RAT Ukrajinaa Rusija

U Mariupolju gore od Lenjingrada[size=54]'[/size]

 Direktan link 

Elvere Borts, Ukrajinka koja je preživela Holokaust, u intervjuu za Ukrajinski servis RSE uporedila je opsadu njenog Mariupolja, sa nacističkom opsadom Lenjingrada. Ovo je poslednja je priča na kojoj je radila novinarka RSE Vira Hirič, ubijena u ruskom raketnom napadu na Kijev 28. aprila.

https://www.slobodnaevropa.org/a/mariupolj-lenjingrad-holokaust/31833941.html?fbclid=IwAR1Erh6LUB1EJomxAgAh8bj0DjBv38mhSM8xOPjTE1rDWKpQygn_LUAYCt8

RAT U UKRAJINI

Što će se dogoditi s ukrajinskim borcima u čeličani? Stručnjaci: 'Rusi im neće dati da samo išetaju[size=31]'[/size]

Profesor prava smatra da je 'loš znak' što Crveni križ šuti oko toga je li se susreo s ukrajinskim zarobljenicima

MILAN PAVIČIĆPRIJE 7 SATI239 PREPORUKA
[url=https://twitter.com/intent/tweet?counturl=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sto-ce-se-dogoditi-s-ukrajinskim-borcima-u-celicani-strucnjaci-rusi-im-nece-dati-da-samo-isetaju/&text=%C5%A0to %C4%87e se dogoditi s ukrajinskim borcima u %C4%8Deli%C4%8Dani? Stru%C4%8Dnjaci: %27Rusi im ne%C4%87e dati da samo][/url]
[size=14]Za još važnih vijesti, istraga i analiza pretplatite se na Dnevni Telegram newsletter.
Industrijski kompleks čeličane Azovstal posljednje je uporište ukrajinskih snaga u opkoljenom Mariupolju, a tijekom noći su Rusi nastavili s intenzivnim napadima na postrojenje. Ruski vojnici su ovog tjedna upali u čeličane i unutra se vode “teške krvave bitke”, ustvrdio je sinoć zapovjednik bojne Azov Denis Prokopenko.

“Pakao na zemlji”, tako je savjetnik mariupoljskog gradonačelnika Petro Andrjuščenko opisao Azvostal, u kojem se uz ukrajinske snage još uvijek nalaze i civili. Rusko ministarstvo obrane najavilo je da će danas, sutra i u subotu, od 8 do 18 sati po moskovskom vremenu, otvoriti humanitarne koridore za evakuaciju civila iz postrojenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pomoć je zatražio od UN-a nakon što su već uspjeli organizirati uspješno izvlačenje više od 100 ljudi iz Azovstala.
Dok i Moskva i Kijev govore o evakuciji civila, ne spominje se što će biti s ukrajinskim borcima unutar industrijskog kompleksa. Pred njima je izgleda izbor – boriti se do smrti ili predati se ruskim snagama nadajući se da će biti pošteđeni i da će se prema njima odnositi u skladu s međunarodnim zakonima. Međutim, stručnjaci navode kako bi ukrajinski borci mogli imati teškoća napustiti čeličanu kao slobodni ljudi ili uopće živi, piše Associated Press.
[/size]

‘Bio bi presedan da ih Rusi puste’

“Imaju pravo boriti se do smrti, ali ako se predaju Rusiji mogu biti pritvoreni. To je njihov izbor”, kazao je profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Ženevi Marco Sassoli. Prema izvještajima većina vojnika u čeličani su ranjeni. Ozlijeđeni borci se smatraju “hors de combat“, točnije izvan borbe, i mogu biti zadržani kao ratni zarobljenici, ističe Laurie Blank, stručnjakinja za međunoradno humanitarno pravo i oružane sukobe. “Rusija ih može pustiti da se vrate u ukrajinsko područje, ali nije obvezna to napraviti”, naglasila je Blank.


