Rafali nad Zagrebom

S Britanijom će se morat surađivat. Isto tako i s Kanadom, Japanom, Indijom i SAD.

Sve ove zemlje razvijat će i svoje zasebne kapacitete kao i zajedničke jer s njima svakako nećemo ratovat.

Bar ja neću.

Francuski svemirski program

To je treći najstariji nacionalni svemirski program na svijetu, nakon sovjetskog (sada ruskog) i američkog svemirskog programa, te najveći svemirski program u Europi.

Razvoj prve zapadnoeuropske rakete nosača, Diamant, započeo je 1962. godine, prvi put lansirane u Alžiru.

26. studenog 1965. raketom Diamant iz alžirske pustinje uspješno je lansiran Asterix, prvi francuski satelit u svemir.

1973. Francuska je potaknula stvaranje Europske svemirske agencije i postala njezin prvi suradnik.

Francuski svemirski proračun, iako stagnira od ranih 2000-ih u stalnim eurima, ostaje u apsolutnom iznosu najveća od zemalja članica Europske svemirske agencije (ESA) i drugi najveći nacionalni proračun (nakon Sjedinjenih Američkih Država) s 2,33 eura milijardi.

Njegova svemirska luka, u blizini Kouroua, odabrana je 1964. da ugosti sva francuska lansiranja. Kasnije je odabran kao ESA-ino lansirno mjesto. Prije nego što su bili u Francuskoj Gvajani, francuska svemirska lansiranja vršena su iz Alžira, u Colomb-Bécharu i Hammaguiru.

Francuski svemirski program stoga ima koristi od najboljeg položaja tla za lansirna mjesta na Zemlji, jer njegov položaj 5,3° sjeverno od ekvatora omogućuje raketama da dobiju pogon od okretanja Zemlje kada se lansiraju prema istoku (+460 m/s) i uštede na pogonsko gorivo. Nijedna druga državna lansirna mjesta ne dopuštaju ovu razinu fizičkih parametara. Također je u stanju lansirati satelite u polarne orbite iz ove svemirske luke.

Od 2017. Kourou se ubraja među svemirske luke s najvećim postotkom uspješnih lansiranja, kako uzastopnih tako i ukupno.

Gvajanski svemirski centar

Svim proučavanim mjestima zajedničko je da su blizu ekvatora jer ova pozicija nudi idealne uvjete za lansiranje svemirskih letjelica.

Efekt praćke koji nastaje rotacijom Zemlje u blizini ekvatora pruža 15% dodatnog povećanja performansi u usporedbi s lansirnom bazom Cape Kennedy koja se nalazi sjevernije.

U izvješću CNES-a preporučuje se Gvajana koja nudi nekoliko prednosti poput niske gustoće naseljenosti i širokog otvaranja prema Atlantskom oceanu, što omogućuje smanjenje rizika u slučaju problema s lanserom. Obala također omogućuje lansiranje satelita u polarnu orbitu pod optimalnim uvjetima. Osim toga, područje nije sklono potresima i ciklonima. Osim toga, Gvajana je sastavni dio francuskog teritorija, koji također ima prednost političke stabilnosti. Tadašnji premijer Georges Pompidou slijedio je ove preporuke i 14. travnja 1964. donio ministarsku uredbu o osnivanju Gvajanskog svemirskog centra u Kourouu.

Stvaranje Europske svemirske agencije

Raketa Ariane

Prvi let Ariane 4, 15. lipnja 1988.

Unatoč neuspjehu rakete Europa II u studenom 1971. i odustajanju od projekta Europa III, Francuska je predložila stvaranje lansera kao produžetka uspješnog eksperimenta rakete Diamant, L3S. Europske zemlje teško su se dogovorile: Britanci su radije financirali svoj pomorski satelit MAROTS, Nijemci svoj Spacelab modul koji je nosio space shuttle. Sjedinjene Države pokušale su odvratiti europske zemlje od njihove namjere da razviju vlastiti lanser, ali ograničenja nametnuta u zamjenu za korištenje njihovih lansera, posebice za lansiranje satelita SymphonieN 5, zastupala su stav francuske vlade. 

Europa će postati autonomna za lansiranje svojih satelita.

 Dana 31. srpnja 1973. u Bruxellesu europske zemlje postigle su sporazum kojim je omogućeno financiranje projekata koje su preporučili glavni sudionici, pokrenut je projekt Ariane.

Cilj tadašnjeg europskog programa Ariane bio je da se osamostali od američkih i ruskih tehnologija, te da može lansirati jedan ili dva vladina satelita godišnje.

S gotovo 33% proračuna francuskog svemirskog programa (2014.), aktivnost lansera i upravljanje glavnim europskim lansirnim centrom (Kourou) odražavaju povijesnu ulogu Francuske u razvoju europskih raketa.

