz modus operandi Moskve u političkim manipulacijama u zemljama istočne Europe.

Situacija u Moldaviji krajnje je kritična jer ta zemlja sasvim energetski ovisi o Rusiji. Dio energetskih potreba zadovoljava uvozom iz Ukrajine, no, kako naglašava i Washington Post, sa svakim novim ruskim pogotkom u ukrajinsku energetsku infrastrukturu situacija u susjednoj Moldaviji postaje malo teža. Pokazali su to i nedavni prosvjedi u Kišinjevu, glavnom gradu, pred uredom prozapadne predsjednice.

Nije bilo mnogo ljudi, no čovjek koji stoji iza prosvjeda ubrzo je, piše WP, dobio ovacije iz Moskve. Riječ je o Ilanu Šoru, čelniku glavne moldavske oporbene stranke, koji se nalazi u egzilu u Izraelu. Regiji u kojoj je na vlasti Šorova stranka jedan je istaknuti ruski političar čak ponudio ruski plin "po prijateljskoj cijeni".

FSB u akciji

Šor je dobro poznat prijateljima iz Federalne sigurnosne službe (FSB). Tamo ga zovu "Mladi", a on je ključni lik u pokušaju Kremlja da potkopa bivšu sovjetsku republiku, pokazuju obavještajni dokumenti i intervjui sa sugovornicima. Prema materijalima koje su dobili ukrajinski špijuni, FSB je usmjerio desetke milijuna dolara iz nekih od najvećih ruskih državnih kompanija kako bi osposobio mrežu moldavskih političara, ne samo Šora, i zemlju usmjerio prema Moskvi. Zbog toga se Šor i još nekoliko osoba ovog tjedna našlo na listi američkih sankcija. Moskva se oduvijek petlja u politiku svog bivšeg satelita.

Rusija je jedini izvor života odcijepljene moldavske enklave Pridnjestrovlja, a okupacija te regije značila je zaustavljanje moldavskih zapadnih integracija. Već se u prvim mjesecima ukrajinskog rata pojavila bojazan da bi Moskva mogla vojsku poslati i u Moldaviju, pogotovo u slučaju da pregazi nedaleku crnomorsku luku Odesu. Neposredna vojna prijetnja je oslabjela, piše WP, ali raste napetost oko upotrebe prirodnog plina i jača pokušaj izmjene političkog vodstva.

Upravljačka kontrola nad dva glavna proruska TV kanala u Moldaviji prebačena je krajem rujna na bliskog Šorova suradnika, što olakšava promicanje agende usklađene s Moskvom. Osim toga, presretnute komunikacije pokazuju da je FSB poslao tim ruskih političkih stratega da savjetuju Šorovu stranku. Ruski su stratezi u izvješću središnjici napisali da bi Šorovu stranku trebalo pozicionirati kao stranku "konkretnog djelovanja", populističku "u pravom smislu te riječi", stranku koja "mijenja živote ljudi na bolje". Šor negira da je ikada dobio potporu iz Moskve, uključujući i njezine sigurnosne službe. "Mi smo apsolutno neovisna stranka koja brani samo položaj građana Moldavije", izjavio je te okrivio prozapadnu orijentaciju moldavske vlade za dovođenje zemlje blizu "ekonomskog kolapsa".

Ekonomski kolaps

Međutim, pitanje je tko gura zemlju u ekonomski kolaps. Peterostruko povećanje cijena plina ove godine teško je pogodilo 2,5 milijuna stanovnika čiji računi za energiju trenutačno iznose više od 60 posto prosječnih životnih troškova Moldavaca, rekli su dužnosnici u Kišinjevu. "Neugodno im je zbog cijele operacije u Ukrajini i negdje im treba uspjeh", komentirao je za WP Oleg Serebrian, zamjenik moldavskog premijera. "Najviše me plaši to što je Moldavija lakša meta od Ukrajine. Dakle, za neku vrstu ponovnog podizanja morala ruskog društva mogli bi koristiti različite alate u Moldaviji. Prvi je ekonomski", objašnjava Serebrian.

