Denkverbot
Page 9 of 50
Page 9 of 50 • 1 ... 6 ... 8, 9, 10 ... 29 ... 50
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
govorin ti da je pitanje njegove ekspertize irelevantno- bilo ki, ki je vidi studiju, došo je do istih zaključaka, samo ča jo nis prečito ote druge, nego briana.
posebno irelevantna su pitanja o njegovin sposobnostima u board igrami, je li ekonomija egzaktna znanost, koliko je dobra u predviđanju i tvoje mišljenje kako sve moreš unaprijediti moju obrazovanost.
to, naravski, ne govori nišće o kvaliteti otih pitanja; sve osim prvog su prilično dobre teme, i bilo bi ih dobro detaljnije razroditi ko samostalne teme.
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:aben wrote:
ili misliš da će ljudi budućnosti, in fact, razviti osjećaj za miru?
A što je osjećaj za mjeru?
Koja su mu egzaktna obilježja?
Odgovor na tvoje pitanje možemo, makar ne moramo, dobiti tek ako i kad odgovorimo na ova koja sam ja upravo (retorički) postavio.
Ili da budem konkretan, neće nikad. Možemo ga samo razvijati do neke granice, da baš ne kažem usavršavati jer sam doslovce alergičan na taj izraz.
osjećaj za mjeru nemo egzaktna obilježja i ti ne moroš sudjelovati u spekulacijama o stanju društva sto godin u napri. takove spekulacije su neegzaktne općenito, tako da se jo u to upušćun bez grča.
i, možda bi bilo dobro da pogljedoš jedun pinkerov video o stilu, ti si meni ponudi edukaciju, red je da je i jo ponudin tebi;
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
violator wrote:jasambrend wrote:[
Da, zapravo Mudhoney osim imidžom grunge odrpanaca se više dijelom mogu svrstati u garažni rock, s doduše teškim i masivnim gitarskim zvukom karakterističnim za tzv. grunge koji je po meni ipak više novinarska kovanica u koju su utrpavani više-manje svi bendovi nastali u tom razdoblju... Naravno da su na glavne spominjane protagoniste presudan utjecaj imali Melvinsi i kao glazbeni uzor, a još k tomu i kao katalizator koji ih je više-manje manje gotovo svih spojio, ali ističem Sonic Youth koji je s albumom Goo napravio iskorak u mainstream potpisavši za Geffen te skrenuvši pozornost diskografskih kuća na cijelu tu scenu povezavši Nirvanu s tom diskografskom kućom... Ostalo je povijest... :)
Osim Neil Younga, kao neprijeporni glazbeni utjecaj na tzv. grunge zvuk bilo bi ok spomenuti i Husker Du recimo, a šteta bi bilo ne spomenuti i Screaming Trees i Dinosaur Jr. kao kvalitetnije protagoniste tog razdoblja mada su potonji s east coasta, ali imali su itekakav utjecaj na tu scenu tada...
Okej, moze.
Ja bih jos napomenula jedan bend koji je svakako definirao tu seattlesku scenu.
Green River (utjecaj The Stoogesa) za kojeg mozemo reci da su zacetnici grungea, a iz cijih su se redova kasnije pojavili Mudhoney, Mother Love Bone i, meni dragi, Pearl Jamovci.
The Stooges su sveprisutni i neuništivi. Nemjerljiv i nenadmašen utjecaj na kompletnu scenu vrijednu praćenja, a pričamo o bendu od prije dobrih pola stoljeća čiji klasici The Stooges, Fun House i Raw Power nisu nadmašeni autentičnom energičnošću ni do današnjih dana i gdje svi njihovi poklonici nakon njih djeluju kao blijede kopije...
Green River, Mother Love Bone je naravno šteta ne spomenuti jer su itekako ključni za nastanak cijele scene, a Pearl Jam je i nastao na pepelu potonjih, uz katalizator u liku Chriss Cornela koji je dovukao Eddie Wedera u Temple of the Dog... mada nisu baš my cup of tea, cijenio sam Ten, No Code i Vitalogy kao jako dobre albume s povremenim briljantnim bljeskovima, ali sam dalje nekako se ohladio i prestao ih pratiti...mada znam za njihovu epohalnu borbu s Ticketmasteru, nekako su mi jednostavno postali preobični, odnosno zvučali prekomercijalno (ma štogod da to značilo, s obzirom da je Ten prodan u tko zna koliko primjeraka, but you know what I meant, glazbeni snob čuči u svima nama, jebi ga... :D) , mada je Wedder vrhunski frontmen na čije nastupe je teško ostati ravnodušan....
