Denkverbot

Gnječ wrote:postoje puno puno veće uvrede i omalovažavanja koje su toliko ubojite da čovjeku mogu jako naškoditi emocionalno i  mentalno i posljedično zdravstveno a tako što se tolerira čak i odobrava u društvu je to društveno prihvatljivo recimo pasivno agresivno ponašanje je ubojito takva komunikacija pogotovo . psovka nije ni blizu toliko opasna većinom benigna brojalica svega i svačega koja nema nikakvih zlih namjera osim na primjer  da ukaže drugoj strani da je u komunikaciji postala manipulativna, pasivno agresivna, da nameće totalno iracionalne argumente itd. kad netko psuje sam za sebe to je neka vrsta ispušnog ventila za smanjenje stresa ili neke fizičke boli. recimo udariš se čekićem po prstu i instinktivno automatski opsuješ. svatko tako reagira. nema toga tko nikada nije opsovao. čak i Papa psuje.

Kako Papa psuje? :D

violator wrote:

Gnječ wrote:postoje puno puno veće uvrede i omalovažavanja koje su toliko ubojite da čovjeku mogu jako naškoditi emocionalno i  mentalno i posljedično zdravstveno a tako što se tolerira čak i odobrava u društvu je to društveno prihvatljivo recimo pasivno agresivno ponašanje je ubojito takva komunikacija pogotovo . psovka nije ni blizu toliko opasna većinom benigna brojalica svega i svačega koja nema nikakvih zlih namjera osim na primjer  da ukaže drugoj strani da je u komunikaciji postala manipulativna, pasivno agresivna, da nameće totalno iracionalne argumente itd. kad netko psuje sam za sebe to je neka vrsta ispušnog ventila za smanjenje stresa ili neke fizičke boli. recimo udariš se čekićem po prstu i instinktivno automatski opsuješ. svatko tako reagira. nema toga tko nikada nije opsovao. čak i Papa psuje.

Kako Papa psuje? :D

da psuje? jebe, jebe...psuje kao i svi mi ostali plebejci.

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Gnječ wrote:

violator wrote:

Gnječ wrote:postoje puno puno veće uvrede i omalovažavanja koje su toliko ubojite da čovjeku mogu jako naškoditi emocionalno i  mentalno i posljedično zdravstveno a tako što se tolerira čak i odobrava u društvu je to društveno prihvatljivo recimo pasivno agresivno ponašanje je ubojito takva komunikacija pogotovo . psovka nije ni blizu toliko opasna većinom benigna brojalica svega i svačega koja nema nikakvih zlih namjera osim na primjer  da ukaže drugoj strani da je u komunikaciji postala manipulativna, pasivno agresivna, da nameće totalno iracionalne argumente itd. kad netko psuje sam za sebe to je neka vrsta ispušnog ventila za smanjenje stresa ili neke fizičke boli. recimo udariš se čekićem po prstu i instinktivno automatski opsuješ. svatko tako reagira. nema toga tko nikada nije opsovao. čak i Papa psuje.

Kako Papa psuje? :D

da psuje? jebe, jebe...psuje kao i svi mi ostali plebejci.

I lajka mlade komade po fejsicu. :)


Ali sad si mi dao mislit'... Postoje li posebne psovke kojima se sluze svecenici? Kao onaj "Porco dindio"!

violator wrote:

Gnječ wrote:

violator wrote:

Gnječ wrote:postoje puno puno veće uvrede i omalovažavanja koje su toliko ubojite da čovjeku mogu jako naškoditi emocionalno i  mentalno i posljedično zdravstveno a tako što se tolerira čak i odobrava u društvu je to društveno prihvatljivo recimo pasivno agresivno ponašanje je ubojito takva komunikacija pogotovo . psovka nije ni blizu toliko opasna većinom benigna brojalica svega i svačega koja nema nikakvih zlih namjera osim na primjer  da ukaže drugoj strani da je u komunikaciji postala manipulativna, pasivno agresivna, da nameće totalno iracionalne argumente itd. kad netko psuje sam za sebe to je neka vrsta ispušnog ventila za smanjenje stresa ili neke fizičke boli. recimo udariš se čekićem po prstu i instinktivno automatski opsuješ. svatko tako reagira. nema toga tko nikada nije opsovao. čak i Papa psuje.

Kako Papa psuje? :D

da psuje? jebe, jebe...psuje kao i svi mi ostali plebejci.

