režite broj ministarstava (i zaposlenih u njima)

Švicarci?

deda na aparatima wrote:

udba wrote:zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

dobro a gdje je nestao onaj novac koji je ušao kao prethodni kredit a nije vraćen na otplatu glavnice?

Zavrtio se jednim dijelom u privredi i onda jednom otišao na uvoz stranih čokolada koja je pojedena i pokakana. Završio je dakle u inostranstvu, kupljena roba je konzumirana i probavljena, a dug je ostao.

Eva wrote:

deda na aparatima wrote:

deda na aparatima wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

ti proizvodiš kruške, i nudiš ih za razmjenu

dođem ja i uzmem 3 kruške

da li sam ti išta dužan?

dao bih ti u zamjenu 3 komada repe, ali će mi repa rodit tek na proljeće

hoćeš pričekati?

ili evo da ti napišem na papir, da sam ti dužan, zakletvu o vraćanju duga, da imaš potvrdu da te neću prevariti

sad kad imaš moju zakletvu na papiru, hoćeš li s njom čekati proljeće, ili ćeš možda otići do uzgajivača svinja, pa si uzeti jedno prase
a njemu dati moj dug od tri repe pa neka on čeka proljeće i uzme si tu repu, ti bi radije prase


sav papir je dug, sav novac je dug, obećanje da za uslugu ili robu koju uzmeš ti nudiš svoj rad u jednakoj vrijednosti
sad OK, nečiji rad može vrijediti više, nečiji manje ali u principu to je to

sav novac je dug, jer to proizlazi iz međuljudskih odnosa

A najvažnija je namjera, jer ona je pokretač tih odnosa.

namjera je koreje 1998. godine bila da vrati svoje dugove... šta se u međuvremenu dogodilo s njenom namjerom, s obzirom da je postupala u skladu sa otplatnim planom i nije niti jednom fulala, probijala otplatne rokove ni po jednoj osnovi.... moguće je postojala još neka namjera, a da je u suštinskoj suprotnosti sa korejskim namjerama...

udba wrote:

deda na aparatima wrote:

udba wrote:zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

dobro a gdje je nestao onaj novac koji je ušao kao prethodni kredit a nije vraćen na otplatu glavnice?

Zavrtio se jednim dijelom u privredi i onda jednom otišao na uvoz stranih čokolada koja je pojedena i pokakana. Završio je dakle u inostranstvu, kupljena roba je konzumirana i probavljena, a dug je ostao.

znači mi smo dobili stvarnu robu od koje imamo određenu korist, a Kinezi su obili papir kojeg gomilaju i ne žele trošiti?

zašto je to za nas loše?

asilovski wrote:

marcellus wrote:daš muji kredit, mujo zapije pare, zaradio je prodavač alkohola, ali je banka više od toga izgubila što joj ovaj nije vratio nego što je badel dobio, a u konačnici su izgubili ulagači. Znači ekonomija time pada, ne raste.

To tako danas ne funkcionira u SAD-u, naime danas banke daju Mujama kredite iako znaju da isti neće moći vratiti kredite, a te banke kao i druge se klade kada neće moći vratiti u budućnosti, te oklade onda prodaju kao bankarski proizvod drugim bankama koji onda na tržištu trguju istima okladama, tj. derivatima prema bankama i bogatim pojedincima, a nakon što se cijeli sustav uruši sa triljunskim gubicima, vlada SAD-a zajedno sa FED-om koji su inače prijatlji pojedinaca i članova uprava istih tih banaka oprašataju dugove svojim prijateljima odnosno njihovim bankama i to parama poreznih obveznika, a Muje ostaju bez kuća. Inače a propro tvojeg primjera niti jedna banka kod nas ne daje kredit bez osiguranja koje daleko premašuje svotu kredita, osim u slučajevima korupcije unutar samoh banaka, tako da je iluzorno dalje pričati o Badelu...

to zapravo upravo tako funkcionira, sam si rekao sistem se sruši, a onda tko je jamio jamio je...

michaellcmacha wrote:

Eva wrote:

deda na aparatima wrote:

deda na aparatima wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

ti proizvodiš kruške, i nudiš ih za razmjenu

dođem ja i uzmem 3 kruške

da li sam ti išta dužan?