darth_vader-
Posts : 19761
2014-04-17
Age : 46
Re: Denkverbot
jasambrend wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
Ima svoje određene zakonitosti, ali sad baš znanost...ista stvar se može reći i za metereologiju, a koja je opet zahvaljujući teoriji kaosa daleko nepredvidljivija od ekonomskih kretanja i trendova i doslovce jedna naoko nepredvidljiva varijabla okrene cujelu vremensku situaciju za 180 i to u bliskom terminu, a smatra se neupitnom granom znanosti premda je po nekim empirijskim pokazateljima sličnija gatanju od ozbiljne znanosti...
ekonomija je naziv za skup aktivnosti ljudi ki pokušavaju predviđati rezultate ljudskog djelovanja i svesti ih na matematičke modele. u meteorologiji imoš kaotičnu situaciju, a u ekonomiji imoš ljude; tu je svaki agent na tržištu kaotičan. ekonomija ni znanost, oslanjanje politike na njihove modele su nabadanje ćorave kokoši, a svi socijalistički planerski podhvati su obično gatanje.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
Naravno, a i jedni i drugi pogađaju na kraju lošije od najgoreg luzera u kladionici, ali zato uvijek znaju lijepo raščlaniti zašto su pogriješili za razliku od Mate koji je falije dva sigurna za 15 000 kuna, a samo ni zna da su obe utakmice namištene...
darth_vader-
Posts : 19761
2014-04-17
Age : 46
Re: Denkverbot
aben wrote:jasambrend wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
Ima svoje određene zakonitosti, ali sad baš znanost...ista stvar se može reći i za metereologiju, a koja je opet zahvaljujući teoriji kaosa daleko nepredvidljivija od ekonomskih kretanja i trendova i doslovce jedna naoko nepredvidljiva varijabla okrene cujelu vremensku situaciju za 180 i to u bliskom terminu, a smatra se neupitnom granom znanosti premda je po nekim empirijskim pokazateljima sličnija gatanju od ozbiljne znanosti...
ekonomija je naziv za skup aktivnosti ljudi ki pokušavaju predviđati rezultate ljudskog djelovanja i svesti ih na matematičke modele. u meteorologiji imoš kaotičnu situaciju, a u ekonomiji imoš ljude; tu je svaki agent na tržištu kaotičan. ekonomija ni znanost, oslanjanje politike na njihove modele su nabadanje ćorave kokoši, a svi socijalistički planerski podhvati su obično gatanje.
Ekonomija se teško može okvalificirati ne samo kao znanost nego čak i kao znanstvena disciplina.
Zašto?
Zato jer u svojim temeljima ima jednu drugu znanstvenu disciplinu - statistiku.
Dakle, ako u svojim temeljima nema neku egzaktnu znanost nego samo znanstvenu disciplinu... dalje ne moram navoditi što neminovno slijedi.
Što je onda ekonomija zapravo?
Učenje odnosno nauk.
Slično kao i pravo, premda se pravo nezasluženo i često pokušava okititi znanstvenim perjem premda u svojim temeljima nema ama baš niti jednu znanost, a ekonomija u svojim makar posredno ima matematiku koja se nalazi u temeljima statistike.
Svjestan sam da pojam učenja vuče asocijacije na religije i religijska učenja, što i nije potpuno nezaslužen atribut ekonomije, ali je ipak barem djelomično pretjeran, jer ekonomija barem na mikro razini ima nekakve šanse u smislu relativno točnih predviđanja ishoda, što je uostalom i jedna od glavnih zadaća pa i sam smisao znanosti, a nije religijskih učenja.
Smisao religijskih učenja je postizanje kohezija unutar određenih zajednica na način njegovanja učenja čija je predviđanja nemoguće čak niti približno točno provjeriti.