Gazprom je ovaj mjesec srezao isporuke plina Moldaviji za 30 posto i prijeti daljnjim redukcijama u studenome. Moldavija se zbog problema s uvozom iz Ukrajine morala okrenuti Rumunjskoj, ali pomoći ne može biti jer dalekovodi odatle već prenose punim kapacitetom.

Situacija je još teža kada se zna da okupirana enklava Pridnjestrovlje kontrolira elektranu koja opskrbljuje preostalih 70 posto potreba zemlje za električnom energijom. Ovaj je tjedan uprava postrojenja rekla da naglo smanjuje te količine zbog smanjenja opskrbe Gazpromovim plinom. Moldavske se vlasti očajnički bore da nadoknade manjak. Dužnosnici strahuju da bi prosvjedi koje je organizirao Šor, iako zasad relativno mali, mogli eskalirati kada nastupi zima te da bi se energetska kriza mogla iskoristiti za rušenje vlade.

Čajkine tvrtke

Političari poput Šora odavno su spremni to iskoristiti. "Rusi su vrlo dobri u izvozu dviju stvari: energije i korupcije", rekao je visoki moldavski sigurnosni dužnosnik, komentirajući da Rusija financira političare poput njega. Od 2016. godine operacije FSB-a u Moldaviji vodi FSB-ovac Dmitrij Miljutin, pokazuju dokumenti. Dužnosnici s kojima je razgovarao WP tvrde da je većinu svog vremena na toj dužnosti Miljutin radio preko Igora Čajke, ruskog biznismena i sina bivšeg ruskog glavnog tužitelja. Čajka je predstavnik Delovaja Rossije, moldavskog poslovnog udruženja povezanog s Kremljem. Ministarstvo financija SAD-a uvelo je sankcije i Čajki, rekavši da je "zajedno s glasnogovornikom Kremlja Dmitrijem Peskovom razvio detaljne planove za podrivanje moldavske predsjednice Maie Sandu i vraćanje Moldavije pod rusku sferu utjecaja".

Američko Ministarstvo financija priopćilo je da je ruska vlada koristila Čajkine tvrtke kao paravan za usmjeravanje novca suradničkim političkim strankama u Moldaviji. Miljutin je komunicirao s Čajkom više od 6000 puta između prosinca 2020. i lipnja 2022., pokazuju dokumenti ukrajinske obavještajne službe. Peskov je za WP potvrdio da "naravno" poznaje Čajku, ali je istaknuo da "nema ništa s Moldavijom".

Sve donedavno, pokazuju dokumenti, glavno sredstvo FSB-a u Moldaviji bila je Socijalistička partija na čelu s Igorom Dodonom, koji je bio promoskovski predsjednik Moldavije između 2016. i 2020. godine. Čajka nikada nije skrivao svoje bliske veze s Dodonom, putem zajedničkih poslova s Dodonovim mlađim bratom. Međutim, Socijalistička partija imala je loše rezultate 2020. nakon što je Dodon upao u niz korupcijskih skandala. U jednom tajno snimljenom videu, koji je procurio 2019. godine, Dodon je čak priznao da je primao donacije od Kremlja, točnije Gazproma, te je tom prilikom rekao da mu je potrebno 800.000 do milijun dolara mjesečno za pokrivanje tekućih troškova stranke.

Prosječna plaća 500 dolara

Dodon nije želio dati komentar američkom dnevniku koji je o navedenome vidio dokumente. Izveden pred sud, ustvrdio je da je proces "politički motiviran". Nakon što su Moldavci 15. studenoga 2020. izabrali Maiu Sandu, bivšu ekonomisticu Svjetske banke, za novu predsjednicu zemlje, FSB je izradio nacrt plana - s datumom 21. studenoga 2020. - za korištenje položaja socijalista kao najveće stranke u parlamentu zajedno sa Šorovom strankom radi održavanja utjecaja FSB-a u Moldaviji. Ruska agencija nadala se donijeti zakon kojim bi se kontrola moldavske sigurnosne i obavještajne službe prebacila s predsjednika na parlament. Međutim, Dodonova stranka poražena je na parlamentarnim izborima u srpnju 2021., a FSB-ov plan propao. Moldavski politički stratezi, koje je angažirao FSB, izvijestili su Moskvu u rujnu 2021. da je poraz Socijalističke partije "rezultat krize sustava" i da je Dodon osoba s "nepovratno narušenom reputacijom" te ga treba kirurški odstraniti iz političkog života. Dodon je uskoro ubačen u Rusko-moldavsko gospodarsko vijeće gdje mu je plaća iznosila oko 30.000 dolara uz bonuse od 15 tisuća. Prosječna mjesečna plaća u Moldaviji je 500 dolara.