dao bih ti u zamjenu 3 komada repe, ali će mi repa rodit tek na proljeće

hoćeš pričekati?

ili evo da ti napišem na papir, da sam ti dužan, zakletvu o vraćanju duga, da imaš potvrdu da te neću prevariti

sad kad imaš moju zakletvu na papiru, hoćeš li s njom čekati proljeće, ili ćeš možda otići do uzgajivača svinja, pa si uzeti jedno prase
a njemu dati moj dug od tri repe pa neka on čeka proljeće i uzme si tu repu, ti bi radije prase


sav papir je dug, sav novac je dug, obećanje da za uslugu ili robu koju uzmeš ti nudiš svoj rad u jednakoj vrijednosti
sad OK, nečiji rad može vrijediti više, nečiji manje ali u principu to je to

sav novac je dug, jer to proizlazi iz međuljudskih odnosa

A najvažnija je namjera, jer ona je pokretač tih odnosa.

namjera je koreje 1998. godine bila da vrati svoje dugove... šta se u međuvremenu dogodilo s njenom namjerom, s obzirom da je postupala u skladu sa otplatnim planom i nije niti jednom fulala, probijala otplatne rokove ni po jednoj osnovi.... moguće je postojala još neka namjera, a da je u suštinskoj suprotnosti sa korejskim namjerama...

što je bilo s namjerom? pa ako je dug =  novac, onda znači da su koreanci uzeli nešto od amerikanaca te da su im za to odlučili u budućnosti dati nešto svoje
da ne bi vršili robnu razmjenu, (kruške za jabuke) vrše novčanu razmjenu duga

deda na aparatima wrote:

udba wrote:

deda na aparatima wrote:

udba wrote:zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

dobro a gdje je nestao onaj novac koji je ušao kao prethodni kredit a nije vraćen na otplatu glavnice?

Zavrtio se jednim dijelom u privredi i onda jednom otišao na uvoz stranih čokolada koja je pojedena i pokakana. Završio je dakle u inostranstvu, kupljena roba je konzumirana i probavljena, a dug je ostao.

znači mi smo dobili stvarnu robu od koje imamo određenu korist, a Kinezi su obili papir kojeg gomilaju i ne žele trošiti?

zašto je to za nas loše?

zato jer stižu rate za otplatu, država nema dovoljno sredstava za sve preuzete obveze i rate kredita, zato se uvode novi porezi koji tjeraju investicije i radno sposobne. S većim državnim presijama na rad i profit privreda postaje zbog krajnjih cijena manje konkurentna i još manje prihoduje. U tom slučaju država prebacuje obveze na nove generacije koje neka se snalaze kako znaju i umiju. Nije naša briga.

Eva wrote:Švicarci?

ne budite lijeni pa odite pogledajte koje financijske institucije čine svjetsku banku a koje mmf, pa onda si dajte dodatnog truda pa iščitajte koja od tih institucija ima koju domenu u globalnom financijskom poslovanju... nakon pol sata do sat će većini biti sve jasno po pitanju ciljeva i modusa operandija tih dviju financijskih institucija. ako još sat vremena odvojite da iščitate pojedina iskustva pojedinih država između ostalog i hrvatske onda ćete biti upoznati sa činjenicom da nitko do sada nije uspio otplatiti dugove tim dvjema institucijama, odnosno da su svi koji su stupili u akviziciju sa navedenima dosegli točku kad im je dug neotplativ, neki odavno a neki unazad kraćeg vremenskog razdoblja....

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

iskreno može dug rasti ako je država u deficitu.

ovako iz glave, ali mogu provjeriti brojke, taj suficit o kojem pričaš jest sudicit korejske industrije - privatnog sektora.

Postoji državni i privatni sektor. Korejski privatni sektor, industrija - ostvaruje suficit, , ali korejska država može ostvarivati deficit. Dakle Korejska država troši ogromne milijarde $ na recimo vojsku(radi sjeverne koreje , korejci su jedni od najveći potrošača na vojsku na svijetu), stoga od tu recimo dug. raste



Evo malo sam googlao, izvor i svi podaci su ti ovdje. Korejska država je ipak u većini toga razdoblja od 1998 imala deficit;
blagi defict ali je bio tu. Međutim Korejski dug je pod kontrolom, 35% BDPa, a naš je blizu 90% BDPa. To je razlika.