Moguće je samo postići takav dojam navođenjem sličnih subjektivnih mišljenja sa izraženim biased efektom što se u konačnici svodi na argumentum ad populum.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:aben wrote:jasambrend wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
Ima svoje određene zakonitosti, ali sad baš znanost...ista stvar se može reći i za metereologiju, a koja je opet zahvaljujući teoriji kaosa daleko nepredvidljivija od ekonomskih kretanja i trendova i doslovce jedna naoko nepredvidljiva varijabla okrene cujelu vremensku situaciju za 180 i to u bliskom terminu, a smatra se neupitnom granom znanosti premda je po nekim empirijskim pokazateljima sličnija gatanju od ozbiljne znanosti...
ekonomija je naziv za skup aktivnosti ljudi ki pokušavaju predviđati rezultate ljudskog djelovanja i svesti ih na matematičke modele. u meteorologiji imoš kaotičnu situaciju, a u ekonomiji imoš ljude; tu je svaki agent na tržištu kaotičan. ekonomija ni znanost, oslanjanje politike na njihove modele su nabadanje ćorave kokoši, a svi socijalistički planerski podhvati su obično gatanje.
Ekonomija se teško može okvalificirati ne samo kao znanost nego čak i kao znanstvena disciplina.
Zašto?
Zato jer u svojim temeljima ima jednu drugu znanstvenu disciplinu - statistiku.
Dakle, ako u svojim temeljima nema neku egzaktnu znanost nego samo znanstvenu disciplinu... dalje ne moram navoditi što neminovno slijedi.
Što je onda ekonomija zapravo?
Učenje odnosno nauk.
Slično kao i pravo, premda se pravo nezasluženo i često pokušava okititi znanstvenim perjem premda u svojim temeljima nema ama baš niti jednu znanost, a ekonomija u svojim makar posredno ima matematiku koja se nalazi u temeljima statistike.
Svjestan sam da pojam učenja vuče asocijacije na religije i religijska učenja, što i nije potpuno nezaslužen atribut ekonomije, ali je ipak barem djelomično pretjeran, jer ekonomija barem na mikro razini ima nekakve šanse u smislu relativno točnih predviđanja ishoda, što je uostalom i jedna od glavnih zadaća pa i sam smisao znanosti, a nije religijskih učenja.
Smisao religijskih učenja je postizanje kohezija unutar određenih zajednica na način njegovanja učenja čija je predviđanja nemoguće čak niti približno točno provjeriti.
Moguće je samo postići takav dojam navođenjem sličnih subjektivnih mišljenja sa izraženim biased efektom što se u konačnici svodi na argumentum ad populum.
A zašto se ekonomija voli nezasluženo kititi znanstvenim perjem?
Zbog gore boldane uske povezanosti sa politikom.
Politika voli svojim obećanjima dati aureolu znanosti jer tako dobiva na dojmu kakve takve uvjerljivosti kod biračkog tijela, premda se projekcije ekonomskih modela znaju pokazati kao katastrofalno pogrešne, da sad ne spominjem svima nam poznate petogodišnje i slične planove skovane sa ekonomskim modelima, a koji su se svi manje ili više pokazali kao pogrešni odnosno neuspješni.
No, nije to samo iz razloga jer je ljudsko ponašanje nemoguće predvidjeti jer u sebi ima puno elemenata kaosa.
To je samo djelomično točno.
Naime, to je u puno većoj mjeri točno kod POJEDINAČNOG ljudskog ponašanja. Kada se barata sa grupama, krdima, jatima, već se dobiju obrasci ponašanja koji se donekle mogu relativno točno predvidjeti, ali ipak samo do neke granice.
To često ponese ekonomiste koji onda dobiju dodatnu sigurnost u točnost svojih predviđanja (Black-Scholes model), a onda ih prije ili kasnije zaskoči onaj u ekonomskim kretanjima uvijek prisutan makar ne i uvijek jasno vidljiv element kaosa i onda nastaju problemi, kolapsi burzi, svjetske recesije, deflacije zbog pandemija i drugih razloga i naravno, tada više nitko ne vjeruje u točnost ekonomskih modela, što je često ipak pretjerano.
Ta je točnost bar do neke razine uvijek moguća na slučajan način, da baš ne kažem po principu ćorave kokoši.
Kada se kockaš, pozitivni ishod je makar statistički gledano i u skladu sa zaključcima teorije igara uvijek moguć. Druga je priča koliko je vjerojatan.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
aben wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
govorin ti da je pitanje njegove ekspertize irelevantno- bilo ki, ki je vidi studiju, došo je do istih zaključaka, samo ča jo nis prečito ote druge, nego briana.
posebno irelevantna su pitanja o njegovin sposobnostima u board igrami, je li ekonomija egzaktna znanost, koliko je dobra u predviđanju i tvoje mišljenje kako sve moreš unaprijediti moju obrazovanost.
to, naravski, ne govori nišće o kvaliteti otih pitanja; sve osim prvog su prilično dobre teme, i bilo bi ih dobro detaljnije razroditi ko samostalne teme.
