režite broj ministarstava (i zaposlenih u njima)

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:hoćeš odgovoriti od kud dolazi novac u ekonomiju ili ne želiš...?

novac ne dolazi u ekonomiju, nego iz nje proizlazi. Novac bez realne ekonomije ne vrijedi ništa, kila zlata kojom ne možeš ništa kupiti je samo kila ničeg. Novac nema vrijednost sam po sebi, zlato nema vrijednost samo po sebi (klasični ekonomisti su pogrešno smatrali da ima), sve vrijedi samo onoliko koliko ono što time možeš kupiti.

OK, znači ti misliš da je količina novca u ekonomiji konstantna, ne mijenja se, jesam dobro shvatio?

ne, mijenja se ovisno o obujmu ekonomije. Kad dođe do sloma burze, stotine milijardi "novca" nestanu bez traga. Zašto? Jer imovina više ne vrijedi koliko je vrijedila prije, jer su buduća očekivanja manja...

ok ako se mijenja od kud dolazi taj novac kad se mijenja, kako nastaje, na koji način se povećava njegova količina?

Novac dolazi iz realne ekonomije. Mijenja se s obujmom te ekonomije - razvojem tehnologije, porastom broja sudionika, većim brojem onih koji rade i pridonose. Nastaje iz ekonomije, ne pada s neba. Jesi tulav jebote. Nije se amerika obogatila uzimajući kredite, nego stvarajući dobra, razvijajući tehnologije. Engleska je osvojila svijet i sagradila imperij jer je mogla ponuditi stvari koje crnje u africi i arapi nisu imali, od uređenja države do parnog jebenog stroja. Rim se uzdigao na tehnologiji gradnje cesta, vodovoda, ustroju vojske, što je stvorilo vrijednost. Egipat je imao skladištenje žita i faraona.

Ekonomija je koncept, nije institucija, ni osoba. Kako ekonomija, tj. apstraktni koncept, stvara novac po tebi.
Jer ovo što ti opisuješ je maglovito i nejasno, nikomu tko čita ovo što si napisao nije jasno kako nastaje novi novac u ekonomiji. Koristiš se kružnom logikom.

Ako danas u cijeloj ekonomiji svijeta ima 100 kuna, i produktivnošću ekonomija naraste za 5%, pa je sutra količina novca 105 Kuna, od kud je došlo tih novih 5 kuna?

a pitanje nije slučajno postavljeno... na njega se nastavlja pitanje čemu konkretno služe reforme o kojima se priča, preustroj političkog ustroja izvršne vlasti (ministarstva, agencije i drugo) odnosno strukturalno prilagođavanje...;)

michaellcmacha wrote:ne tvrdim ja da mi možemo dugove proglasiti nelegitimnima, ali je činjenica da se dug pod određenim uvjetima može takvim proglasiti i odbiti plaćanje... naravno ili si u tom slučaju amer ili netko iz određenog razloga ameru bitan...

sada bi trebao vidjeti strukturu duga , mislim da se naši najviše zadužuju na američkom tržištu, kod američkih investitora, a ako bi američka politika nama posušla dugove, što znači

1)američka vlada bi morala platiti oštetu investitorima u RH obveznice, dakle američki građani bi platili naš dug
2)ili američka vlada ne obeštećuje investitore jer im je nanjela štetu(političkom odlukom) ali to nema šanse da prođe na američkim sudovima, nije to burkina farso, srušili bi njihovi suci tu odluku recimo Obame..

dakle , mi smo uglavnom(iz glave pucam, jer uglavnom se priča da naši idu u USA se zaduživati) dužni američkim investitorima, a privatnik se neće odreći svojih milijardi, a sada ako je Američka vlada spremna preuzeti naš dug i vraćati svoje pare.. mislim da Donald Trump niti Obama nikada tako nebi nešto potpisali..


