Premijer Španjolske: Ja podržavam Komšića, islamski vilajet i preglasavanje Hrvatske

„Izbori u oktobru moraju biti dobro održani. Mi, Evropska unija i SAD želimo da se demokratski izaberu vlade i da se formira takva demokratski izabrana vlada“, rekao je španski premijer.

https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/7/30/premijer-spanije-madrid-podrzava-bih-na-evropskom-putu

Dobro.

Spain
Next Aragonese regional election 25 June 2023
Next Asturian regional election 28 May 2023
Next Balearic regional election 25 June 2023
Next Canarian regional election 28 May 2023
Next Cantabrian regional election 28 May 2023
Next Castilian-Manchegan regional election 28 May 2023
Next Extremaduran regional election 25 June 2023
Next Madrilenian regional election 28 May 2023
Next Murcian regional election 28 May 2023
Next Navarrese regional election 25 June 2023
Next Riojan regional election 28 May 2023
Next Valencian regional election 28 May 2023
Next Spanish general election 10 December 2023

Visok javni dug, ekonomska kriza, podizanje kamatnih stopa, klimatske promjene , suše itd , navala crnaca , rast krajnje desnice u Francuskoj koja će tražit pooštrenje granica između vas....

Pripremi se.

118 % javni dug Španjolske

https://balkans.aljazeera.net/interactives/2022/7/2/mapa-najzaduzenije-drzave-u-evropi

U prvoj službenoj reakciji alžirskih vlasti nakon odluke bankarskih poslodavaca te zemlje da odmrznu financijske transfere između Španjolske i Alžira, Ministarstvo vanjskih poslova jučer je priopćenjem demantiralo da je Vlada odustala od svoje politike prema Španjolskoj. Prema noti, Udruga banaka i financijskih ustanova (ABEF), kao strukovna udruga, ne može donositi odluke vezane uz suverenitet zemlje, budući da odgovara samo Vijeću ministara. Odnosi između Madrida i Alžira prolaze kroz fazu snažnog previranja nakon što je izvršna vlast Pedra Sáncheza prihvatila stav Maroka u sukobu u Zapadnoj Sahari.

Službena alžirska novinska agencija, koja je objavila priopćenje MVP-a, upozorava na "pogrešna" tumačenja koja su se pojavila u nekim medijima, a koja ne citira, da se normalizacija financijskih odnosa smatra transferom u Španjolsku. Snaga izjave novi je znak da je kriza između dviju država i dalje duboka i da prekid financijske blokade, koja je ugušila trgovinu između dviju zemalja u svim sektorima, osim u plinu, nije mjera koju podržavaju Država.u potrazi za opuštanjem s Madridom. EL PAÍS je jučer objavio informaciju koja povratak normalnim trgovinskim odnosima pripisuje pritisku alžirskih tvrtki,kojoj je naštetilo usporavanje uvoza španjolskih proizvoda.


Odluka španjolske vlade u ožujku da napravi radikalan zaokret u tradicionalnoj španjolskoj politici prema Zapadnoj Sahari , utemeljenoj na neutralnosti, digla je žuljeve u Alžiru, glavnom savezniku Fronte Polisario u sukobu s Marokom. Nekoliko sati kasnije alžirska je vlast pozvala na konzultacije svog veleposlanika u Madridu, koji se još nije vratio na svoju dužnost. Nekoliko mjeseci kasnije, početkom lipnja, Alžir je pojačao represalije i suspendirao Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji sa Španjolskom. Istog je dana ABEF, koji je odgovoran Ministarstvu financija, objavio zabranu obavljanja bilo kakve financijske transakcije sa španjolskim bankama.

U svom priopćenju alžirsko ministarstvo vanjskih poslova brani svoju odluku o raskidu ugovora koji je desetljećima regulirao njegove bilateralne odnose sa Španjolskom i osigurava da odgovara na "legitimna razmatranja". Konkretno, optužuje španjolsku državu da se "distancirala od obveza i bitnih vrijednosti upisanih u ovaj Ugovor", što bi opravdalo njegovu suspenziju.

U to je vrijeme reakcija vlade Pedra Sáncheza na iskušenje u Alžiru bila pribjegavanje Bruxellesu da intervenira u krizi. I strategija je uspjela jer je Europska komisija stala u obranu španjolskog stajališta i podsjetila Alžir da bi prepreka trgovinskim odnosima sa Španjolskom predstavljala kršenje ugovora s Unijom i imala bi posljedice.