I lajka mlade komade po fejsicu. :)


Ali sad si mi dao mislit'... Postoje li posebne psovke kojima se sluze svecenici? Kao onaj "Porco dindio"!

porco dindio je sljedeći lesson nemogu sve na bot.

evo ovdje ako dobro slušaš čut ćeš kako Papa Franjo kaže porco dio ustvari kaže 'orcodio.

violator wrote:

mativka wrote:

violator wrote:

mativka wrote:

violator wrote:A sto ti mislis o djecjem radu? Yay or nay?

Ja sam za edukaciju, kako odraslih tako i onih najmlađih. Samo znanje određuje osobu.

Znaci, da te dijete moli da ga pustis radit' jer mu je ljepse u tvornici ribljih konzervi, odnosno, skola mu ne ide, rekla bi mu "ne moze!"...?

Da!
Ukoliko nema 18 godina.

Eto onda i tebe u nasem taboru. Aben ce si izjest' mooda. :)

A teško, jer me prepoznao od samog početka.
Samo meni pripadnost je stran pojam. Ja sam freelancer :)

violator wrote:

mativka wrote:Ja odgovaram za dijete do punoljetnosti.
Tu sva priča završava.

No sto ako to isto tvrdi i roditelj koji bi se slozio s djetetovom zeljom, a drzava mu ne dopusta takvu mogucnost?

Koja je to država?
Želim vidjeti zakone i propise.

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Naslijeđuje li se ili uobličava?

aben wrote:

Venus wrote:

aben wrote:

Venus wrote:

aben wrote:

jo ti postavin pitanje koje razumiš, a ti skretničoriš, kako je to sukladno?

Ako ti vidiš Kica kao žinsku brez mudanat, a Ebenicu kao silovatelja, kako da ti ja na tako nešto drugačije odgovorim..

A unda ipak ne razumiš. 

Ebenica je agresor, kicinjo žrtva, a ti mu govoriš da ni problijem u agresoru nego u žrtvi.
Analogno, ni problijem u silovatelju, nego u silovanoj.

Otprve sam te jako dobro razumila. Also dakle, tvoj i moj stav se jako razlikuje, to ti hoću reć, par koraka sam ispred tebe.

Ja mislim da Kic nije žrtva (osim ako on odluči da je, što je prava šteta jer ja vidim njegov potencijal), a ti misliš da je on žrtva koja se agresoru sagne da se vidi da nema mudanat. Žao mi je, baš mu i nisi neki frend.

Ebenica ga cima i traži da mu se grubo suprotstavi (kak se šika, ne!),  a to Kicu dođe ko grubi besplatni lajf kouč.

Ni jo ne mislin da je kicinjo žrtva, jer nasilja ni ni bilo. Ali to je besides the point. 
Medjutin, ne more neko odlučiti ili neodlučiti biti žrtva. To nije subjektivan pojam. Ako je postolji nasilje, postoji i žrtva. Ali to je besides the point. 
Kicinjo ni moj prijatelj, jo ga ni ne poznivun. 

Ok, ako nemo nasilja, sve ok.

Ako ti misliš da vrijeđanje majke nije nasilje, a što da ti kažem.

Nego, problem je drugdje. Nikad ne znaš tko je zapravo prvi počeo s nasiljem. Reći ću ti na tvom primjeru koji ćeš dobro razumit jer ne voliš opresiju. Daklem, država nametne novi harač koji ti nećeš platit, dođu te ovršit, ti poludiš od muke i zatučeš sudskog ovršitelja. Bilo bi glupo reć da si ti jedini nasilnik, al' okolina će reć da ti jesi jedini nasilnik jer nemaju širu sliku.

Onaj kojeg drugi proglase nasilnikom je moguće na sebi doživio nasilje baš od te strane koju je napao. Postoje i perfidni napadi, oku slabo vidljivi.

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Naslijeđuje li se ili uobličava?

Prosječno 40% naslijeđuje, a 60% uobličava.

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Naslijeđuje li se ili uobličava?

Prosječno 40% naslijeđuje, a 60% uobličava.

Smatram da je velika uloga roditelja u početku načina učenja, stvaranja navika i dužnosti.
Dijete je odraz roditeljske brige.

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Naslijeđuje li se ili uobličava?

Prosječno 40% naslijeđuje, a 60% uobličava.

Smatram da je velika uloga roditelja u početku načina učenja, stvaranja navika i dužnosti.
Dijete je odraz roditeljske brige.

U početku svakako, do određenih godina.
Inače je prosječno uloga roditelja 10%.
Izvor znaš. "Prazna ploča - moderno poricanje ljudske prirode" - Steven Pinker.