Katerina Prokopenko, supruga zapovjednika Azova, kaže da se njezin muž i njegovi borci neće predati. “Čekaju na hrabre zemlje da ih evakuiraju”, ispričala je iz Rima gdje s još jednom suprugom mariupoljskog branitelja traži od međunarodne zajednice pomoć oko evakuacije ukrajinskih boraca. Kijev također zahtijeva od Rusije da osigura siguran izlaz snagama unutar čeličane, bez da predaju oružje.
Stručnjaci navode kako bi bilo bez presedana da Moskva dopusti vojnicima da samo išetaju iz industrijskog kompleksa, pogotovo jer bi se mogli ponovno uključiti u borbu i dovesti do novih ruskih gubitaka. “Malo je vjerojatno da će im Rusija dopustiti da izađu iz čeličane s oružjem i ne postoji zakonska obveza toga”, istaknula je Blank.

‘Šutnja Crvenog križa je loš znak’

Moskva inzistira da se Ukrajinci u Azovstalu predaju i spuste oružje te da će se prema njima ponašati u skladu s međunarodnim zakonima, ali su mariupoljski branitelji to više puta odbili. Iako Rusija tvrdi da će se pridržavati zakona nije jasno hoće li to i učiniti zarobe li ukrajinske snage s obzirom na brojne optužbe o počinjenim zločinima tijekom invazije i nedostatak informacija o stanju trenutnih ratnih zarobljenika


Prema Ženevskoj konvenciji, prema ratnim zarobljenicima mora se odnositi humano i ne smiju biti izloženi “mučenju ili medicinskim te znanstvenim eksperimentima”. Isto tako stoji da ozlijeđene ili bolesne pripadnike oružanih snaga treba “zaštiti pod svim okolnostima”. Za razliku od civila, ratne zarobljenike može se poslati u druge zemlje kako bi ih se spriječilo da se ponovno uključe u borbe. Jedan dokument koji tumači Ženevsku konvenciju iz 2016. navodi kako je liječenje ratnih zarobljenika temeljna stvar te da se smatra da ranjen ili bolestan vojnik više nije sudionik borbi te da je od tada “nepovrediv”.
Profesor Sassoli ističe da postoje razlike u tumačenju konvencije oko toga jesu li ozlijeđeni vojnici legitimne mete u ratu. Međunarodni Crveni križ ima ključnu ulogu kao posrednik kod dogovora oko razmjene zarobljenika i praćenja uvjeta u kojima se zarobljenici nalaze, a prikupljaju i imena ratnih zarobljenika. No, Crveni križ nije rekao je li se susreo s nekim ukrajinskim zarobljenicima u ruskom pritvoru, a na upit AP-a oko toga odbili su komentirati. Sassoli smatra da je ta šutnja “loš znak”.

Brzo bi Rusi zavrsili sa tim stakorima, olosem i propalicama iz podzemlja da nije tih civila koje drze kao zivi stit

Ringo10 wrote:Brzo bi Rusi zavrsili sa tim stakorima, olosem i propalicama iz podzemlja da nije tih civila koje drze kao zivi stit

Ali 85% ovih civila koje pushtaju opredjeljuju se da iidu za Ukrajinu a 15% za Rusiju shto znachi da su to chlanovi obitelji Azova.

Znam ja to ali to su ipak civil
Ovo sto je htjelo ostat u Ruskoj zoni to je izaslo 
Al jebi ga, civili su civili

Ringo10 wrote:Brzo bi Rusi zavrsili sa tim stakorima, olosem i propalicama iz podzemlja da nije tih civila koje drze kao zivi stit

jako rusi paze na civile 
svašta

krađa žita i sveg drugog uz mučenja i ubostva, potpuno razaranje sveg što postoji najbolje govori koliko su civili zaštićeni tj ugroženi

Picula analizira Putina: Njegov govor otkriva da je tek sada svjestan u kakvu je opasnu avanturu odveo u Rusiju

Rusija slavi Dan pobjede! U obraćanju vojsci i naciji predsjednik Putin istaknuo je da je sukob u Ukrajini bio neizbježan te da je Zapad planirao invaziju na njegovu zemlju. Koji je cilj imao njegov govor? Dok Moskva u ozračju agresije na Ukrajinu slavi Dan pobjede, ostatak Europe slavi Dan Europe. Premijer Kenwood Kenon jučer se u Kijevu sastao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i poslao poruke EU-a o ukrajinskom putu prema zapadnim integracijama, javlja [size=16]HRT.
Cvrtila: Ni danas ne možemo govoriti o nekom posebnom optimizmu