Amerika jedino ti može garantirati, ako je ona u ratu sa Rusijom , pa onda Ukraina neće vraćati Rusima dugove, a onda će Amerika podržati Ukrainu - jer ne gube ništa.

michaellcmacha wrote:a pitanje nije slučajno postavljeno... na njega se nastavlja pitanje čemu konkretno služe reforme o kojima se priča, preustroj političkog ustroja izvršne vlasti (ministarstva, agencije i drugo) odnosno strukturalno prilagođavanje...;)

gospoda upućeni kažu da uskoro dolazi na naplatu 20 milijardi, i da su reforme nužne... ;)

marcellus wrote:daš muji kredit, mujo zapije pare, zaradio je prodavač alkohola, ali je banka više od toga izgubila što joj ovaj nije vratio nego što je badel dobio, a u konačnici su izgubili ulagači. Znači ekonomija time pada, ne raste.

mujo uzme kredit od banke, 100 kuna, ode u Badel i kupi pelinkovac za 100 kuna
banka ima -100kuna, mujo ima 0 kuna, Badel ima 100 kuna

kako je banka izgubila više nego je badel dobio?

ajd objasni, jer mi nije jasna ta matematika koju ti imaš

reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

udba wrote:

marcellus wrote:dakle nije se ford obogatio tako što je uzeo kredit od banke, nego je smislio model T i tekuću vrpcu pa dobio kredit. Nije se jobs obogatio jer mu je netko dao kredit, nego jer je smislio apple 2 s Wozom. Ti proizvodi - auto dostupan svima i kućno računalo - su stvorili auto industriju i informatičku industriju. Dakle stvoren je nevjerojatan novac tamo gdje ga prije nije bilo, kroz stvaranje nove ekonomske aktivnosti, nove industrije, ljudi su u cjelini postali bogatiji kao društvo. Crnci u Africi nisu nikad izumili ni kotač, pa su kad su bijelci došli bili siromašni, jednostavno je.

Jebi ga, miješate dvije teme, pitanje je bilo kako ulaze fizičke novčanice u opticaj.  Drugo je pitanje kako postaje društvo bogato. A vlastiti izumi nisu uvjet za bogatsvo, nisu ni Saudijci nikad ništa izmislili pa grade najveće zgrade na svijetu, nisu ni Hrvati ništa krucijalno izmislili pa žive od najma apartmana, tanko bi srali od prodaje izuma.

Ne samo novčanice, bilo koji novac, može i onaj digitalni na kartici. Od kud se pojavi?

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

ti proizvodiš kruške, i nudiš ih za razmjenu

dođem ja i uzmem 3 kruške

da li sam ti išta dužan?

zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

reforme su tu

1)da bi vraćali dugove, da
2)ali da se RH ne zadužuje.. koliko nam je ono deficit proračuna ?5% BDPa,.. to je preko 15ak milijardi kuna. Dakle nije samo problem vraćanja, dugova mi svake godine - trebamo "špricu u venu" da bi isplaćivali penzije,plaće u javnom sektoru, bolnice, škole, policiju, pederske parade, frljićevo kazalište itd.

Cilj reformi jest da RH ekonomija stvori dovoljno blagostanja da nemoramo žicati američku štednju za preživjeti

3)i reforme su tu , da se spriječi iseljavanje mladog-produktivnog stanovništva, jer već u srednjom roku to znači uništavanje RH države za koju se naši branitelji borili.  Ta produktivna populacija mora ostati u RH , raditi, trošiti, živjeti, investirati, i plaćati porez, tako da opstanemo kao država. Kako oni počnu raditi, tako će i plaćati porez, tako će i stvarati nove poslove, a onda će to dovesti do lakšeg vraćanja dugova .. itd.. da ovih 300 000 nezaposlenih(ma relano je oko 500 000 jer HZZZ ih briše, pola mojih frendova su izbrisani, ne prijavljuju se nema nikakvo smisla) , da se barem 250 000 ljudi zaposli u realnom sektoru,... bez problema bi se vratili dugovi

udba wrote:zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

dobro a gdje je nestao onaj novac koji je ušao kao prethodni kredit a nije vraćen na otplatu glavnice?

deda na aparatima wrote:

udba wrote:zasad se novim kreditima samo otplaćuju kamate, glavnica raste,

dobro a gdje je nestao onaj novac koji je ušao kao prethodni kredit a nije vraćen na otplatu glavnice?

otišao je pod pratnjom na skijanje....