 Cilj ove aktivnosti je osigurati autonomna sredstva (u okviru Europe) koja omogućuju postavljanje satelita u orbitu.

Vojna svemirska aktivnost

Francuska je sa zakašnjenjem razvila vojne svemirske aplikacije, bez puno uspjeha pokušavajući zainteresirati europske partnere. S gotovo 15% nacionalnog svemirskog proračuna (2014.), ova je aktivnost druga najskuplja stavka u francuskom svemirskom programu nakon lansera i ispred znanstvenih aktivnosti.

 Ne raspolažući sredstvima za financiranje cjelokupne vojne ponude koju su rasporedile Rusija, Kina i posebno Sjedinjene Američke Države, Francuska je 2017. imala samo operativne satelite u dva područja: vojnim telekomunikacijama (taktičkim i strateškim) i optičkim promatranjem.

Glavne svemirske sile imaju satelite za rano upozoravanje koji omogućuju otkrivanje lansiranja balističkih projektila. Francuska je do sada u ovom području razvila samo prototip koji se sastoji od dva satelita SPIRALE lansirana 2009. godine i čija je misija završila 2011. godine.

Obzirom da su u Njemačkoj na izborima pobijedili lezbe i komunjare...

Bolje se više povezati s Francuskom.

epikur37 wrote:Obzirom da su u Njemačkoj na izborima pobijedili lezbe i komunjare...

Bolje se više povezati s Francuskom.

Njemačka nije ni bila u igri kod ove priče jer nemaju svoju ponudu pa s te strane mislim da ti je primjedba GLUPA.

u Njemaca smo uzeli samohodne haubice. Nađe se uvik u njihovim skladištima kad je kopnena vojska u pitanju nešto šta njima ne triba a nama dobro dođe.

Ipak smo im mi neka dole granica na jugu pa bolje da nas naoružavaju.

RayMabus wrote:

epikur37 wrote:Obzirom da su u Njemačkoj na izborima pobijedili lezbe i komunjare...

Bolje se više povezati s Francuskom.

Njemačka nije ni bila u igri kod ove priče jer nemaju svoju ponudu pa s te strane mislim da ti je primjedba GLUPA.

Pa nije riječ o avionima nego o političkom smjeru i osloncu.

Švapčad su otišla još korak u liberalno-pedersku multikulti opciju...štetočine.

epikur37 wrote:

RayMabus wrote:

epikur37 wrote:Obzirom da su u Njemačkoj na izborima pobijedili lezbe i komunjare...

Bolje se više povezati s Francuskom.

Njemačka nije ni bila u igri kod ove priče jer nemaju svoju ponudu pa s te strane mislim da ti je primjedba GLUPA.

Pa nije riječ o avionima nego o političkom smjeru i osloncu.

Švapčad su otišla još korak u liberalno-pedersku multikulti opciju...štetočine.

Ne znam kako da ti objasnim jer izgleda ne shvaćaš.

Njemačka nije ni bila u igri kod ove priče jer nemaju svoju ponudu pa s te strane mislim da ti je primjedba GLUPA.

Ne planiram dovodit Hrvatsku u situaciju : ili Francuska ili Njemačka.

Surađuje sa objema a ako nekoj to smeta, to nije moj problem. Nek svoje međusobne razmirice rješavaju negdje drugdje i preko nekog drugog.

RayMabus wrote: Nek svoje međusobne razmirice rješavaju negdje drugdje i preko nekog drugog.

Poput ove :



https://fr.wikipedia.org/wiki/Helios_(satellite)

Program Helios pokrenut je 1985. s glavnim ciljem praćenja sovjetskog bloka.

Raspad SSSR-a promijenio je cilj sustava Helios, čiji se opseg proširio na planet s izraženijim interesom za zonu francuskog političkog utjecaja u Africi i na Bliskom istoku.

Sukobi iz 1990-ih, u koje su bili uključeni europski narodi, ističu njihovu snažnu ovisnost o američkom sustavu za svemirsko izviđanje. Ovo otkriće povećava njihov interes za europski sustav satelitskog izviđanja.

Ali kada je 1998. pokrenut satelitski projekt druge generacije Helios 2, pregovori između Francuske i Njemačke oko zajedničkog programa propali su i iz proračunskih i iz političkih razloga. Njemačka je nakon toga lansirala seriju izviđačkih radarskih satelita SAR-Lupe: radar je odabran jer se područje njemačkog interesa uglavnom nalazilo u zemljama istočne Europe koje karakterizira naoblaka.

Stvari su nekad jednostavne. Nema ili ili. Dvije države jačaju međusobnu suradnju.

Nekome to smeta ? Kome ? Nek se javi i neka kaže šta mu točno smeta pa ću ga ja pitat jesmo li mi kolonija toga i toga ili smo suverena država ?