Ugovor je, međutim, došao s određenim uvjetima. Svaku javnu izjavu Dodon je morao konzultirati s novim poslodavcem. Tražeći Dodonovu političku zamjenu, Moskva je došla do Šora koji je prije politike bio predsjednik velike banke i lanca duty free trgovina zajedno s moldavskom komercijalnom zračnom lukom. Iako ga se smatralo populističkim showmanom, procijenjen je kao materijal lak za manipulaciju, pokazuju dokumenti. Prvi uspjeh postigao je 2015. kada je izabran za gradonačelnika Orheija. No, dvije godine poslije proglašen je krivim za pljačku milijardu dolara iz moldavskog bankarskog sustava, koja je ostavila moldavsku vladu s proračunskim deficitom u iznosu od osam posto bruto domaćeg proizvoda. Šor je ostao gradonačelnik dok je trajala žalba na presudu, ali je potom 2019. napustio zemlju i otišao u egzil u Izrael. Nastavio je voditi stranku iz egzila te je na parlamentarnim izborima 2021. zauzela treće mjesto s 5,7 posto glasova. "Za neke je on pravi idol i vođa", navodi se u izvješću iz travnja 2021. koje su napisali stratezi FSB-a. Šorovu suprugu, pop-pjevačicu, odlikovao je ruski predsjednik Putin.

Rusi u Kišinjevu

Politički stratezi Kremlja prvi su put, kako bi tajno radili s njegovom strankom, doputovali u Kišinjev u ožujku 2021., pokazuju dokumenti, piše WP. Izuzetno su se trudili da ostanu neotkriveni. Kupovali su prepaid SIM kartice za telefone i skrivali adrese stanova koje su unajmljivali, navodno i članovima Šorove stranke, pokazala je jedna od presretnutih poruka.

Među mjerama koje su preporučili Šorovoj stranci bilo je "umivanje stranke". Šor je o tome rekao da je njegova stranka koristila usluge niza "različitih međunarodnih konzultanata", ali da nije znao za posjet u ožujku 2021. jer tada nije živio u Moldaviji. Šor je također dobio pomoć FSB-a za očuvanje svog poslovnog carstva. Među ostalim, usred sukoba s moldavskim vlastima FSB je blisko koordinirao dogovor iz 2020. prema kojemu je Šorov kontrolni udio u tvrtki koja upravlja zračnom lukom u Kišinjevu prebačen na moćnog ruskog milijardera Andreja Gončarenka. Šor većinu navoda demantira ili opravdava drugim, nepolitičkim razlozima. Za organizaciju prosvjeda i posljedične sankcije kaže da su zapravo njegova pobjeda i da pokazuju da su predsjednici dani odbrojani. Iako je iza njih stajao on osobno, a neki tvrde da je dio "demonstranata" bio plaćen za to, građani Moldavije jako osjećaju krizu, a ona bi se mogla preliti na politički plan.

"Ljudi izlaze jer si ne možemo priuštiti život", komentirala je umirovljenica Zina. "Šor nam je davao darove za državne praznike, a ovi na vlasti su nam samo pokazali šaku", dodala je.

Prosvjednici su sve agresivniji u posljednja dva tjedna, a u Kišinjevu i zapadnim prijestolnicama raste uzbuna, komentira Washington Post. "Rusi čine sve što mogu da ugase svjetla", anonimno je komentirao jedan zapadni dužnosnik. "Ne trebaju učiniti puno više od toga da destabiliziraju moldavsku vladu."