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

Samo znanje određuje osobu.

Karakter. Prije svega.

Naslijeđuje li se ili uobličava?

Prosječno 40% naslijeđuje, a 60% uobličava.

Smatram da je velika uloga roditelja u početku načina učenja, stvaranja navika i dužnosti.
Dijete je odraz roditeljske brige.

U početku svakako, do određenih godina.
Inače je prosječno uloga roditelja 10%.
Izvor znaš. "Prazna ploča - moderno poricanje ljudske prirode" - Steven Pinker.

Ehh, da..
Al svejedno mogu reći da uvijek prevladava ono usađeno u djetinjstvu.
(pri tome ne mislim na pervetita Frojda)

mativka wrote:

violator wrote:

mativka wrote:Ja odgovaram za dijete do punoljetnosti.
Tu sva priča završava.

No sto ako to isto tvrdi i roditelj koji bi se slozio s djetetovom zeljom, a drzava mu ne dopusta takvu mogucnost?

Koja je to država?
Želim vidjeti zakone i propise.

Pa uzmi Hrvatsku. Kako stvari kod nas stoje po tom pitanju? Recimo, dopusta li se rad starijim.maloljetnicima u slucaju iznenadne bolesti roditelja, staratelja ili iznimnog siromastva...?


Samo odlomak:

4. Dječji rad
Ekonomske poteškoće i siromaštvo utječu na milijune obitelji diljem svijeta, a u
ponekim situacijama, ono direktno utječe i na fizičku sigurnost djece. Niski prihodi i slaba
podrška institucija pokretačke su snage za rasprostranjenost dječjeg rada u svijetu (Edmonds i
Pavnick, 2005.). Kada se obitelji suočavaju s financijskim izazovima ili neizvjesnošću - bilo
zbog siromaštva, iznenadne bolesti njegovatelja ili gubitka posla primarnog nadničara , u
nekim se zemljama javlja dječji rad, koji se može definirati kao rad osoba koje su mlađe od
zakonom određene životne dobi (UNICEF, 2020.) . Konvencija o pravima djeteta smatra
djetetom svaku osobu mlađu od 18 godina te utvrđuje najnižu dob za rad djeteta, koja ne može
biti niža od 15 godina, uz izuzetak zemalja čija su gospodarstva i obrazovne mogućnosti
nedovoljno razvijene, da mogu, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih
poslodavaca i radnika početno utvrditi najnižu dob za rad, od 14 godina (Vinković, 2008.).
Prema podacima UNICEF-a (2020.), skoro jedno od desetero djece, što je približno 152
milijuna djece, na neki način sudjeluje u dječjem radu, a nerijetko u opasnim oblicima rada. U
najnerazvijenijim zemljama svijeta svako četvrto dijete u dobi od 5 do 17 godina uključeno je
u dječji rad štetan za njihov razvoj i zdravlje. Pritom najveći udio djece radnika ima
subsaharska Afrika sa 29 posto djece (UNICEF, 2020.).
Neki autori (Otis i sur., 2001.) prave razliku između pojmova dječjeg rada i dječjeg
posla. Dječji posao podrazumijeva one aktivnosti kojima se djeca usmjeravaju na integriranje
u društvo i obitelj, dok je dječji rad posljedica osiromašenja djeteta i obitelji, pritisaka tržišta i
političke apatije prema pravima djeteta (Otis i sur., 2001). Također, neki autori navode pojam
koji se u hrvatskom jeziku prevodi kao lagan posao, a on se odnosi na lakše poslove za djecu
između 13 i 15 godina koji nisu štetni za njihovo zdravlje i razvoj, ne štete njihovom pohađanju škole ili sudjelovanju u programima izobrazbe. Takav je posao odobren od strane nadležnih
vlasti, a ne bi trebao trajati duže od dva sata dnevno (Picard, 1997. prema Goluža, 2019.). Dječji
je rad vrlo kompleksan pojam i teško je zamisliti da neke aktivnosti ne štete djetetu, ipak treba
imati na umu da zaposlena djeca mogu sudjelovati u aktivnostima koje pridonose njihovoj
dobrobiti i razvoju, stoga je takve poslove potrebno promatrati odvojeno od onih štetnih (
Edmonds i Pavcnik, 2005.).

Zakon o radu pročitaj, a s obzirom da smo u EU, pročitaj si dodatno sve direktive..Ima toga ihaj za kvalitetnu raspravu.
No, ajmo lakše, čitljivije teme...