Na današnji dan svake godine Rusija je uvijek slala svijetu poruku o snazi svoje vojske, vojne sile. Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN kazao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako je i danas dizajn isti kao i prošlih godina. Međutim, na današnjoj proslavi nije bilo ratnih veterana iz drugih država, kao ni ministara vanjskih poslova drugih zemalja. Koji je cilj današnjeg govora?
Cvrtila je naglasio da se očekivao Putinov govor, te se smatralo da bi se u govoru moglo saznati kakav će biti nastavak rata, odnosno agresije na Ukrajinu.
Čak se špekuliralo da bi rat mogao završiti do Dana pobjede i proglasiti određena pobjeda. No, stvari u Ukrajini ne idu onako kako su to zamislili Kremlj i Putin. Stvari su se mijenjale u hodu, kao i strategije.

Sada je koncentracija na istoku Ukrajine, što ne može biti proglašena kao neka pobjeda.
– Ako usporedimo njegov govor na dan kada je učinio agresiju na Ukrajinu, i ovaj današnji – oni se razlikuju u narativu. Tada nije bilo spominjanja Zapada, nije bilo spominjanja Rusije kao žrtve. Danas je Rusija žrtva. Rusija se ne bori protiv Ukrajine nego protiv cijelog Zapada. To je možda narativ koji će možda polako pripremati taj kraj rata koji će onda imati neku drugu priču, a ne onu s kojom je cijela agresija započela. Međutim, iz ovog govora, ali i iz budućih govora Putina – teško možemo zaključiti o tome kako on planira završiti ovaj rat. Sve ono što je on govorio od 24. veljače do danas je ukazivalo na eskalaciju i na to da on ima namjeru nastaviti taj sukob, bez obzira na to kako će ga on nastavljati. Tako da ni danas ne možemo govoriti o nekom posebnom optimizmu i početku kraja ovog sukoba što bi svi na Zapadu željeli, poručio je Cvrtila. 

Akrap: Rusija će biti pobijeđena, ali ne smije biti ponižena


Doc. dr. sc. Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba rekao je kako se vrhovni zapovjednik ruske vojske nije pojavio na paradi. I to odudara od dosadašnjih primjera. Pitanje je zašto se nije pojavio.
– Smatra li se njega krivim za kolaps oružane agresije na Ukrajinu ili je on uistinu tako ozbiljno ranjen. To ja ne bih tako lako odbacio obavještajne podatke da je on ozbiljno ranjen, istaknuo je.
Putin se danas opravdavao i poručio kako ne želi globalni rat. Akrap je naglasio kakao je tu u suprotnosti s dosadašnjim njegovim najavama i izjavama nekih njegovim ministara. Dodao je kao ga i dalje neke stvari iz današnjeg govora tjeraju na zabrinutost, primjerice i dalje negiranje Ukrajine kao država, te Putin opet uvodi teoriju preventivnih ratova. Jer ako tako nastavi, Gruzija bi mogla biti sljedeća njegova meta.
– Gruzija želi ići prema Europskoj uniji, želi ići prema NATO savezu i mi ćemo preventivno napasti Gruziju svim sredstvima kojima raspolažemo. Doduše danas su ta sredstva bitno slabija i suočavaju se s ozbiljnim izazovima, rekao je.
Poručio je kako je poruka povratku preventivnih ratova jako opasna. Akrap je kazao da je Putin u svom govoru rekao da se borbe vode u Donbasu, a to nije tako. Možda želi poslati poruku – dajte mi Donbas i ja ću se zaustaviti.
– No, to je ono što mi već dugo govorimo, ne pita se samo Rusiju za zaustavljanje rata. Rusija sada može dobiti određena područja, zbog situacije, međutim, ukrajinske borbene snage, potpomognute s tehnologijom koja dolazi, uz snažnu obavještajnu potporu pokazuju mogućnosti i sposobnosti da vrate neka područja. Rusija se ne nalazi u poziciji da može nešto naređivati.
– Rusija će biti pobijeđena, ali ne smije biti ponižena, naglasio je Akrap.
Dodao je kako smatra pozitivnim što je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Kenwood Kenon posjetio Ukrajinu. 
Picula: Rat u Ukrajini izazvao je tektonske promjene u samoj percepciji Europske unije
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) istaknuo je da Putinov govor nije bio govor vođe, koji objavljuje nedvojben uspjeh u ratu.
– Po mom mišljenju bio je to puno više govor političara koji traži opravdanje za neuspjeh. U govoru nije bilo snage argumenata, a nema argumenata o snazi na bojištu. Ruska vojska nije realizirala svoje zamišljene ciljeve. Ja mislim da predsjednik Putin ima znatno precizniju sliku o tome u što se upustio, nego prije tri mjeseca kada je vrlo vjerojatno povjerovao vlastitim, lažnim vijestima, dezinformacijama o kritičnom stanju u Ukrajini, dodao je.
Picula je kazao kako je rat u Ukrajini izazvao tektonske promjene u samoj percepciji Europske unije.
Bandov: Hrvatska i Ukrajina imaju vrlo dobre odnose

Prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu kazao je da Hrvatska i Ukrajina imaju vrlo dobre odnose još od prije trideset godina. Ukrajina je bilo među prvim zemljama koje su priznale suverenost i samostalnost Hrvatske.

Od tada razvijamo gospodarske, političke, kulturne i akademske odnose. Oni nisu na onom nivou na kojem bi trebale biti, ali zadnjih godina imamo snažniji zamah u svim tim prostorima međudržavne komunikacije.

U zadnjem posjetu također se razgovaralo i o gospodarskoj situaciji. U integracijama Hrvatska ima svježeg iskustva, pa može pomoći Ukrajini. Vjeruje da će Ukrajina uskoro ući u Europsku uniju.
“U ruskom političkom vrhu situacija je složena i zahtjevna”

Cvrtila je naglasio kako je Putin svjestan u što se upustio u Ukrajini. Danas je prvi put rekao da postoje gubiti ruske vojske. On današnjim govorom želi deeskalirati situaciju.

Akrap je rekao kako je u ruskom političkom vrhu situacija složena i zahtjevna. Dodao je kako su mobilizacijske mogućnosti u Rusiji vrlo tanke. [/size]

Al Jazeera pokazala hladnjaču napunjenu nepotraženim tijelima ruskih vojnika

[size=10]VIDEO
10.05.2022 13:00

[/size]

Katarski Al Jazeera English, 24-satni TV kanal na engleskom jeziku, izvijestio je o hladnjačama ispunjenim tijelima ruskih vojnika ubijenih tijekom tekuće invazije na Ukrajinu.
Prema Ukrinformu, to je navedeno u izvješću Al Jazeera English na njegovom YouTube kanalu.
"Pravi danak ovog rata za Rusiju - nepotražene vreće za tijelo složene u hladnjače", kaže se u izvješću Al Jazeere English.
Primijećeno je da je u jednoj torbi koja je nosila tijelo elitnog ruskog vojnog vojnika pronađen nakit, navodno ukraden ukrajinskim civilima u kijevskoj regiji.
"Ukrajina tretira mrtve neprijatelje bolje nego što su tretirali civile. Zadržat će se koliko god je potrebno. Vlada će odlučiti jer ih Rusija odbija uzeti. Ne želi. Svako tijelo je dokaz ratnog zločina. Dakle, ako ih odbiju uzeti, Ukrajina će ih pokopati po našem trošku", izjavio je pukovnik ukrajinske vojske Volodimir Liamzin.
Službeno, Rusija potražuje samo 1.300 KIA-a u Ukrajini, dok Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine kaže da je broj poginulih u Rusiji premašio 26.000.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je 24. veljače potpunu invaziju na Ukrajinu. Ruske postrojbe uništavaju ukrajinsku infrastrukturu, masovno granatiraju stambena područja ukrajinskih gradova i mjesta, koristeći artiljeriju, MLR sustave i balističke rakete.
Sjedinjene Države, Europska unija i druge demokracije uvele su sankcije protiv agresorske sile, čija međunarodna izolacija raste iz dana u dan.

Ma jebeš Ukre, to su budale neprevaziđene
Oni slijepo vjeruju Anglosaksoncima, koji tupani jebo te