Rusija ruši vladu najsiromašnije zemlje Europe

Peterostruko povećanje cijena plina ove godine teško je pogodilo 2,5 milijuna stanovnika čiji računi za energiju trenutačno iznose više od 60 posto prosječnih životnih troškova Moldavaca, rekli su dužnosnici u Kišinjevu.

---

Jak neki standard u pičku materinu. Onda se čude šta im je korupcija na sve strane rasprostranjena.

Moldavija se zbog problema s uvozom iz Ukrajine morala okrenuti Rumunjskoj, ali pomoći ne može biti jer dalekovodi odatle već prenose punim kapacitetom.

---

Šta bi značilo da ni Ukrajina ne može dobit struju iz smjera Moldavije ( preko ove mreže ) čak i kad bi je netko želio poslat prema Ukrajini.

Kako je ove srijede, 26. Listopada, ustvrdio ukrajinski predsjednik Zelenski – od oko 400 korištenih takvih letjelica, navodno ih je 60-70 posto srušeno prije dostizanja njihovih ciljeva – dodavši i danas da je tijekom zadnja dva dana neprijatelj lansirao na ciljeve u Ukrajini preko 30 dronova, od čega ih je srušeno 23.

Što se posljedica takve zračne ofenzive tiče - one su jasne. Zadnjih dana se brojni izvori slažu kako je uništeno dobrano preko 30 posto kapaciteta ukrajinske proizvodnje električne struje, jednako kao i brojna čvorišta raznih dalekovoda kojima se struja doprema potrošačima. Zbog toga se veliki dijelovi Ukrajine periodično podvrgavaju planskim redukcijama – ne bi li se stabiliziralo opskrbni sustav te olakšalo radove na njegovu popravku.

Prema procjenama, Ukrajini za preživljavanje zime treba oko 4 milijarde eura, kako za grijanje tako i za opskrbu građana vodom te strujom. Sam Kijev navodno zadnjih dana dobiva tek oko trećine potrebne struje, a Ukrajina za prvu silu priprema i rezervne toplinske točke za građanstvo, dok se stanovništvo bliže bojišnica besplatno opskrbljuje i ogrjevnim drvetom – kojeg je za tu svrhu pripremljeno oko 250.000 kubika ili oko 5.000 vagona. Pri tome se procjenjuje da bi trebalo pribaviti oko 3.000 mobilnih jedinica za pročišćavanje vode, 1.500 mobilnih toplinskih stanica, 25.000 dizel generatora i oko 300 tisuća električnih grijalica – naravno, ako za njih bude struje.

Dok je dio te opreme u nabavi (pribavljeno je oko 6.000 generatora) – zadovoljavanje velikog djela ovih potreba je na saveznicima. Tu donekle tješi i činjenica da se baš jučer uspješno isprobalo i novi put za uvoz električne struje iz Slovačke, gdje je prebacivanje 1 MW struje otvorilo dodatni put za stabilizaciju ukrajinskog energetskog sustava pred nadolazeću zimu.

-

Radit će špakeri na drva i agregati na dizel ove zime i u Ukrajini i u Moldaviji tuta forca.

Nestašica struje a temperature debelo ispod nule.

Ukrenergo uvodi hitna ograničenja potrošnje električne energije. Stari rasporedi restrikcija su zastareli, novi će se pojaviti početkom sledeće nedelje.

Ovo je objavljeno na Fejsbuk stranici DTEK-a „Kijevske električne mreže“.

-Prijatelji, energetski sistem zemlje je oštećen. Kao rezultat toga, u Kijevu je nastao nedostatak kapaciteta od 30% potrošnje.

DTEK je naveo i reči šefa kijevske OVA Aleksija Kulebe, koji je upozorio na potrebu pripreme za hitne nestanke struje na neodređeno vreme.

-Sada nisu relevantni rasporedi hitnih isključenja, koji su sačinjeni dan ranije. Nažalost, narednih dana će se primenjivati strožija i duža isključenja. Kompanija radi na pripremi novih, pogodnijih rasporeda koji će uzeti u obzir računaju trenutno stanje elektroenergetskog sistema. Biće objavljeni početkom narednih nedelja. O tome ćemo vas dodatno obavestiti, dodaju u DTEK-u.