Pitanja su naravno uvijek poželjna, makar ona koliko toliko smislena, a sva pitanja to definitivno nisu.
Da, sve ovo što si naveo kao irelevantno to zaista i jest - irelevantno.
Jedino što je relavantno su činjenice, ali onda nužno i načini njihove spoznaje.
Jer, premda ih je moguće dosegnuti i slučajno odnosno po principu ćorave kokoši, takva metoda se generalno i potpuno uobičajeno smatra vrlo neefikasnom i dobrom jedino u smislu neracionalne upotrebe vremena i resursa.
Zato se pri spoznaji činjenica ne treba truditi prepoznati i pobrojati koja se mišljenja većinom smatraju točnima, posebno se ne treba truditi tražiti takva u krdima pretpostavki eksperata iz područja raznih učenja koja nemaju puno veze sa znanošću, ponekad čak niti sa elementarnom logikom odnosno filozofijom nego predstavljaju kvaziznenstveno nabadanje koje se voli kititi perjem znanstvenosti kako bi samo sebi prizvalo veće značenje u javnosti od onog koje realno zaslužuje.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
jasambrend wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
Ima svoje određene zakonitosti, ali sad baš znanost...ista stvar se može reći i za metereologiju, a koja je opet zahvaljujući teoriji kaosa daleko nepredvidljivija od ekonomskih kretanja i trendova i doslovce jedna naoko nepredvidljiva varijabla okrene cujelu vremensku situaciju za 180 i to u bliskom terminu, a smatra se neupitnom granom znanosti premda je po nekim empirijskim pokazateljima sličnija gatanju od ozbiljne znanosti...
Ne može se reći isto za metereologiju iz jednostavnog razloga jer su metereologiji unaprijed poznati dosezi točnosti njenih predviđanja, u metereologiji je prisutnost elemenata nelinearne dinamike puno izraženija nego u ekonomiji, a i metereologija se ne voli kretati u blizini politike da bi si priskrbila veću pozornost javnosti i važnost od one koju realno zaslužuje.
Teško se oteti dojmu da metereologija ponekad i namjerno sama sebe koči i nastoji ne donositi prebrze zaključke kako bi se u slučaju da se njena predviđanja pokažu kao netočna narodski rečeno manje osramotila pred javnošću što uvijek donosi sa sobom i gubitak kredibiliteta i povjerenja javnosti.
Upravo suprotno od ekonomije.
I nije baš točno da su metereološka predviđanja više nalik gatanju. Nisu to čak niti ekonomska koja se pokušavaju osloniti na statističke modele i one teorije igara, razumjevanja grupnih ponašanja pa i teorije kaosa barem u onom dijelu prepoznavanja razvijanja atraktora koji se mogu matematički opisati pa onda donekle postaju i predvidljivijima.
No, ipak postoji ona ključna razlika između metereologije u onome što sam gore naveo pa se ne bih ponavljao.
Također, sretna okolnost u vezi metereologije je ta da je riječ o čisto prirodnim pojavama koje se u pravilu mogu bolje objasniti kada baratamo sa većom količinom točnih ulaznih podataka, makar uvijek postoji mogućnost djelovanja onog efekta leptira čiji zamah krila u Tokiju može slijedom određenog razvoja okolnosti izazvati pljusak u New Yorku, ali to i nisu tako česte pojave i ne izazivaju tako loše posljedice poput loših predviđanja ekonomskih modela.
Guest- Guest
Re: Denkverbot
Speare Shaker wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:jasambrend wrote:Speare Shaker wrote:aben wrote:
bitno je da je ekspert u ovomu o čemu govorimo. heck, i jo sun ekspert u ovomu o čemu govorimo, neš ti potribne eksperture; riječ je o analizi surveya generalne populacije i ekonomistov.
Ako nije ekspert u igri čovječe ne ljuti se, onda mu to ništa ne vrijedi.
A inače nisam mislio da ću ti morati objektivno dokazivati kako ekonomija nije nikakva realna i egzaktna znanost, ako je uopće znanost.
Zapravo, jasno je da zbog prečestih katastrofalno loših predviđanja u području svoje ekspertize nije znanost, samo je pitanje je li ju opravdano smatrati barem (polu) znanstvenom disciplinom.