Priopćenje Ministarstva vanjskih poslova objavljeno ove subote također se bavi ovim pitanjem kako bi se zanijekala bilo kakva veza između sukoba sa Španjolskom i odnosa između Alžira i EU-a, a izjave dane u ime EU-a opisuju kao "ishitrene i neutemeljene". "Riječ je o političkom nesporazumu bilateralne prirode s jednom europskom državom, koji nema utjecaja na obveze Alžira prema EU, pa za kolektivnu reakciju nije potrebna bilo kakva europska konzultacija", stoji u tekstu.

Sljedećih dana znat će se u kojoj je mjeri bilateralna trgovina između Španjolske i Alžira u potpunosti obnovljena, što očekuju španjolske tvrtke koje izvoze u tu zemlju Magreba. Čini se da snažno priopćenje Ministarstva vanjskih poslova ne poništava okružnicu ABEF-a, već prije činjenicu da je ona protumačena kao prijenos Alžira radi normalizacije odnosa sa Španjolskom. Tijekom posljednjih mjesec i pol dana, osim prekida financijskih odnosa, roba iz Španjolske nije dobivala odobrenje carine za izlazak iz alžirskih luka.

Konfliktni odnos s Alžirom izazvao je strah u Španjolskoj od mogućeg prekida opskrbe alžirskim plinom , ključnim za zadovoljenje energetskih potreba građana i tvrtki. Zapravo, ovaj tjedan alarmi su se uključili nakon što je "tehnički problem" uzrokovao smanjenje opskrbe alžirskim plinom koji stiže do Almerije kroz plinovod Medgaz.

https://elpais.com/espana/2022-07-30/argelia-desautoriza-a-su-patronal-bancaria-sobre-el-bloqueo-comercial-con-espana.html

Međutim, ove godine, čini se, Rusiji pomaže i, nazvat ću je tako – „generalica Vrućina“. Naime, Europu je pogodio nesnosni toplinski val (dovoljno je kazati i da se London prži na 40 C), suše i požari haraju diljem kontinenta, devastirani su poljoprivredni usjevi, a potrošnja električne energije je utrostručena.

A sve to skupa, da bi bilo gore, zbiva se u uvjetima velike energetske krize koja se nadvila nad EU zbog polupraznih plinskih skladišta, neuspjeha u pronalaženju stabilnih alternativa za ruski plin i naftu (kojih se EU namjerava odreći, što Moskva zna pa itekako vješto koristi) na svjetskim tržištima, i krahu „zelene tranzicije“ koja u uvjetima velikog pada industrijske proizvodnje (prije svega u Njemačkoj) nema šanse za snažniji zamah zbog skupoće tehnologija potrebnih za realizaciju „zelenih“ projekata, a novca je sve manje.

Cijene energenata i električne energije nezaustavljivo rastu i za industriju i za kućanstva, hrana poskupljuje (pitanje je koliko će je i biti s obzirom na mračne prognoze UN-a o njezinoj globalnoj nestašici u 2023.), inflacija dostiže rekordne iznose. Prema prošlotjednim navodima Eurostata ona na razini EU iznosi oko 9%, dok se pojedine zemlje Unije „kite“ i s inflacijom od cca 18% (Poljska, Češka), da bi tri baltičke države Litva, Latvija i Estonija dosegle nevjerojatne inflacijske pokazatelje od 19, 20 i, ova posljednja, čak 22 posto. Za usporedbu, Rusija, izložena već četiri mjeseca nikad viđenim sankcijama, inflaciju drži na razini 14,5% s tim da se ona kretala na 10-ak posto i prije uvođenja sankcija.

Manje pranja i korištenja klima-uređaja pa će biti i plina

Zato nije nikakvo čudo da se Europska komisija prošli tjedan odlučila na još jedan nepopularni potez, kojim se od država članica traži smanjenje potrošnje plina za 15% s ciljem prevladavanja nadolazeće zime u kontekstu već potpuno sigurnih restrikcija u opskrbi električnom energijom i plinom u mnogim zemljama Unije. Moramo se manje tuširati, manje hladiti klima uređajima, a zimi manje grijati stanove i toplije se oblačiti. To nisu moje fantazije, već jasne upute briselskih činovnika i njemačkog državnog vrha koji razmatra i mjeru smanjenja najveće dozvoljene brzine vožnje na prometnicama, ali i ponovno pokretanje rada svojih preostalih triju nuklearki (usprkos prošlogodišnjoj odluci i o njihovom zatvaranju), kao i povratak na omraženi ugljen.