Triba pitat Orbana jel ima koji kilowat viška.

Da, prosla su vremena kad je Rusija sutke gledala I trpila da joj Zapad dnosno Ameri I Brito plete mrezu u susjedstvu I radi o glavi
Moldavija je politicki podijeljena na prozapadnu i prorusku struju
Ova glupaca Maja Sandu ih vodi u propast

Kličko moli Zapad da pošalje deke i generatore pred zimu

Vitalij Kličko poručuje da je Ukrajina očajna zbog brojnih napada na energetsku infrastrujturu te da mreža Kijeva radi u "izvanrednom režimu". Apelirao je na Zapad da Ukrajini pošalje deke i generatore kako bi prebrodili zimu.

Gradonačelnik Kijeva sam je kupio neke generatore i postavio 1000 mobilnih točaka grijanja u Kijevu, organiziranih uz pomoć svog tima. Strahovi i dalje rastu kako dolazi zima, a Rusi nastavljaju napadati ključnu energetsku infrastrukturu.

"Zbog značajne nestašice električne energije, od 20% do 50%, - gradski energetski sustav radi u izvanrednom režimu", napisao je Kličko na Telegramu.

Kličko je izrazio nadu da će zaposlenici Ukrenerga vratiti protok električne energije na uobičajenu razinu "za dva do tri tjedna".

Maja Sandu izgleda da hoce Moldaviji navuci Rusiju na vrat
Kao Ukrajinci sto su uradili 
Nevjerojatno koliko oni svi slusaju Anglosaksonce I njihove naredbe koliko god samoubilacke bile 
I onda ce reci Rusija agresor

Maju čekaju prosvjedi kad se spuste temperature u Moldaviji.

prije 6h

Ukrajina: Tri hidroelektrane u Ukrajini pogođene eksplozijama

Dnjeparska, Dnjestarska i hidroelektrana Kremenčuk u Ukrajini, pogođene su eksplozijama, izvijestio je danas ukrajinski medij “Zerkalo nedeli”, ne navodeći detalje.

Član glavnog savjeta administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov, izjavio je ranije danas da je pogođena trafostanica koja se nalazi u blizini hidroelektrane Dnjepar u gradu Zaporožju, što je djelimično poremetilo snabdijevanje električnom energijom.

Dnjeparska hidroelektrana je najveća hidroelektrana u Ukrajini.

Hidroelektrana Kremenčuk se nalazi u gradu Svetlovodsku u Kirovogradskoj oblasti, a Dnjestarska hidroelektrana je u blizini grada Novodnjestrovska u Černovačkoj oblasti, na jugozapadu Ukrajine.

Rumunjska trenutačno opskrbljuje više od devedeset posto potreba Moldavije za električnom energijom

Prema riječima rumunjskog ministra vanjskih poslova Bogdana Aurescua, Rumunjska trenutno osigurava više od devedeset posto potreba za električnom energijom Republike Moldavije.

Šef rumunjske diplomacije govorio je o tome u subotu u izjavi za televiziju Digi24, a njegove izjave prenijela je novinska agencija Agerpres. Napomenuo je: s energetskog gledišta, Moldavija je u vrlo teškoj situaciji, budući da zemlja 100 posto ovisi o vanjskim izvorima prirodnog plina i električne energije.

Šef ministarstva je podsjetio da otkako je Ukrajina zaustavila izvoz električne energije kao rezultat ruskih raketnih napada, Rumunjska opskrbljuje električnom energijom Republiku Moldaviju, trenutno osiguravajući više od devedeset posto potreba zemlje za električnom energijom.

Ministar je dodao da je u susjednu državu poslano i lož ulje te 130.000 kubika drva za ogrjev.

U isto vrijeme, nastavljamo tražiti od međunarodne zajednice da pruži potporu Republici Moldaviji za kupnju energije na slobodnom tržištu

Ministra su također pitali o pristupanju Rumunjske Schengenskom prostoru. Prema Aurescuovim riječima, Nizozemska još nije donijela odluku o tom pitanju, tako da još uvijek postoji prilika da se poduzmu politički, diplomatski i tehnički koraci kako bi se olakšalo pristupanje.