5. Uzroci dječjeg rada
Siromaštvo je najčešći uzrok dječjeg rada. Zbog njega su odrasli, roditelji, u situaciji
da primoravaju djecu na rad zbog ekonomskog preživljavanja kućanstva, neadekvatnog
obrazovanja ili želje kompanije za profitom. Siromaštvo nije samo uzrok dječjeg rada, već i
njegova posljedica (Kirby, 2003.). Visina kućnih prihoda također je negativno vezana za
pojavu dječjeg rada, odnosno što su veći prihodi roditelja to je manja potreba za slanjem djece
na tržište rada. Na pojavu dječjeg rada utječu i situacije u kojoj se nalazi većina siromašnih
obitelji koje nisu u stanju osigurati prihode za kućanstvo. Kada se to dogodi siromašne obitelji
povlače svoju djecu iz sustava školovanja kako bi osigurali dodatni prihod. U zemljama u
kojima sustav edukacije nije besplatan i nije lako dostupan veća je mogućnost da će manji broj
djece pohađati školu, a djeca isključena iz edukacijskog sustava bivaju uključena u dječji rad
bez obzira o kojem se obliku radilo (Bilić, 2005., prema Goluža, 2019.).
Osim siromaštva, neki od uzroka dječjeg rada su još i potražnja za dječjim radom,
nedostatno obrazovanje, ekonomsko financijske krize, ratovi i oružani konflikti, pandemija
AIDS-a, trgovanje ljudima, demografske promjene, globalizacija i prirodne katastrofe (Goluža,
2019.). Poslodavci zapošljavaju djecu jer su ona manje svjesna svojih prava te su stoga spremna
prihvaćati naređenja i raditi dugotrajan posao bez pogovora. Osim navedenog, djeca često rade
za puno manje plaće nego odrasli zaposlenici, nisu organizirani u sindikate, jer rade ilegalno,
pa time stvaraju manje troškova poslodavcima. Ono što poslodavci često navode kao razlog
zapošljavanja djece je potreba za vještinama koje odrasli nemaju, a to se odnosi na proizvodnju
koja ovisi o preciznom radu malih ruku, poput primjerice poliranju dijamanata, proizvodnji
stakla i izradi mozaika (Murshad, 2001.). Neke tvrtke djecu zapošljavaju neposredno, najčešće
u neformalnim sektorima proizvodnje, uslužnim djelatnostima poljoprivrednim poslovima i
onima koji se obavljaju od kuće. Posredno se zapošljavanje odnosi na one tvrtke i firme koje
svjesno ili nesvjesno kupuju i distribuiraju one proizvode koji su rezultat dječjeg rada
(Vinković, 2008.).
Manjkavost i odsutnost kvalitetnih programa obrazovanja pogoduju razvoju dječjeg
rada, a s druge strane, usmjerenost ka kvalitetnoj edukaciji, zagovaranje univerzalnog
obrazovanja u svjetskim razmjerima može biti način prevencije i eliminacije istog. ). U nekim
područjima kvalitetno i pristupačno obrazovanje faktor je smanjenja dječjeg rada, dok ga na
drugim mjestima tek treba koncentrirati u blizini mjesta na kojima se obavlja dječji rad
(Goluža, 2019.). Dječji rad u uvjetima ekonomskih kriza i slomova bilježi određene
specifičnosti karakteristične za gibanje na tržištu rada i radne snage. Porast siromaštva
uzrokovanog krizama pogoduje rastu i razvoju dječjeg rada. U takvim okolnostima opada
razina skrbi o djetetu i njegovoj zaštiti jer smanjenje obiteljskih prihoda i gubitak posla
povećavaju udio odrasle radne snage u neformalnim sektorima proizvodnje, a država nije u
mogućnosti održavati dotadašnju razinu socijalnih davanja (Palley, 2002., prema Goluža,
2019.). Rat i oružani konflikt društveno su najteže prihvatljivi uzroci dječjeg rada, a imaju
velike posljedice na zdravlje i kasnije normalno integriranje preživjele djece u svakodnevni
život. Danas se sudjelovanje djece u ratu javlja kao posljedica pritiska i prisilnog novačenja,
gubitka roditelja i obitelji, siromaštva, raseljenosti, izbjegličkog statusa i straha (Vinković,
2008.).
Jedan od uzroka dječjeg rado, koji je i međunarodno priznat, jest pandemija HIV-a,
čijim su utjecajima djeca neposredno i posredno podložna. Neposredni utjecaj odražava se na
djecu i članove obitelji kao i na osobe koje su pogođene navedenim virusom, a posredni utjecaj
oslikava se na socio-ekonomsko okruženje u kojem djeca žive. Kada su roditelji i obitelj
pogođeni virusom, to izaziva aktivno ekonomsko sudjelovanje djece na tržištu rada jer netko
mora preuzeti uloge odraslih u skrbi za čitavu obitelj. Ako roditelji umru, djeca i dalje
nastavljaju raditi kako bi preživjela (Vinković, 2008.). Trgovanje ljudima također treba
naznačiti kao uzrok jer ono rezultira najčešće najgorim oblicima dječjeg rada, koji su rezultat
prisile i nerijetko vode u seksualnu eksploataciju djece, prisilan rad i robovlasničke odnose.
Problem trgovanja djecom radi seksualne eksploatacije teško se uočava jer se odvija daleko od
pogleda javnosti (Vinković, 2008.). Različiti demografski trendovi također utječu na pojavnost
dječjeg rada. Zemlje u razvoju koje karakterizira najveća stopa dječjeg rada, ujedno su i zemlje
sa visokom stopom nataliteta. Brojnost obitelji rezultira povećanjem broja članova ovisnih o
radu. Visoka stopa nataliteta, siromaštva i nedostatak obrazovnih procesa rezultira povećanjem
pojave dječjeg rada. S druge strane tehnološki napredak značajno povećava razlike u plaćama
djece i odraslih radnika te umanjuje pogodnosti dječjeg rada kako bi se njegova pojava smanjila. U takvim okolnostima roditelji uviđaju nužnost za smanjenjem fertiliteta i planiranja
obitelji te pridaju veću važnost obrazovanju djece (Hazan, 2002., prema Goluža, 2019.).
Globalizacija je složen fenomen koji oslikava gotovo sve dosad navedene uzroke dječjeg rada.
Svojim negativnim trendom globalizacija utječe na porast dječjeg rada, ali ona istodobno može
biti i pokretač njegova smanjenja. U razvijenim društvima udio dječjeg rada je brojčano nizak,
ali je upitno kako su mnoge grane industrije izvršile relokaciju svojih proizvodnih procesa na
način da su premjestili tvornice pogona u zemlje koje su tek u razvoju te su se na taj način
posredno služili dječjim radom (Murshad, 2001.).

