Ruski plin za Kinu

Peking je sebi zacrtao cilj da redukcijom emisije ugljičnog dioksida postigne klimatsku neutralnost do 2060. godine. Zato se sve više energetski usmjerava na plin. Kina je već sada najveći svjetski potrošač plina, a 43 posto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubičnih metara ukapljenog zemnog plina i 46 milijardi kubičnih metara prirodnog plina.

Godišnja potrošnja plina u Europi je, sa ukupno 541 milijardu kubičnih metara, veća od one u Kini koja iznosi 331 milijardu kubičnih metara. Ali do 2030. se predviđa rast kineske potrošnje plina do 526 milijardi kubičnih metara. Konzultantska kuća McKinsey procjenjuje da će se kineska potreba za plinom udvostručiti do 2035., a do 2050. će plin potisnuti naftu na drugo mjesto kao vodeći energent.

https://www.dw.com/hr/ruski-plin-za-kinu/a-60498278

Ruski Gazprom i Kineska nacionalna naftna kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vrijedan 35 milijardi eura za izgradnju plinovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani.

Plinovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne puni kapacitet, trebao bi Kinu svake godine snabdijevati s 38 milijardi kubičnih metara plina. Gazprom je svojedobno priopćio kako očekuje da će 2021. ovim plinovodom isporučiti Kini deset milijardi kubičnih metara plina.

„Kina planira napustiti korištenje ugljena, a u tom slučaju mora trošiti više plina i mora osigurati snabdijevanje i u kriznim vremenima."

Ukupna ruska investicija u razvoj sibirskih nalazišta plina i u plinovod prema Kini procjenjuje se na 55 milijardi američkih dolara. Ništa se ne financira kineskim kreditima, ali postoji pisano jamstvo Pekinga o kupovini 38 milijardi kubičnih metara plina godišnje, po dogovorenoj formuli za formiranje cijene.

Snaga Sibira 2

Predsjednik Rusije je odobrio planove za gradnju drugog plinovoda pod nazivom Snaga Sibira 2, koji će povezati Kinu s područjem poluotoka Jamal gdje su najveće ruske zalihe plina. Tim plinovodom trebalo bi godišnje kroz Mongoliju do Kine dopremiti 50 milijardi kubičnih metara plina. Plin bi od 2030. počeo stizati u najnaseljeniji, sjeveroistočni dio Kine.

Glavno da smo mi tu uspjeli smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu.

Neka se sad Kinezi bakću s njom.

Snaga Sibira 1

Ruski Gazprom i Kineska nacionalna naftna kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vrijedan 35 milijardi eura za izgradnju plinovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani.

Plinovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne puni kapacitet, trebao bi Kinu svake godine snabdijevati s 38 milijardi kubičnih metara plina. Gazprom je svojedobno priopćio kako očekuje da će 2021. ovim plinovodom isporučiti Kini deset milijardi kubičnih metara plina.

--

Temperaturna mapa Europe zimi :



U mene danas sija sunce a ne znam baš kako je u Litvaniji i Estoniji koji isporučuju američko oružje Ukrajini.

21 Jan 2022

Veleprodajne cijene plina u Evropskoj uniji u trećem su kvartalu prošle godine porasle na rekordne nivoe, navedeno je u tromjesečnom izvještaju Evropske komisije (EK) o tržištu plina.

Komisija navodi kako su uočeni trendovi u oštrom kontrastu u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, te da isto to vrijedi i za električnu energiju, prenosi Hina.

Što se tiče tržišta plina, izvještaj opisuje kako su veleprodajne cijene plina tokom trećeg tromjesečja u Evropi nastavile naglo rasti popevši se na 85 eura za megavatsat do kraja septembra – nivo koji se rijetko viđa na evropskim čvorištima.

Tako visoke veleprodajne cijene rezultirale su skokom veleprodajnih cijena električne energije, a onda i značajnim povećanjem maloprodajnih cijena, piše u izvještaju.

Tromjesečni izvještaj o tržištu električne energije ističe da je potrošnja u EU-u u trećem tromjesečju 2021. porasla na onu u istom razdoblju 2019, to jest prije pandemije, što je potaknuto stabilnim ekonomskim oporavkom i ublažavanjem ograničenja.

Potrošnja u cijeloj Uniji porasla je u trećem lanjskom kvartalu na godišnjem nivou za tri posto, zahvaljujući oporavku industrijske i radne aktivnosti.

Eksplozija cijena
Međutim, ekonomski oporavak nakon glavnog udara pandemije izazvao je eksploziju svjetskih cijena plina i značajno poremetio globalne opskrbne lance te doveo do rekordnih cijena električne energije na evropskim tržištima.

Evropska referentna cijena električne energije u prosjeku je u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 105 eura za megavatsat, što je 211 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine i 164 posto više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Rast cijena plina zaustavio je i napuštanje ugljena, povećavajući proizvodnju struje u elektranama na ugljen uprkos rastu cijena ugljičnih emisija.

Izvještaj pokazuje i da je potražnja za vozilima s električnim punjenjem nastavila rasti na valu podrške i poticaja za kupovinu u 17 država članica.

Zajebali smo Kineze. Sad oni imaju ovisnost o ruskom plinu.