Međutim, južne članice EU-a, Portugal, Španjolska i Grčka odmah su javno kazale kako je spomenuti plan EK o smanjenju potrošnje plina za njih kategorički neprihvatljiv. „Mi štitimo europske vrijednosti, ali ne možemo ići na nesrazmjerne žrtve takvoga tipa, o kojem nas ništa nisu pitali“, kazala je 20. srpnja španjolska ministrica ekologije i demografije Teresa Ribera za tamošnji vodeći medij El Pais. Portugal pak upozorava na neprihvatljivost te odluke jer ne uzimaju u obzir razlike među državama.

Drugim riječima, Bruxelles, iako to nikada neće javno kazati, priznaje potpuni debakl ne samo svoje energetske strategije, već i neuspjeh one geopolitičke – koji je posljedica izostanka bilo kakve prethodne dubinske analize onoga što po EU može značiti uvođenje svojevrsnog ratnog stanja (za sada samo ekonomskog) s Rusijom u koje se svojevoljno doveo.

https://www.geopolitika.news/analize/z-meter-osim-ruskog-saveznika-generala-mraza-eu-sada-unistava-i-generalica-vrucina/

The next Spanish general election will be held no later than Sunday, 10 December 2023



https://en.wikipedia.org/wiki/Next_Spanish_general_election

Poprilično ste kurčeviti za nekog tko ima visok javni dug, nema nafte ni plina a graniči s gomilom Arapa i muslimana te crnaca i jedna ste od tri glavnih ulaza u EU.

Jako kurčeviti Boga mi.

Cijene u eurozoni ne usporavaju, a aktivnost jenjava, iako manje od očekivanog. Inflacija je ponovno negativno iznenadila. U srpnju je porastao za tri desetinke u odnosu na prethodni mjesec te je u eurozoni iznosio 8,9%. Novi maksimum: toliko ih je već u ovoj Eurostatovoj statističkoj seriji posljednjih mjeseci da prijeti da će istrošiti povijesni pridjev. BDP je ovog petka kontrapunktirao. Iako je rast od 4% manji od rasta u prvom tromjesečju ove godine, prekid je bio manje intenzivan od očekivanog, što ostavlja osjećaj olakšanja u Bruxellesu, kako je požurio istaknuti povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, ne propuštajući upozoriti na ono što bi moglo doći na jesen: “Ekonomija premašuje očekivanja. Neizvjesnost ostaje velika za naredna tromjesečja."

Ako je išta potaknulo Europsku središnju banku (ECB) da na zadnjem sastanku Upravnog vijeća umjesto najavljenih 0,25 posto poveća kamatne stope za pola boda, bila je to inflacija za lipanj. Premašio je svoja očekivanja. Čini se da je i ovaj mjesec to učinio. Barem onaj koji je postojao između različitih analitičkih kuća koje je prikupio Bloomberg, koji se u prosjeku kladio na povećanje od 8,7%. Konačna brojka bila je dvije desetinke veća. Morat ćemo vidjeti što nosi kolovoz. Ali ako CPI ne popusti, ECB-u ostaje malo prostora da izbjegne još jedan porast od pola boda, unatoč činjenici da ovog četvrtka guverner Banke Italije, Ignazio Visco, nije vidio potrebno u izjavi za Politico .


Iza ogromnog rasta cijena opet stoji energija koja od prošlog ožujka bilježi godišnji rast od 40%. Tu su i svježi neprerađeni proizvodi. No, ono što zabrinjava više nije to, nego da druge komponente košarice počinju vršiti snažan pritisak. Neenergetska industrijska roba poskupjela je za 4,5 posto, a usluge za 3,7 posto, postotak koji se sada čini niskim, iako bi prije nekoliko mjeseci bio impresivan.

Da upravo energija najviše pokreće inflaciju, postoji jasno objašnjenje: invazija Ukrajine i njezin utjecaj na cijene sirovina, posebice plina. To ispunjava budućnost gospodarstva u nadolazećim mjesecima neizvjesnošću, kao što je upozorio povjerenik Gentiloni. Iako je odlučio istaknuti godišnji rast od 4% u drugom kvartalu.

Ovom godišnjem rastu od 4% posebno su pridonijele Francuska, Italija i Španjolska, koje su rasle iznad prosjeka. 6,3% Španjolske jedna je od najboljih brojki u eurozoni, a nadmašuje je samo Portugal (6,9%). Njemačka je, s druge strane, prvi uzrok zahlađenja. Prva ekonomija EU uvelike ovisi o ruskim gorivima, a osjeća i kako se ponaša Kina, koja je svojom zero covid politikom paralizirala aktivnosti u nekoliko područja zemlje, s posljedičnim ekonomskim utjecajem. To znači njemački rast od 1,5%.