“Radimo na tome da rezultat postignemo što prije, bilo na prosinačkoj sjednici Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe ili u nekom drugom trenutku”, pojasnio je. Ministar je podsjetio: nedavno je premijer Nicolae Ciuca zatražio od članova Europskog parlamenta i rumunjskih političara da ne napadaju Nizozemsku tijekom ovog razdoblja.

Morate pametno rasuđivati ​​i raditi diplomatski, frustracije i zahtjevna retorika neće dovesti do rezultata. Oni su dobri samo za podizanje političkih uloga u raspravi ili za stvaranje nezadovoljstva koje sada nije potrebno.

https://magyarnemzet.hu/kulfold/2022/11/aurescu-romania-biztositja-jelenleg-moldova-aramszuksegletenek-tobb-mint-kilencven-szazalekat

Masovni nestanci struje u Moldaviji ovog tjedna su ostavili niz gradova diljem te zemlje u mraku. To pokazuje koliko rat u Ukrajini ima utjecaja na najsiromašniju ovu europsku zemlju. Nestanak struje dogodio se u utorak dok je ruska vojska gađala infrastrukturne ciljeve diljem Ukrajine, koja graniči s Moldavijom.

Energetski sustavi Moldavije iz sovjetske ere ostaju međusobno povezani s Ukrajinom, zbog čega je ruski raketni napad pokrenuo automatsko zatvaranje opskrbnog voda i uzrokovao privremeno gašenje svjetla. “Tri desetljeća nijedna vlada nije izgradila alternative za osiguranje električne energije”, što je Moldaviju držalo “ovisnom o elektrani u regiji Pridnjestrovlja”, rekla je Sandu jučer.

https://www.geopolitika.news/vijesti/moldavija-vojno-i-energetski-ranjiva-trazi-sve-vecu-sigurnost-od-zapada/

Macron: Francuska spremna izdvojiti 100 milijuna eura

Blizina sukoba i potpora Kišinjeva Ukrajini izložili su Moldaviju prijetnji Rusije. Od početka invazije raste zabrinutost da bi se u nju mogli uključiti i ruski separatisti u Moldaviji. Postoji bojazan i oko opskrbe energijom Moldavije, koja u tome uvelike ovisi o Moskvi.

Baerbock je obećala 32.3 milijuna eura pomoći, a francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da je njegova zemlja spremna izdvojiti 100 milijuna. Ostale zemlje zasad nisu javno objavile svoj doprinos.

Njemačka i Francuska najavile slanje pomoći Moldaviji: "Nećemo ih ostaviti u mraku"

Vadite pare.

Masovni nestanak struje u Moldaviji nakon ruskog napada, kaže zamjenik premijera

Andrei Spînu, zamjenik premijera Moldavije, izvijestio je o "masovnim" nestancima struje u svojoj zemlji nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Moldelectrica, energetska tvrtka u državnom vlasništvu, radi na ponovnom povezivanju više od 50 % zemlje s električnom energijom, dodao je.

Putin terorizira najsiromašniju državu Europe: Topla voda i struja su luksuz, a najgore dolazi

Rusija je dugo koristila cijene plina i opskrbu električnom energijom kako bi vršila pritisak na Moldaviju. To je ponovno učinila prošli mjesec, kad je smanjila isporuku plina za trećinu.

Slučaj Moldavije, najsiromašnije europske države, pokazuje kako politika i energija gotovo uvijek idu ruku pod ruku. Energetsko-politička kriza dovela je do povećanja napetosti u Pridnjestrovskoj Moldavskoj Republici, dijelu teritorija Moldavije koje je proglasilo vlastitu prorusku državu, doduše, međunarodno nepriznatu. Posljednjih tjedana također se održavaju prosvjedi protiv vlade, za koje Kišinjev tvrdi da su orkestrirani iz Kremlja radi destabilizacije demokracije.