Pa da to raščistimo.

veber wrote:

zganci_i_jetrica wrote:

veber wrote:

marcellus wrote:

zganci_i_jetrica wrote:

marcellus wrote:

niels wrote:Podržavao sam odluku da se kupe Rafali, i još uvijek mislim da je to dobar posao.

Međutim, ako je ponuda na natječaju zrakoplov jednih specifikacija, a u ugovoru prodaju zrakoplov s PISA umjesto AESA radarom, s slabijim raketnim sustavom, onda to nije u redu, to je prijevara.

Cijena je bila 999 milijuna, sad je 1.1 milijardu eura. Zašto?

morh je objasnio, cijena je i dalje ista, ali se obračunava PDV koji ide ravno iz državnog proračuna u državni proračun. Čisto stvar knjiženja troškova.

Ha-ha, kako je neke ljude lako preveslati na foru tak' se mala deca varaju i zamračiti 100 milja eura; tek toliko da se nađe, za Koktu i kikiriki 

to je samo stvar preknjižavanja, iz proračuna u proračun, ne ide ta lova nigdje.

vidi se da nisi nikada radio, o tome da si imao firmu bzvz je općenito pisati....

Podsjeti nas što je to ono bilo: olovke i šiljila, gumice i spajalice? 

otprilike. pa jebemu od kada je postao "novinar" u sve se kuži.
za ne bilivit.
moram fotkati novi gun pa da se raspiše o karakteristikama i da da obrazloženje zakaj sam odabrao taj, a ne uhodani koji imam u zagrebu.

neki put poludim na njegove upise.

veber, zaboravljaš da se u RRIF ipak nešto kužim jer sam a)22 godine radio u banci među ostalim na razvoju softvera što podrazumijeva da znaš nešto o tome kako se što knjiži b) moja bivša koju znaš je u toj banci bila šefica odjelnog knjigovodstva

Njemačka i Francuska su saveznici. Brak iz interesa. Taj brak će potrajat jako dugo jer trebaju jedna drugu, Francuska da bi zadržala status globalne sile a Njemačka da bi to postala.

Nit jedan brak nije savršen pa tako i njihov al njih veže vrlo jak interes. A brak je u osnovi ekonomija.

rafali 
pa tko se tomu veseli da ih imamo stvarno je bedaček
prvo jer su važnije bolnice i škole nego avioni 
a drugo, a koga će braniti ti rafali, šta mislite?

ove bogate i moćne
sirotinja će čučati u rovovima i ginuti 
koga se vraga tome veselite

Sora wrote:rafali 
pa tko se tomu veseli da ih imamo stvarno je bedaček
prvo jer su važnije bolnice i škole nego avioni 
a drugo, a koga će braniti ti rafali, šta mislite?

ove bogate i moćne
sirotinja će čučati u rovovima i ginuti 
koga se vraga tome veselite

Kad Hrvatska i Francuska sad razviju svemirski program, ti ćeš biti prvi astronaut iz Hrvatske kojeg ćemo lansirati u svemir.

U neodređenom smjeru.

Sora wrote:rafali 
pa tko se tomu veseli da ih imamo stvarno je bedaček
prvo jer su važnije bolnice i škole nego avioni 
a drugo, a koga će braniti ti rafali, šta mislite?

ove bogate i moćne
sirotinja će čučati u rovovima i ginuti 
koga se vraga tome veselite

kakve crne bolnice, ionako u njih ne možeš doći a sestre i doktori rade tik tok videa gdje tresu guzicama. u bolnice je gotovo vrlo jebeno dobiti bilo kakvu uslugu radi ove "gripe",

i škole isto tako, što se ljudi više školuju to su gluplji a ironično misle da su pametniji, pogotovo ako dobiju diplomu nekog novinarskog ili filozofskog faksa(a i ostali faksevi su zakurac uglavnom).

i općenito što se tiče aviona.. da su tvoji u bosni imali jedu ili dvije eskadrile ovakvih modernih aviona 93 godine, nebi vam se desila srebrenica i još sto sranja gdje su vas srbi 100 000 potamanili i uzeli vam 50% teritorija... a sve bi to spriječilo 12aviona..

Mogli bi nešto i poslat u taj svemir. al moramo samo skužit šta.

Maleni sateliti teže manje od 1000 kilograma, cijena im je nešto manje od 30 milijuna GBP (britanskih funta) za izradu i lansiranje te je potrebno od 2 do 3 godine za njihov razvoj. Mini sateliti teže do 500 kilograma i njihov razvoj traje dvije godine po cijeni do 30 milijuna GBP. Mikro sateliti su teški manje od 100 kilograma i koštaju manje od 10 milijuna GBP. Ispod te klase nalaze se nano sateliti, težine do 10 kilograma, te piko sateliti težine unutar 0,1 kilogram. Dva potonja su uglavnom eksperimentalne letjelice.
-
https://hr.wikipedia.org/wiki/Maleni_satelit