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

reforme su tu

1)da bi vraćali dugove, da
2)ali da se RH ne zadužuje.. koliko nam je ono deficit proračuna ?5% BDPa,.. to je preko 15ak milijardi kuna. Dakle nije samo problem vraćanja, dugova mi svake godine - trebamo "špricu u venu" da bi isplaćivali penzije,plaće u javnom sektoru, bolnice, škole, policiju, pederske parade, frljićevo kazalište itd.

Cilj reformi jest da RH ekonomija stvori dovoljno blagostanja da nemoramo žicati američku štednju za preživjeti

3)i reforme su tu , da se spriječi iseljavanje mladog-produktivnog stanovništva, jer već u srednjom roku to znači uništavanje RH države za koju se naši branitelji borili.  Ta produktivna populacija mora ostati u RH , raditi, trošiti, živjeti, investirati, i plaćati porez, tako da opstanemo kao država. Kako oni počnu raditi, tako će i plaćati porez, tako će i stvarati nove poslove, a onda će to dovesti do lakšeg vraćanja dugova .. itd.. da ovih 300 000 nezaposlenih(ma relano je oko 500 000 jer HZZZ ih briše, pola mojih frendova su izbrisani, ne prijavljuju se nema nikakvo smisla) , da se barem 250 000 ljudi zaposli u realnom sektoru,... bez problema bi se vratili dugovi

ništa od tog tamo na drugoj temi sam ti stavio kako su po tom pitanju prošli južna koreja i brazil... dug koji imamo nikada nećemo vratiti jer mi taj novac nismo u stanju zaraditi ni na koji način.... ako nije koreja uspjela uz 40 milijardi suficita, nećemo ni mi... ne samo da nije vratila nego se još dodatno zadužila....

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:hoćeš odgovoriti od kud dolazi novac u ekonomiju ili ne želiš...?

novac ne dolazi u ekonomiju, nego iz nje proizlazi. Novac bez realne ekonomije ne vrijedi ništa, kila zlata kojom ne možeš ništa kupiti je samo kila ničeg. Novac nema vrijednost sam po sebi, zlato nema vrijednost samo po sebi (klasični ekonomisti su pogrešno smatrali da ima), sve vrijedi samo onoliko koliko ono što time možeš kupiti.

OK, znači ti misliš da je količina novca u ekonomiji konstantna, ne mijenja se, jesam dobro shvatio?

ne, mijenja se ovisno o obujmu ekonomije. Kad dođe do sloma burze, stotine milijardi "novca" nestanu bez traga. Zašto? Jer imovina više ne vrijedi koliko je vrijedila prije, jer su buduća očekivanja manja...

ok ako se mijenja od kud dolazi taj novac kad se mijenja, kako nastaje, na koji način se povećava njegova količina?

Novac dolazi iz realne ekonomije. Mijenja se s obujmom te ekonomije - razvojem tehnologije, porastom broja sudionika, većim brojem onih koji rade i pridonose. Nastaje iz ekonomije, ne pada s neba. Jesi tulav jebote. Nije se amerika obogatila uzimajući kredite, nego stvarajući dobra, razvijajući tehnologije. Engleska je osvojila svijet i sagradila imperij jer je mogla ponuditi stvari koje crnje u africi i arapi nisu imali, od uređenja države do parnog jebenog stroja. Rim se uzdigao na tehnologiji gradnje cesta, vodovoda, ustroju vojske, što je stvorilo vrijednost. Egipat je imao skladištenje žita i faraona.

Ekonomija je koncept, nije institucija, ni osoba. Kako ekonomija, tj. apstraktni koncept, stvara novac po tebi.
Jer ovo što ti opisuješ je maglovito i nejasno, nikomu tko čita ovo što si napisao nije jasno kako nastaje novi novac u ekonomiji. Koristiš se kružnom logikom.