Korejci mogu vratiti još lakše dug, ali bi država trebala srezati potrošnju. Mislim da im vojni proračun guta pun kurac toga, recimo da se "pomire" sa Sj:Korejom, i prepolove vojni proračun, i eto rješenja, ali čak i sada stoje odlično,

nema ti u ekonomiji nikakvih "misterija", jest društvena znanost, ali lijepo ovdje radi matematika i statitistika i matematički modeli

dedalos, ti govoriš o papiru, a marcel o vrijednosti. 

celi problem s centralnim bankama je ča oni ne znaju i ne moru znati koliko papira triba ekonomiji, a zakonom su propisali da se smi trgovati samo papirima.

papir nastaje kako ti govoriš da nastaje, ali to je loše. primjer ki doješ sa ukupno sto kun je lako rješiv; jedan propertiesa šoldov je djeljivost, u zdravoj ekonomiji vlada deflacija, više robe i usluga u jednoj ekonomiji izazivo da su šoldi sve vridniji.

pa dobro, i nove generacije će prebaciti dug na još novije generacije

valjda nitko nije toliki idijot da zbog brojki u knjigama ide uništavati ekonomiju

michaellcmacha wrote:

Eva wrote:Švicarci?

ne budite lijeni pa odite pogledajte koje financijske institucije čine svjetsku banku a koje mmf, pa onda si dajte dodatnog truda pa iščitajte koja od tih institucija ima koju domenu u globalnom financijskom poslovanju... nakon pol sata do sat će većini biti sve jasno po pitanju ciljeva i modusa operandija tih dviju financijskih institucija. ako još sat vremena odvojite da iščitate pojedina iskustva pojedinih država između ostalog i hrvatske onda ćete biti upoznati sa činjenicom da nitko do sada nije uspio otplatiti dugove tim dvjema institucijama, odnosno da su svi koji su stupili u akviziciju sa navedenima dosegli točku kad im je dug neotplativ, neki odavno a neki unazad kraćeg vremenskog razdoblja....

Naravno pa to je cilj i to nema veze sa ekonomijom nego politikom i geopolitičkim ciljevima, jedino je Sr Njemačka i J. Koreja imala dobar program ali to je bilo isključivo zbog Hladnog rata i kad se "zapad" pravio da je odlična i jedina solucija, čim je pao SSSSR sve zavjese su pale

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

iskreno može dug rasti ako je država u deficitu.

ovako iz glave, ali mogu provjeriti brojke, taj suficit o kojem pričaš jest sudicit korejske industrije - privatnog sektora.

Postoji državni i privatni sektor.  Korejski privatni sektor, industrija - ostvaruje suficit, , ali korejska država može ostvarivati deficit. Dakle Korejska država troši ogromne milijarde $ na recimo vojsku(radi sjeverne koreje , korejci su jedni od najveći potrošača na vojsku na svijetu), stoga od tu recimo dug. raste



Evo malo sam googlao, izvor i svi podaci su ti ovdje. Korejska država je ipak u većini toga razdoblja od 1998 imala deficit;
blagi defict ali je bio tu. Međutim Korejski dug je pod kontrolom, 35% BDPa,  a naš je blizu 90% BDPa. To je razlika.

Korejci mogu vratiti još lakše dug, ali bi država trebala srezati potrošnju. Mislim da im vojni proračun guta pun kurac toga, recimo da se "pomire" sa Sj:Korejom, i prepolove vojni proračun, i eto rješenja, ali čak i sada stoje odlično,

nema ti u ekonomiji nikakvih "misterija", jest društvena znanost, ali lijepo ovdje radi matematika i statitistika i matematički modeli

inače korejska ekonomija(privatni sektor) ostvaruje suficit, a korejska država deficit(blagi deficit, blagi blagi)

