Bravo, Srbine

Ovo su neki sporedni kolosjeci po Vojvodini a tko zna kad je ovo rađeno, lako moguće još od Austrougarske pa ostalo itd al onda došli autobusi pa to još kako tako stalo dok je bila bivša država a nakon toga to ostalo, nema ni prometa.

Ovo razmontirat i onda napraviš put da mogu ljudi do polja doć itd. Te pruge nisu više u korištenju jer to se s autima i autobusima obavi a tu nekog teretnog prometa nema jer to su neki sporedni kolosjeci praktički za nigdje i samo zauzimaju površinu i opterećuju željeznice Srbije.

Općina Apatin Robno-transportni centar (RTC) želi graditi na području koje Republika Hrvatska smatra svojim teritorijem i koje je Osječko-baranjska županija uvrstila u sve svoje prostorno-planske dokumente. Osječko-baranjski župan već je najavio pismenu akciju prema Vladi, a Ministarstvo vanjskih poslova detaljne informacije od veleposlanstva u Beogradu



https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/republika-srbija-gradi-na-hrvatskom-teritoriju-20100114

Od toga, gotovo 400 kilometara je u Vojvodini. Na nekima od njih vlakovi ne prometuju više od četrdeset godina, navodi se u priopćenju Infrastruktura željeznice Srbije.

Uslijed toga, neki vojvođanskih gradova poput Apatina, Bečeja i Kovina, ostat će trajno bez željezničkog prometa.

Također, zatvaraju se i željeznički pravci između centara Vojvodine, poput pruge Zrenjanin – Vršac.

---

Odustali od priče da će radit luku na hrvatskom teritoriju. Radit će doli u Novom Sadu veliki lučki terminal sad kad imaju brzu željeznicu itd a ovo im je spor s Hrvatskom a to im ne triba.

Jedva naša tu prugu Sombor Apatin. To ide kroz neki šaš, pa preko nekih kanala pa krivuda i kad dođe u Apatin onda ulazi u Hrvatsku tj di je ta tzv luka a nema ni neke daljine od Sombora, prije biciklon dođeš.

Ta pruga u Somboru čudno ide. To je vjerovatno još AU gradila te kolosjeke tako.

Željeznička stanica Sombor :





Vidim da je jako prometno.

Kad vidin ovu željezničku stanicu u Somboru, odma mi postane jasno zašto razmonitravaju 400 km pruga samo po Vojvodini.

Sombor je još i neki veći gradski centar a vidi stanice.

Predstavnici Sombora (zemljomer Antonije Konjović i član gradske uprave Mihailo Kockar) bili su 1864. g. na savetovanju u Subotici, gde je odlučeno da se počne sa trasiranjem pruge koja će od Subotice ići do Sombora, a odatle do Dalja. U Somboru je iste godine osnovan i Odbor za izgradnju železnice, koji je u Pešti podigao zajam od 2.000 forinti, koliko je, kao avans, obezbeđeno za početak trasiranja pruge. Zemljani radovi i znatan deo pruge završeni su već do 1866/67. godine, ali su još više od dve godine trajali radovi na dodatnoj infrastrukturi.

Kada je pet godina posle odluke o izgradnji, 11. septembra 1869. godine, ulaskom prvog voza iz pravca Subotice u tek sagrađenu somborsku železničku stanicu, otvorena železnička pruga Horgoš-Subotica-Sombor, kao deonica pruge „Alfeldi-Adria“, Sombor je dobio nov podsticaj za ekonomski napredak i brži razvoj trgovine, svakako najsnažniji od izgradnje Francovog ili Velikog bačkog kanala 1802. godine. Uz mnogobrojne građane i celokupno rukovodstvo grada svečanom ulasku prvog voza u Sombor prisustvovao je ugarski državni sekretar Ernest Holana. Već 1870. g. pruga je od Sombora produžena u pravcu Sonte i Bogojeva, a kasnije su dograđeni i pružni pravci za Novi Sad i Baju (1895), te za Bečej i Apatin (1912), pa je Sombor postao značajno železničko čvorište iz koga su pruge odlazile u sedam pravaca. Železničkom prugom ubrzo su sa gradom bila povezana i sva okolna sela, kao i znatan deo somborskih salaških naselja. Trasom pruge od Sombora prema Bogojevu podignuta su i dva železnička mosta preko Velikog bačkog kanala.

https://www.ravnoplov.rs/zeleznica-u-varosi-somborskoj/

1869 godina.