Moldavija je povijesno proizvodila samo desetinu struje, oko 70 posto dolazilo je iz elektrane Cuciurgan u Pridnjestrovlju, a 20 posto uvozila je iz Ukrajine. Prošli mjesec Ukrajina je obustavila izvoz djelomično zbog ruskih raketnih napada na njezinu elektroenergetsku infrastrukturu, a Pridnjestrovlje je iznenada zaustavilo izvoz 1. studenoga, navodeći kao razlog vlastite nestašice struje. To je stvorilo dramatičan problem opskrbe strujom.

Vlada je odgovorila uvodeći mjere za smanjenje potrošnje i štednju energije. Ulična rasvjeta svedena je na minimum, tvrtke koje obavljaju energetski intenzivne procese moraju planirati rad izvan vršnih sati, a građanima se savjetovalo da ne koriste dizala u zgradi zbog opasnosti od nestašica struje. Kišinjev je također kupio nekoliko tisuća rezervnih generatora i 200.000 tona ugljena za grijanje.

Trenutačno Moldavija dobiva 80 posto struje s europskog promptnog tržišta po cijeni do četiri puta većoj od dosadašnje. Ostatak dolazi po sniženoj cijeni izravno od Rumunjske.

- To će vladu ove zime stajati milijardu eura, što je više od 20 posto njezina proračuna - rekao je za Politico Victor Binzari, glavni ravnatelj moldavske energetske državne tvrtke Energocom.

Energocom nema novca za kupnju struje po toj cijeni, što znači da će situacija postajati sve gora kako se temperature budu spuštale.

- Bit će vrlo teško i vrlo komplicirano pronaći novac - priznao je Binzari.

Zima je tek počela

Europska unija je prije dva tjedna najavila paket pomoći Moldaviji u iznosu od 250 milijuna eura. No, Kišinjev ističe da to neće biti dovoljno da se prebrodi energetska kriza i traži od EU još 450 milijuna eura.

Što se tiče plina, Moldavija se tradicionalno oslanja isključivo na uvoz ruskog plina. U listopadu je Gazprom smanjio protok za trećinu, na 5,7 milijuna kubičnih metara, navodeći kao razlog dospjele dugove. Ruska državna energetska kompanija također je upozorila da bi mogla u potpunosti prekinuti opskrbu plinom.

Razlozi za to smanjenje su geopolitički. Postoje politički interesi Rusije prema Moldaviji. Oni ne žele da nastavimo putem Europske unije, nego da Moldavija ostane pod njihovim interesom - ističe ministar infrastrukture Andrei Spînu.

Moldavija je u iznimno opasnoj situaciji. Energetski je siromašna, a zima je tek počela. U proteklih 12 mjeseci cijena plina povećana je sedam puta, a cijena struje povećala se četiri puta. Inflacija u zemlji dosegnula je 34 posto, a Moldavci su prisiljeni izdvajati u prosjeku 70 posto svojih prihoda na komunalne račune, što je deset puta više nego prošle godine. Neprofitne organizacije počele su dijeliti bonove najugroženijim građanima.

- Energetska kriza i utjecaj rata znatno su povećali troškove života moldavskih građana, a njihova kupovna moć znatno je niža - izjavila je moldavska premijerka Natalia Gavrilița.

"Zabrinuti smo kako to utječe na socijalnu koheziju i stvara političku nestabilnost."

To nije prvi put da Moskva vrši pritisak. Kišinjev je u listopadu prošle godine bio prisiljen potpisati povoljniji ugovor s Gazpromom na temelju promjenjive trenutačne cijene plina i nafte, nakon što je tvrtka zaprijetila prekinuti protok zbog duga. Moldavija je brzo podmirila dug od 1,7 milijuna dolara za rujan i platila akontaciju za listopad.

Moldavija skladišti više od 155 milijuna kubičnih metara plina u Ukrajini i Rumunjskoj, navodi Energocom, iako je to dovoljno samo za zadovoljenje vršne potražnje tijekom šest tjedana.

Putin terorizira najsiromašniju državu Europe: Topla voda i struja su luksuz, a najgore dolazi