inače ironično čak i Hrvatska ekonomija je možda prvi put u povjesti zadnjih 70godina ostvarila suficit na platnoj bilanci. Zadnje 2godine već tako. Nije sve crno. Dok problem je kod nas rastrošna država, idemo rotirkama ispratiti novog političara na skijanje. najskuplja kola, platiti dnevnice,gorivo, jebiga - država se za takve (i druge) stvari zadužuje.. gledam švicarski predsjednik ide podzemnom na posao, a naš BIVŠI predsjednik ima ured i hrpu uhljeba.. to sve treba motornom pilom rezati.. naš privatni sektor se još i trsi, industrija i turizam ostvarili suficit, a država potroši i još se zaduži.. pa sve da imamo francuski turizam i njemačku industriju, sve jedno RH državi i političarima to bi bilo malo

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

iskreno može dug rasti ako je država u deficitu.

ovako iz glave, ali mogu provjeriti brojke, taj suficit o kojem pričaš jest sudicit korejske industrije - privatnog sektora.

Postoji državni i privatni sektor.  Korejski privatni sektor, industrija - ostvaruje suficit, , ali korejska država može ostvarivati deficit. Dakle Korejska država troši ogromne milijarde $ na recimo vojsku(radi sjeverne koreje , korejci su jedni od najveći potrošača na vojsku na svijetu), stoga od tu recimo dug. raste



Evo malo sam googlao, izvor i svi podaci su ti ovdje. Korejska država je ipak u većini toga razdoblja od 1998 imala deficit;
blagi defict ali je bio tu. Međutim Korejski dug je pod kontrolom, 35% BDPa,  a naš je blizu 90% BDPa. To je razlika.

Korejci mogu vratiti još lakše dug, ali bi država trebala srezati potrošnju. Mislim da im vojni proračun guta pun kurac toga, recimo da se "pomire" sa Sj:Korejom, i prepolove vojni proračun, i eto rješenja, ali čak i sada stoje odlično,

nema ti u ekonomiji nikakvih "misterija", jest društvena znanost, ali lijepo ovdje radi matematika i statitistika i matematički modeli

odličan ali nedorečen, sad odi provjeri pod kojim uvjetima je koreja dobila onih 56 milijardi dolara, pa ćeš vidjet da su ih dobili tako što su pristali na uvjete mmf-a od kojih je jedan bio gubitak kontrole nad državnim financijama, a drugi prihvaćanje privatizacije velikih državnih poduzeća, s tim da su u pripremu tih privatizacija ulupali pola posuđenog novca, a kasnije izgubili dobit koja je završila na računima financijskih institucija pod okriljem SB i korporacija koje su po industrijskim sektorima preuzeli korejsku industriju.... isti obrazac je prinijenjen samo godinu dana ranije u brazilu...

Neoliberalni portugalac wrote:


inače ironično čak i Hrvatska ekonomija je možda prvi put u povjesti zadnjih 70godina ostvarila suficit na platnoj bilanci. Zadnje 2godine već tako.

zbog čega je bitan suficit?

aben wrote:dedalos, ti govoriš o papiru, a marcel o vrijednosti. 

celi problem s centralnim bankama je ča oni ne znaju i ne moru znati koliko papira triba ekonomiji, a zakonom su propisali da se smi trgovati samo papirima.

papir nastaje kako ti govoriš da nastaje, ali to je loše. primjer ki doješ sa ukupno sto kun je lako rješiv; jedan propertiesa šoldov je djeljivost, u zdravoj ekonomiji vlada deflacija, više robe i usluga u jednoj ekonomiji izazivo da su šoldi sve vridniji.

marcel nema pojma što govori, trkelja nešto o ferariju

deflacija nije zdrava za ekonomiju, jer to znači da je onaj koji proizvodi u gubitku

košta te 100 kuna da posiješ žito, no kad ga prodaš nakon žetve možeš zbog deflacije zaraditi samo 80
znači da svake godine možeš proizvoditi sve manje žita

pa je bolje ne proizvoditi onda ništa nego raditi s gubitkom

centralna banka ni ne stvara novac, stvaraju ga komercijalne banke koje znaju koliko ga treba, jer građani dođu u banku i kažu daj mi
no kako se država sastoji od dva sektora onog privatnog i onog javnog, i javni sektor bi trebao znati koliko mu treba

no stvar je u tome da privatni sektor ide u ciklusima, gore pa dolje, a javni sektor tj država bi zato trebao ići suprotno od toga

kad se privatnici zadužuju država štedi, kad privatnici vraćaju kredit i štede, država treba trošiti

da se količina novca u ekonomiji ne smanjuje previše a ni ne raste previše

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

iskreno može dug rasti ako je država u deficitu.

ovako iz glave, ali mogu provjeriti brojke, taj suficit o kojem pričaš jest sudicit korejske industrije - privatnog sektora.