Ovo je starije i od Austro Ugarske.

Austro-Ugarska je utemeljena 8. lipnja 1867. Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana jednakopravnost Mađarske u državno-upravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija raspala se nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.

Predstavnici Sombora (zemljomer Antonije Konjović i član gradske uprave Mihailo Kockar) bili su 1864. g. na savetovanju u Subotici, gde je odlučeno da se počne sa trasiranjem pruge koja će od Subotice ići do Sombora, a odatle do Dalja. U Somboru je iste godine osnovan i Odbor za izgradnju železnice, koji je u Pešti podigao zajam od 2.000 forinti, koliko je, kao avans, obezbeđeno za početak trasiranja pruge. Zemljani radovi i znatan deo pruge završeni su već do 1866/67. godine...

Skoro pun vek somborska železnička stanica predstavljala je središnju i najvažniju tačku povezivanja grada sa svetom, a kada je šezdesetih godina 20. veka u znatnijoj meri počeo da se koristi drumski saobraćaj, njen značaj je polako, ali postojano opadao. Ipak, još su u to vreme železnički prelazi kod Sombora, na putu prema Gakovu i Subotici, dnevno imali spuštene rampe i po 12 časova, pa su somborske gradske vlasti razmišljale o izgrdanji nadvožnjaka. Krajem 20. veka skoro svi pružni pravci prema okolnim naseljima (selima i salašima) bili su zatvoreni ili zapušteni, a stanično zdanje, osim krova, nije temeljnije obnovljeno već duže od sedam decenija i sasvim je oronulo.



Pojavili se autobusi, kamioni i svak ima auto a onda još i rat dakle nove granice i onda nema prometa il ga ima jako jako malo.

Te Stanice ne vredi obnavljati.
Napravis Mini Muzej sa restoranom unutra, banket sale i slicno.

Danas se pravi metalnih nosaca, oblozis staklom, dole
plocecice, izolujes prostor Knauf zidovima od gipsa.

Treba da srede sve to, kosta.

Sta TITO planira, ne znam.

Za ovu u Somboru možeš slobodno tražit novce iz eu fondova kao spomenik kulture. Sufinanciraju ti obnovu jer zgrada ima i povijesnu važnost.

--

Jedan od najistaknutijih Somboraca u drugoj polovini 19. veka bio je Adalbert Bela Ambrozović. Bio je sin somborskog plemića, senatora, poslanika Ugarskog sabora, advokata i spisatelja Ivana Ambrozovića i njegove supruge Marije rođ. Popović, a rođen je u Somboru 1835. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednje škole pohađao je u Baji, Kaloči i Budimu. Studirao je u pešti, Beču i Karlsrueu. Još kao student pomagao je u projektovanju i dizajniranju železničkog mosta kod Strazbura.

Od jeseni 1857. g. bio je zaposlen u železničkom odboru u Štajerkoj, odakle je kasnije premešten u sedište Južne železnice u Nađkanjiži, a od 1864. g. bio je zaposlen kao inženjer u Budimu. Godine 1867. stupio je u državnu službu i imenovan je za železničkog inspektora u ugarskom Ministarstvu za saobraćaj, gde je ubrzo postao nadzornik javnih radova i saobraćaja. Godine 1871. postao je savetnik i šef inspekcije ugarskih železnica, koje su baš u to doba doživljavale svoju ekspanziju u do tada nerazvijenom železničkom saobraćaju Ugarske. Na ovom položaju vidan je njegov udeo u izgradnji mađarske železnice i njenom uključivanju u međunarodni železnički saobraćaj. Isticao se kao odličan tehnički i ekonomski stručnjak, naročito u oblasti ekonomske eksploatacije, železničkih tarifa u okvirima međunarodne eksploatacije i izgradnji železničke mreže za potrebe mađarske privrede. O tome je objavio više elaborata i zapaženih studija (na nemačkom, francuskom. italijanskom, engleskom i mađarskom jeziku), kao i konkretnih projekata mađarske železničke mreže.

https://www.ravnoplov.rs/somborac-koji-je-razvio-madjarsku-zeleznicu-adalbert-bela-ambrozovic/

Taj kolosjek prema Apatinu je rađen 1912 godine i krivuda i ide preko kanala i šaša i onda još ulazi u Hrvatsku jer je granica u osnovi tamo na toj strani. Prije biciklon dođeš od Apatina do Sombora nego da tu ideš prugom. Zato to razmontiravaju jer to neće imat smisla nikad u budućnosti jer danas nema funkciju.