mativka wrote:Zakon o radu pročitaj, a s obzirom da smo u EU, pročitaj si dodatno sve direktive..Ima toga ihaj za kvalitetnu raspravu.
No, ajmo lakše, čitljivije teme...

Pa izgleda da si ti upucenija .. Dakle, je li dopusteno ili nije?

I što predlažete kao rješenje?

violator wrote:

mativka wrote:Zakon o radu pročitaj, a s obzirom da smo u EU, pročitaj si dodatno sve direktive..Ima toga ihaj za kvalitetnu raspravu.
No, ajmo lakše, čitljivije teme...

Pa izgleda da si ti upucenija .. Dakle, je li dopusteno ili nije?

Draga, to je politika.
Hoćeš li biti nijemi sudionik il nešto poduzeti ...

mativka wrote:

violator wrote:

mativka wrote:Zakon o radu pročitaj, a s obzirom da smo u EU, pročitaj si dodatno sve direktive..Ima toga ihaj za kvalitetnu raspravu.
No, ajmo lakše, čitljivije teme...

Pa izgleda da si ti upucenija .. Dakle, je li dopusteno ili nije?

Draga, to je politika.
Hoćeš li biti nijemi sudionik il nešto poduzeti ...

Odakle ti pomisao da sam nijemi svjedok? :)

Sto mislis zasto mi se gadi ovaj dvojac ovdje? Zbog toga jer smo, tako malo, iz dosade, sukobili misljenja pa se cuskamo zabave radi? :)

violator wrote:

mativka wrote:

violator wrote:

mativka wrote:Zakon o radu pročitaj, a s obzirom da smo u EU, pročitaj si dodatno sve direktive..Ima toga ihaj za kvalitetnu raspravu.
No, ajmo lakše, čitljivije teme...

Pa izgleda da si ti upucenija .. Dakle, je li dopusteno ili nije?

Draga, to je politika.
Hoćeš li biti nijemi sudionik il nešto poduzeti ...

Odakle ti pomisao da sam nijemi svjedok? :)

Sto mislis zasto mi se gadi ovaj dvojac ovdje? Zbog toga jer smo, tako malo, iz dosade, sukobili misljenja pa se cuskamo zabave radi? :)

Što predlažeš kao rješenje i promjene?