Postoji državni i privatni sektor.  Korejski privatni sektor, industrija - ostvaruje suficit, , ali korejska država može ostvarivati deficit. Dakle Korejska država troši ogromne milijarde $ na recimo vojsku(radi sjeverne koreje , korejci su jedni od najveći potrošača na vojsku na svijetu), stoga od tu recimo dug. raste



Evo malo sam googlao, izvor i svi podaci su ti ovdje. Korejska država je ipak u većini toga razdoblja od 1998 imala deficit;
blagi defict ali je bio tu. Međutim Korejski dug je pod kontrolom, 35% BDPa,  a naš je blizu 90% BDPa. To je razlika.

Korejci mogu vratiti još lakše dug, ali bi država trebala srezati potrošnju. Mislim da im vojni proračun guta pun kurac toga, recimo da se "pomire" sa Sj:Korejom, i prepolove vojni proračun, i eto rješenja, ali čak i sada stoje odlično,

nema ti u ekonomiji nikakvih "misterija", jest društvena znanost, ali lijepo ovdje radi matematika i statitistika i matematički modeli

odličan ali nedorečen, sad odi provjeri pod kojim uvjetima je koreja dobila onih 56 milijardi dolara, pa ćeš vidjet da su ih dobili tako što su pristali na uvjete mmf-a od kojih je jedan bio gubitak kontrole nad državnim financijama, a drugi prihvaćanje privatizacije velikih državnih poduzeća, s tim da su u pripremu tih privatizacija ulupali pola posuđenog novca, a kasnije izgubili dobit koja je završila na računima financijskih institucija pod okriljem SB i korporacija koje su po industrijskim sektorima preuzeli korejsku industriju.... isti obrazac je prinijenjen samo godinu dana ranije u brazilu...

pa mogu ja sve to istraživati, ali recimo ja osobno ne smatram privatizaciju državnih poduzeća lošim, dapače.

Usput ako gledamo situaciju Koreje.
Imaju BDP per capita , koji je DUPLO VEĆI OD NAŠEG. Vjerojatno su im plaće duplo veće.
Imaju javni dug koji je TRI PUTA MANJI OD NAŠEG.
Imaju nezaposlenost koja je 3,5% a naša realna nezaposlenost je preko 25-30%.
U J.Koreji SIGURNO nije iselilo 10% mlade populacije u par godina što se desilo kod nas.

Kamo sreće da kod nas dođe MMF i napravi takve reforme kao što je napravio u J.Koreji.

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

iskreno može dug rasti ako je država u deficitu.

ovako iz glave, ali mogu provjeriti brojke, taj suficit o kojem pričaš jest sudicit korejske industrije - privatnog sektora.

Postoji državni i privatni sektor.  Korejski privatni sektor, industrija - ostvaruje suficit, , ali korejska država može ostvarivati deficit. Dakle Korejska država troši ogromne milijarde $ na recimo vojsku(radi sjeverne koreje , korejci su jedni od najveći potrošača na vojsku na svijetu), stoga od tu recimo dug. raste



Evo malo sam googlao, izvor i svi podaci su ti ovdje. Korejska država je ipak u većini toga razdoblja od 1998 imala deficit;
blagi defict ali je bio tu. Međutim Korejski dug je pod kontrolom, 35% BDPa,  a naš je blizu 90% BDPa. To je razlika.