Ovu zgradu jednostavno pitat EU novce za obnovu jer ima povijesno kulturnu važnosti i ond dobiješ uređenu stanicu i još jedan mamac za privlaćenje turista i sve ok.

Sombor nema danas prometni značaj osim šta je na pola puta između Osijeka i Subotice te ima još jedan kolosjek prema istoku koji onda se spaja na ovu novu modernu prugu Novi Sad Subotica i u osnovi je linija Novi Sad Sombor.

To je cila priča tu kad je željeznica u pitanju. Nije nevažan samo zato jer spaja Osijek i Suboticu odnosno još jedan prometni pravac na toj relaciji za one kojima tu odgovara.

Prokop isto moze poneti i naziv 2 Grama Mozga naziv

Stanice.

Radi se decenijama nesto, da bi se putovalo gde?

Malu Krsnu, Lajkovac?

Ne znam o cemu su mislili, kada su doneli odluku da grade

isti.

Povezati Istanbul sa Zapadom i dalje ka Moskvi i Istoku.

Protok putnika jedino ima objasnjenje, ali ako nemas linije,

sta ti sluzi toliki objekat.

A to u budućnosti kad se za tri četiri godine napravi nova pruga Novi Sad Subotica , onda možeš eu fondove za ovu zgradu željezničke stanice u Somboru pa restauracija i s jedne strane privlaćenje turista a as druge strane imaš fino uređenu stanicu i kulturnu baštinu.

Oživit će ta pruga jer se radi odvojak Subotica Segedin a to ide na Osijek.

--
Po rečima pomoćnika gradonačelnika, bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Imrea Kerna, radovi na izgradnji pruge Subotica – Segedin napreduju planiranom dinamikom. Deo zemljanih radova urađen je u celoj dužini od 27 kilometara, na koliko se i radi rekonstrukcija pruge. U toku je i rekonstrukcija železničkih stanica na Paliću, u Bačkim Vinogradima i Horgošu, kao i kod Javnih skladišta.

- Tu, gde stojimo, biće stajalište za putničke vozove. Sad se priprema i plato, gde će građani moći da ulaze, odnosno izlaze iz voza. Ovo je jako bitno, jer će praktično sve železničke stanice tako biti urađene, da ne bude ono penjanje na voz, nego će biti platforma na visini ulaza u voz. Na Paliću se rade i dva lifta, odnosno sa liftom će moći oni građani koji imaju problem sa kretanjem da dođu do voza - kazao je Kern.



https://www.subotica.com/vesti/napreduju-radovi-na-pruzi-subotica-segedin-id43059.html

Biće obnovljeno ukupno 26,63 kilometara pruge, koja će omogućiti brže i komfornije putovanje na relaciji Subotica – Segedin, a radiće se i rekonstrukcija 13 putnih prilaza u nivou i dva pothodnika. Putnički vozovi će se kretati brzinom od 120 kilometara na čas, pa će se od Palića do grada stizati za nekoliko minuta, ističe Kern.

- Ova pruga nije samo značajna za građane Subotice i okolnih mesta. Ovo je međunarodna pruga koja će povezati Suboticu i Segedin, preko Subotice dalje do Beograda, a preko Segedina dalje do Budimpešte. Biće vrlo kvalitetna, projektovana brzina je 160 kilometara na čas, a operativna brzina za putničke vozove će biti 120 kilometara na čas - dodao je Kern.

Da će deonica od Subotice do državne granice biti završena najkasnije u aprilu, rekao je i Ištvan Pastor, predsednik Skupštine Vojvodine i Saveza vojvođanskih Mađara. U razgovoru za Panon RTV, on je potvrdio da će radovi biti završeni pre roka. Između Subotice i Segedina trebalo bi da se stiže za 35 minuta, ali pod uslovom da budu ispunjeni i drugi uslovi.