Ako danas u cijeloj ekonomiji svijeta ima 100 kuna, i produktivnošću ekonomija naraste za 5%, pa je sutra količina novca 105 Kuna, od kud je došlo tih novih 5 kuna?

maglovito je glupima, ekonomija nije apstraktan koncept. Ekonomija je vrlo konkretna stvar: to je sustav proizvodnje, distribucije, razmjene, i potrošnje dobara i usluga. I sve se tu da mjeriti i prikazati brojkama, nema tu ničeg apstraktnog. Što su veće proizvodnja, razmjena i potrošnja, to je veća ekonomska aktivnost i ekonomija, pa time i njena vrijednost, raste.

pet kuna je došlo odatle što su nove tehnologije, racionalnija proizvodnja ili distribucija, veći broj konzumenata, više proizveli i potrošili. Što su cijene porasle uslijed veće potražnje pa njihova imovina više vrijedi, time i njihova kreditna sposobnost. Kod krize je obratno.

deda na aparatima wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

ti proizvodiš kruške, i nudiš ih za razmjenu

dođem ja i uzmem 3 kruške

da li sam ti išta dužan?

dao bih ti u zamjenu 3 komada repe, ali će mi repa rodit tek na proljeće

hoćeš pričekati?

ili evo da ti napišem na papir, da sam ti dužan, zakletvu o vraćanju duga, da imaš potvrdu da te neću prevariti

sad kad imaš moju zakletvu na papiru, hoćeš li s njom čekati proljeće, ili ćeš možda otići do uzgajivača svinja, pa si uzeti jedno prase
a njemu dati moj dug od tri repe pa neka on čeka proljeće i uzme si tu repu, ti bi radije prase


sav papir je dug, sav novac je dug, obećanje da za uslugu ili robu koju uzmeš ti nudiš svoj rad u jednakoj vrijednosti
sad OK, nečiji rad može vrijediti više, nečiji manje ali u principu to je to

sav novac je dug, jer to proizlazi iz međuljudskih odnosa

[quote="michaellcmacha"]

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:hoćeš odgovoriti od kud dolazi novac u ekonomiju ili ne želiš...?

novac ne dolazi u ekonomiju, nego iz nje proizlazi. Novac bez realne ekonomije ne vrijedi ništa, kila zlata kojom ne možeš ništa kupiti je samo kila ničeg. Novac nema vrijednost sam po sebi, zlato nema vrijednost samo po sebi (klasični ekonomisti su pogrešno smatrali da ima), sve vrijedi samo onoliko koliko ono što time možeš kupiti.

OK, znači ti misliš da je količina novca u ekonomiji konstantna, ne mijenja se, jesam dobro shvatio?

ne, mijenja se ovisno o obujmu ekonomije. Kad dođe do sloma burze, stotine milijardi "novca" nestanu bez traga. Zašto? Jer imovina više ne vrijedi koliko je vrijedila prije, jer su buduća očekivanja manja...

ok ako se mijenja od kud dolazi taj novac kad se mijenja, kako nastaje, na koji način se povećava njegova količina?

Novac dolazi iz realne ekonomije. Mijenja se s obujmom te ekonomije - razvojem tehnologije, porastom broja sudionika, većim brojem onih koji rade i pridonose. Nastaje iz ekonomije, ne pada s neba. Jesi tulav jebote. Nije se amerika obogatila uzimajući kredite, nego stvarajući dobra, razvijajući tehnologije. Engleska je osvojila svijet i sagradila imperij jer je mogla ponuditi stvari koje crnje u africi i arapi nisu imali, od uređenja države do parnog jebenog stroja. Rim se uzdigao na tehnologiji gradnje cesta, vodovoda, ustroju vojske, što je stvorilo vrijednost. Egipat je imao skladištenje žita i faraona.

Ekonomija je koncept, nije institucija, ni osoba. Kako ekonomija, tj. apstraktni koncept, stvara novac po tebi.
Jer ovo što ti opisuješ je maglovito i nejasno, nikomu tko čita ovo što si napisao nije jasno kako nastaje novi novac u ekonomiji. Koristiš se kružnom logikom.

Ako danas u cijeloj ekonomiji svijeta ima 100 kuna, i produktivnošću ekonomija naraste za 5%, pa je sutra količina novca 105 Kuna, od kud je došlo tih novih 5 kuna?

maglovito je glupima, ekonomija nije apstraktan koncept. Ekonomija je vrlo konkretna stvar: to je sustav proizvodnje, distribucije, razmjene, i potrošnje dobara i usluga. I sve se tu da mjeriti i prikazati brojkama, nema tu ničeg apstraktnog. Što su veće proizvodnja, razmjena i potrošnja, to je veća ekonomska aktivnost i ekonomija, pa time i njena vrijednost, raste.

dobro umjesto da objašnjavaš tu kako ekonomija nije koncept

daj pojasni kako nastaje novac u ekonomiji, od kud? kako se količina od 100 kuna poveća na 105 kuna?
jer to eto već 10 stranica izbjegavaš odgovoriti i okolišaš skretanjem na ferarije i druga auta

marcellus wrote:daš muji kredit, mujo zapije pare, zaradio je prodavač alkohola, ali je banka više od toga izgubila što joj ovaj nije vratio nego što je badel dobio, a u konačnici su izgubili ulagači. Znači ekonomija time pada, ne raste.