Korejci mogu vratiti još lakše dug, ali bi država trebala srezati potrošnju. Mislim da im vojni proračun guta pun kurac toga, recimo da se "pomire" sa Sj:Korejom, i prepolove vojni proračun, i eto rješenja, ali čak i sada stoje odlično,

nema ti u ekonomiji nikakvih "misterija", jest društvena znanost, ali lijepo ovdje radi matematika i statitistika i matematički modeli

odličan ali nedorečen, sad odi provjeri pod kojim uvjetima je koreja dobila onih 56 milijardi dolara, pa ćeš vidjet da su ih dobili tako što su pristali na uvjete mmf-a od kojih je jedan bio gubitak kontrole nad državnim financijama, a drugi prihvaćanje privatizacije velikih državnih poduzeća, s tim da su u pripremu tih privatizacija ulupali pola posuđenog novca, a kasnije izgubili dobit koja je završila na računima financijskih institucija pod okriljem SB i korporacija koje su po industrijskim sektorima preuzeli korejsku industriju.... isti obrazac je prinijenjen samo godinu dana ranije u brazilu...

Jednostavno te institucije imaju ulogu koja je puno više od posuđivanja novca, reprograma duga ili bilo čega proklamiranog, one jednostavno razgrađuju, kidaju, te pripremaju za slijedeću fazu ponovnog satastavljanja ali po njihovoj volji, one su zapravo instrument vlasnika istih

ima misterija itekako .... veliš da koreja troši ogroman novac na oružje, a u isto vrijeme smetneš s uma činjenicu da je koreja jedna od najindustrijaliziranijih država na svijetu, i nikakav joj problem nije proizvoditi sve od naoružanja koje joj je potrebno, ako oni nemaju industrijske kapacitete da proizvedu sve od igle do lokomotive onda nema nitko... ali gle čuda kraj samsunga koji doslovno proizvodi sve što ti oko tijekom cijelog života stigne zapaziti, oni moraju uvoziti ogromne količine oružja.... šta je problem jel im preskupo proizvoditi oružje, ili ga ne znaju proizvesti ili koji je kurac... možda im ne daju.... ;)

aben wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:


inače ironično čak i Hrvatska ekonomija je možda prvi put u povjesti zadnjih 70godina ostvarila suficit na platnoj bilanci. Zadnje 2godine već tako.

zbog čega je bitan suficit?

a neznam sada sve 100%, šta ja znam, prije svega neki indikator da nije svega tako crno u RH ekonomiji, da nije samo da smo potrošačko društvo koje uvozi, nego smo ipak donekle ekonomija koja nešto i proizvodi i izvozi

deda na aparatima wrote:

aben wrote:dedalos, ti govoriš o papiru, a marcel o vrijednosti. 

celi problem s centralnim bankama je ča oni ne znaju i ne moru znati koliko papira triba ekonomiji, a zakonom su propisali da se smi trgovati samo papirima.

papir nastaje kako ti govoriš da nastaje, ali to je loše. primjer ki doješ sa ukupno sto kun je lako rješiv; jedan propertiesa šoldov je djeljivost, u zdravoj ekonomiji vlada deflacija, više robe i usluga u jednoj ekonomiji izazivo da su šoldi sve vridniji.

marcel nema pojma što govori, trkelja nešto o ferariju

deflacija nije zdrava za ekonomiju, jer to znači da je onaj koji proizvodi u gubitku

košta te 100 kuna da posiješ žito, no kad ga prodaš nakon žetve možeš zbog deflacije zaraditi samo 80
znači da svake godine možeš proizvoditi sve manje žita

pa je bolje ne proizvoditi onda ništa nego raditi s gubitkom

centralna banka ni ne stvara novac, stvaraju ga komercijalne banke koje znaju koliko ga treba, jer građani dođu u banku i kažu daj mi
no kako se država sastoji od dva sektora onog privatnog i onog javnog, i javni sektor bi trebao znati koliko mu treba

no stvar je u tome da privatni sektor ide u ciklusima, gore pa dolje, a javni sektor tj država bi zato trebao ići suprotno od toga

kad se privatnici zadužuju država štedi, kad privatnici vraćaju kredit i štede, država treba trošiti

da se količina novca u ekonomiji ne smanjuje previše a ni ne raste previše

pa ferari je vrijednost.

postoji dobra i loša deflacija.
cb šalje signale, steže i popušta, i to odlukom jednog čovika, koji ko da digne haubu i gleda ekonomiju. on ne more znati ča tribo meni i tebi.