„Ono što u ovom trenutku vidim kao najveći izazov i ono na čemu stalno radimo je da kada bude završena pruga, važe i pravila koja će omogućiti da se kontrola putnih isprava obavi za nekoliko sekundi. Da ne dođemo u situaciju da voz ide brzo, a da nakon toga pola sata, ili isto onoliko koliko je voz putovao, treba čekati na pregled pasoša. To je složeno pitanje, ali mislim da je vrlo važno jer uzalud imamo brzo vozilo, ako će procedure ostati spore”, rekao je Pastor.

https://www.politika.rs/sr/clanak/498014/Domaca-deonica-pruge-Subotica-Segedin-najkasnije-do-aprila

Ovo jača promet na relaciji Osijek- Sombor - Subotica- Segedin

Vidiš di je taj Szeged. Ta pruga Subotia Szeged nije u funkciji ima sto godina a sad se radi i vidiš koliko je to područje ta jugoistočna Mađarska kad se to poveže željeznicama a jedan dio je pruga Subotica Bg a drugi Subotica Osijek.



Zato Orban i upire razvoj tih pruga kroz Vojvodinu prema Mađarskoj da razvije taj jugoistok Mađarske.

Tih 27 kilometara pruge između Subotice i Segedina će bit završeno do kraja godine a to uopće nije bilo u funkciji godinama.

Čim se ta dionica otvori i počevši od 2023 godine teretni promet na relaciji Osijek - Sombor- Subotica - Segedin odma skaće za bar duplo.

Najmanje duplo. Otčepio si pravac Zagreb - jugoistok Mađarske.

Ne treba sad kad netko kaže duplo da je to nešto ogromno jer sad tamo skoro da i nema prometa al najmanje duplo ti skaće teretni promet kad se do kraja godine napravi i otvori ova dionica duga 27 km od Subotice do Segedina jer ona odma otčepljuje liniju Zagreb Segedin a to ti je u prevodu Minhen i luka Rijeka.

To ti je odma dupli teretni promet na relaciji Osijek Sombor Subotica a za Segedin i jugoistočnu Mađarsku.

Odma duplo. Prvi dan kad to otvoriš a otvara se krajem ove il početkom iduće godine.

Uglavnom poanta priče je da od iduće godine teretni promet koj će prolazit kroz Sombor raste najmanje duplo jer se otvara pruga Subotica Segedin ( cijela jugoistočna Mađarska ) a to je najbliži prometni pravac između Hrvatske i BiH i jugoistočne Mađarske.

To je nezamjenjivo bilo čime.

Dupli teretni promet kroz Sombor od iduće godine.

RayMabus wrote:Tih 27 kilometara pruge između Subotice i Segedina će bit završeno do kraja godine a to uopće nije bilo u funkciji godinama.

Čim se ta dionica otvori i počevši od 2023 godine teretni promet na relaciji Osijek - Sombor- Subotica - Segedin odma skaće za bar duplo.

Najmanje duplo. Otčepio si pravac Zagreb - jugoistok Mađarske.

Steta.

Toliko je svercera islo za Segedin a oni ni prugu nemaju.

Vajkrem, Debrecineri kobaje, sta li sve nisu dovlacili.

Umesto da sednu u voz ko gospoda, zamirisu kobaje

na Carini, nemaju nista za prijaviti, oni busevima.

Bio sam ja u Komi Madjarskoj ko dete.

Imali su uvek te banje a i sada gledam da skoknem

do Budimpeste, imaju te SPA ili banje, sto je Madjarska

rec.

Moze se sa Madjarima, dobri su ljudi.

A ima tu pruga samo nije nešto radilo. To su šine još iz austrougarske kovane pa sad sve skidaju i stavljaju potpuno nove i signalizaciju i pristupne puteve i nadvožnjake i sve. Uglavnom moderno sve, novo.

To je Hrvatskoj bitno isto jer se odma povećava duplo i promet preko Osijeka a kad imaš promet onda možeš razmišljat i ulaganju u pruge u Slavoniji.

Sve je to povezano. Jači promet istočno od Hrvatske = jači promet i na željeznicama u Hrvatskoj. Više tvornica = više prometa željeznicama.