To tako danas ne funkcionira u SAD-u, naime danas banke daju Mujama kredite iako znaju da isti neće moći vratiti kredite, a te banke kao i druge se klade kada neće moći vratiti u budućnosti, te oklade onda prodaju kao bankarski proizvod drugim bankama koji onda na tržištu trguju istima okladama, tj. derivatima prema bankama i bogatim pojedincima, a nakon što se cijeli sustav uruši sa triljunskim gubicima, vlada SAD-a zajedno sa FED-om koji su inače prijatlji pojedinaca i članova uprava istih tih banaka oprašataju dugove svojim prijateljima odnosno njihovim bankama i to parama poreznih obveznika, a Muje ostaju bez kuća. Inače a propro tvojeg primjera niti jedna banka kod nas ne daje kredit bez osiguranja koje daleko premašuje svotu kredita, osim u slučajevima korupcije unutar samoh banaka, tako da je iluzorno dalje pričati o Badelu...

deda na aparatima wrote:

deda na aparatima wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

ti proizvodiš kruške, i nudiš ih za razmjenu

dođem ja i uzmem 3 kruške

da li sam ti išta dužan?

dao bih ti u zamjenu 3 komada repe, ali će mi repa rodit tek na proljeće

hoćeš pričekati?

ili evo da ti napišem na papir, da sam ti dužan, zakletvu o vraćanju duga, da imaš potvrdu da te neću prevariti

sad kad imaš moju zakletvu na papiru, hoćeš li s njom čekati proljeće, ili ćeš možda otići do uzgajivača svinja, pa si uzeti jedno prase
a njemu dati moj dug od tri repe pa neka on čeka proljeće i uzme si tu repu, ti bi radije prase


sav papir je dug, sav novac je dug, obećanje da za uslugu ili robu koju uzmeš ti nudiš svoj rad u jednakoj vrijednosti
sad OK, nečiji rad može vrijediti više, nečiji manje ali u principu to je to

sav novac je dug, jer to proizlazi iz međuljudskih odnosa

A najvažnija je namjera, jer ona je pokretač tih odnosa.

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

michaellcmacha wrote:reforme su tu da bi mi uredno vraćali dugove i ništa drugo... u stvari nije da nije, i da bi ostali i nadalje dužni...

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_South_Korea

evo čitam podatke o J.Koreji;

Public debt
33.7% of GDP (2012 est.)
Revenues $296.1 billion (2013 est.)
Expenses $287.2 billion (2013 est.)

Vjerojatno je slično danas, mogu googlati.. ali ..

Javni dug im je 33% BDPa. Naš je koliko ono? 90%? Svake godine raste 6-7%.. Dakle za dvije godine preko 100%. Korejski je 33% BDPa.

Oni imaju suficit i izvoz/uvoz, ali i suficit proračuna. Dakle imaju javni dug koji im je 3puta manji od našeg, i imaju suficit na proračunu(doduše gledam matematički suficit im je manji od 1% BDPa, istina jest da bi čak da bi im trebao malo veći suficit), ali imaju rast BDPa 3% godišnje.

Dakle nevidim nikakav problem kod ekonomije J.Koreje, u usporedbi na nas

južna koreja kad je 1998. posudila 56 milijardi je bila dužna 135 milijardi. računala je da će uz suficit od 40 milijardi godišnje dug bitno smanjiti ako ne i vratiti u potpunosti... rezime 18 godina kasnije jućna koreja je  dužna 197 milijardi iako svake godine uredno otplaćujei kamate i glavnicu... sad ti pojasni kako ti se dug može povećati ako si uredan platiša duga po obje osnove.... ;)

Švicarci?