Unatoč činjenici da su godišnji podaci lošiji od onih s početka godine (5,4%), ako se radi usporedba između tromjesečja, aktivnost bi se ubrzala s 0,5% na 0,7%. “To je uglavnom zbog snažnog oporavka aktivnosti u uslužnom sektoru [turizam]. U prvom tromjesečju gospodarstvo eurozone nastavilo se boriti protiv slabe aktivnosti zbog omikron varijante, a današnje brojke BDP-a tome idu u prilog. Sektori koji se odnose na ugostiteljstvo (restorani, barovi i hoteli) imali su posebno dobre rezultate u drugom tromjesečju, pridodajući maloj pozitivnoj brojci rasta”, objašnjava istraživačka služba nizozemske banke ING. "Oporavak turizma pridonio je snažnom rastu u Italiji i Španjolskoj", dodaje.

Ovo dobro polazište ne navodi ekonomiste ovog entiteta da zaborave da krivulje dolaze na prijelazu u ljeto: “Vjerujemo da će BDP nastaviti usporavati kako se oporavak koji je uzrokovao ponovno otvaranje usluga bude umjeren [nakon covida], globalna potražnja slabi, a pad kupovne moći [zbog inflacije] i dalje traje. Predviđamo da će to rezultirati blagom recesijom u drugoj polovici godine.”

Inflacija u eurozoni iznosi 8,9 posto: Španjolska među zemljama u kojima cijene najviše rastu

A map of Spanish export destinations in 2006.

Main export partners
France 15.1%
Germany 11.3%
Italy 7.8%
Portugal 7.1%
United Kingdom 6.9%
United States 4.4%

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Spain

Razvoj javnog duga u Španjolskoj u % BDP-a

Nećete se izvuć samo s promjenom stranke na vlasti.

Kad je neka država bila pod islamskom okupacijom a vamo podržava islamski vilajet to ima poseban tretman kod mene.

Bit će puno gore od običnog pada ekonomije.

Kod nas je boravio 2 dana
Spanija i Portugalija sasvim ok
Vise naginjem Portugaliji
Ako bih morao i mogao da biram

Moguce da nam je predocio
gde je za Spaniju Rubikom
oko Kosova vezano za nas odnos
prema politici EU i USA ?

...spanjolci su dosta nedoreceni...

RayMabus wrote:Nećete se izvuć samo s promjenom stranke na vlasti.

Kad je neka država bila pod islamskom okupacijom a vamo podržava islamski vilajet to ima poseban tretman kod mene.

Bit će puno gore od običnog pada ekonomije.

Hahah a baš

Od đenerala Franka tamo nema ozbiljne vlasti

pizzon wrote:Moguce da nam je predocio
gde je za Spaniju Rubikom
oko Kosova vezano za nas odnos
prema politici EU i USA ?

To god bude na vlasti u Španjolskoj neće priznati Kosovo. Ovo o čemu ja pričam ne dodiruje se uopće s time nego podržavanjem Komšića.

vuksadinare wrote:...spanjolci su dosta nedoreceni...

Nisu nedorečeni. Sve je ovdje rekao crno na bijelo :

„Izbori u oktobru moraju biti dobro održani. Mi, Evropska unija i SAD želimo da se demokratski izaberu vlade i da se formira takva demokratski izabrana vlada“, rekao je španski premijer.

Tko je putovao kroz Španjolsku, pogotovo ako je Nijemac, mogao se čuditi što neumorno prži sunce, ali gotovo da nigdje na krovovima nema solarnih panela. U Njemačkoj se nakupi u prosjeku negdje oko 1.600 sati sunca na godinu, a paneli su posvuda. U Španjolskoj je u prosjeku oko 3.000 sati: Malaga, Murcia i Alicante su najsunčaniji gradovi u čitavoj Europi - ali panela gotovo da nema.Razloga ima više: najprije, energija - baš kao i voda je u Španjolskoj bila razmjerno jeftina u usporedbi s drugim zemljama Unije. Zato i jesu neumorno posvuda radili i klima-uređaji "do daske", a i navodnjavalo se bez razmišljanja - makar u mnogim dijelovima Španjolske voda dolazi desalinizacijom mora za što je opet potrebna energija.

Drugi je razlog bila korupcija: Španjolska je, kao i ostatak Europske unije, već početkom stoljeća počela s eksploatacijom solarne energije, ali državne potpore su obično tekle u takvu džunglu špekulacija da je prethodna španjolska vlada čak uvela porez na solarne panele za električnu energiju.

Prva "sunčana" kuća Madrida

Tek kad je 2018. na vlast došao sadašnji premijer Pedro Sanchez među prvim odlukama nove vlade bilo je ukidanje tog impuesto al sol, poreza na sunce. Sljedeće godine su uvedeni i novi, jednostavniji propisi o postavljanju solarnih panela na krovove kuća.

To je jedva dočekao Inaki Alonso: ovaj arhitekt i ekološki aktivist je fasciniran onim što se događa u Njemačkoj, pogotovo stambenim zgradama koje ne samo da stvaraju dovoljno energije za vlastite potrebe, nego višak predaju u mrežu elektroopskrbe za druge korisnike.

Veliki potencijali Španjolske

To je u usporedbi s drugim europskim zemljama i mogućnostima Španjolske zapravo još malo: od sunca dolazi negdje 8% električne energije koliko troši ta zemlja. Ali sektor solarne industrije već sad zapošljava negdje oko 60 tisuća suradnika, a već do 2030. ova udruga računa da će se od sunca dobivati možda i 14 gigavata.

Makar se razmišlja i o vlastitoj proizvodnji, fotovoltažni paneli za sad uglavnom dolaze iz Kine - a poznate su poteškoće u isporukama ovih dana. No Ismael Morales iz španjolske zaklade Renovables nam objašnjava kako "Kinezi radije isporučuju nama nego Nijemcima". Jer tržište Njemačke je već polako zasićeno, konkurencija je velika, a i Kinezi u Španjolskoj vide zemlju gdje su potencijali razvoja solarne energije golemi.

Trenutno u Španjolskoj solarni uređaj za jednu obiteljsku kuću košta nekih 5 do 6 tisuća eura, doduše bez sustava akumulatora za pohranu energije koji moraju biti ugrađeni ako se energija želi prepustiti i drugim korisnicima. Takva investicija se u toj zemlji isplati za pet do šest godina, makar tamo nema državnih potpora za energiju koju takve privatne solarne mini-elektrane daju u mrežu elektroopskrbe - i gdje je bilo najviše prevara i makinacija.

Brzo - i isplativo

Cijena koju onda elektrodistributeri plaćaju za struju koju dobiju od takvih kuća je utoliko naravno manja nego što inače te iste kilovate prodaju tim potrošačima, ali Morales je uvjeren kako će ta ponuda vremenom spustiti čitavu cijenu električne energije.

Makar nema državnih potpora kod otkupa energije "iz kućne radinosti", novac za takvu investiciju se može povoljnije dobiti i raznim potporama na razini općina, a tu je i fond Europske unije "Next Generation". Paula Santos iz interesne zajednice solarnog sektora tvrdi kako je potrebno tridesetak dana da jedna obiteljska kuća počne proizvoditi vlastitu struju, a "bez birokracije bi išlo još mnogo brže".

Birokracija, dozvole i propisi su problem i za Enrica Bartletta Castella s pravnog fakulteta Esade u Barceloni: "Moramo otvoriti jednostavniji i atraktivniji put do solarnih panela na krovovima kuća". Trenutno su prije svega individualni korisnici oni koji žele takav izvor energije, "ali to je sve zanimljivije i tvrtkama, općinama i udrugama potrošača energije. Mi imamo već 47 takve udruge", kaže Morales. No to je daleko od na primjer Njemačke - tamo je preko 1.700 takvih udruga.

Argument okrenuti se suncu Santos vidi i u razvoju lokalnog i obiteljskog gospodarstva, nasuprot monopola velikih energetskih koncerna: "Ima čitavo mnoštvo različitih modela solarnih postrojenja, baš kao i oblika udruživanja u korištenju, što otvara prostor za mnoge različite ponuđače. Obzirom da se mnogo toga odvija u suradnji s lokalnom upravom onda su i tvrtke često lokalne."

https://www.dw.com/hr/%C5%A1panjolci-otkrivaju-sunce/a-62644974

Prvi put u historiji desilo se da je u Velikoj Britaniji ovog ljeta izmjereno više od 40 stepeni. Zbog toga su nadležni za nekoliko dijelova ove države izdali upozorenje na toplotni val.

Posljedice ekstremno visokih temperatura bile su to da se iskrivila željeznička pruga, da se avionska pista topila, a londonski vatrogasci su brojne požare proglasili glavnom prijetnjom. Vatrogasci su imali najveći broj intervencija od Drugog svjetskog rata. Građanima je savjetovano da rade kod kuće, pojedine škole bile su zatvorene, dok su zdravstvene ustanove imale pune ruke posla.

https://www.klix.ba/vijesti/svijet/rast-globalne-temperature-je-brzi-od-mogucnosti-naucnika-da-je-izmjere/220731051