Ima svoje određene zakonitosti, ali sad baš znanost...ista stvar se može reći i za metereologiju, a koja je opet zahvaljujući teoriji kaosa daleko nepredvidljivija od ekonomskih kretanja i trendova i doslovce jedna naoko nepredvidljiva varijabla okrene cujelu vremensku situaciju za 180 i to u bliskom terminu, a smatra se neupitnom granom znanosti premda je po nekim empirijskim pokazateljima sličnija gatanju od ozbiljne znanosti...
ekonomija je naziv za skup aktivnosti ljudi ki pokušavaju predviđati rezultate ljudskog djelovanja i svesti ih na matematičke modele. u meteorologiji imoš kaotičnu situaciju, a u ekonomiji imoš ljude; tu je svaki agent na tržištu kaotičan. ekonomija ni znanost, oslanjanje politike na njihove modele su nabadanje ćorave kokoši, a svi socijalistički planerski podhvati su obično gatanje.
Ekonomija se teško može okvalificirati ne samo kao znanost nego čak i kao znanstvena disciplina.
Zašto?
Zato jer u svojim temeljima ima jednu drugu znanstvenu disciplinu - statistiku.
Dakle, ako u svojim temeljima nema neku egzaktnu znanost nego samo znanstvenu disciplinu... dalje ne moram navoditi što neminovno slijedi.
Što je onda ekonomija zapravo?
Učenje odnosno nauk.
Slično kao i pravo, premda se pravo nezasluženo i često pokušava okititi znanstvenim perjem premda u svojim temeljima nema ama baš niti jednu znanost, a ekonomija u svojim makar posredno ima matematiku koja se nalazi u temeljima statistike.
Svjestan sam da pojam učenja vuče asocijacije na religije i religijska učenja, što i nije potpuno nezaslužen atribut ekonomije, ali je ipak barem djelomično pretjeran, jer ekonomija barem na mikro razini ima nekakve šanse u smislu relativno točnih predviđanja ishoda, što je uostalom i jedna od glavnih zadaća pa i sam smisao znanosti, a nije religijskih učenja.
Smisao religijskih učenja je postizanje kohezija unutar određenih zajednica na način njegovanja učenja čija je predviđanja nemoguće čak niti približno točno provjeriti.
Moguće je samo postići takav dojam navođenjem sličnih subjektivnih mišljenja sa izraženim biased efektom što se u konačnici svodi na argumentum ad populum.
A zašto se ekonomija voli nezasluženo kititi znanstvenim perjem?
Zbog gore boldane uske povezanosti sa politikom.
Politika voli svojim obećanjima dati aureolu znanosti jer tako dobiva na dojmu kakve takve uvjerljivosti kod biračkog tijela, premda se projekcije ekonomskih modela znaju pokazati kao katastrofalno pogrešne, da sad ne spominjem svima nam poznate petogodišnje i slične planove skovane sa ekonomskim modelima, a koji su se svi manje ili više pokazali kao pogrešni odnosno neuspješni.
No, nije to samo iz razloga jer je ljudsko ponašanje nemoguće predvidjeti jer u sebi ima puno elemenata kaosa.
To je samo djelomično točno.
Naime, to je u puno većoj mjeri točno kod POJEDINAČNOG ljudskog ponašanja. Kada se barata sa grupama, krdima, jatima, već se dobiju obrasci ponašanja koji se donekle mogu relativno točno predvidjeti, ali ipak samo do neke granice.
To često ponese ekonomiste koji onda dobiju dodatnu sigurnost u točnost svojih predviđanja (Black-Scholes model), a onda ih prije ili kasnije zaskoči onaj u ekonomskim kretanjima uvijek prisutan makar ne i uvijek jasno vidljiv element kaosa i onda nastaju problemi, kolapsi burzi, svjetske recesije, deflacije zbog pandemija i drugih razloga i naravno, tada više nitko ne vjeruje u točnost ekonomskih modela, što je često ipak pretjerano.
Ta je točnost bar do neke razine uvijek moguća na slučajan način, da baš ne kažem po principu ćorave kokoši.
Kada se kockaš, pozitivni ishod je makar statistički gledano i u skladu sa zaključcima teorije igara uvijek moguć. Druga je priča koliko je vjerojatan.
i kod krda, sve ča moreš predviditi su kvalitativna predviđanja, a kvantitativna zaburavi. to je misesov zaključak, a nekiloko godin ranije, nojizravniji krivac honkonškog čuda je reko da je zavod za statistiku nojodgovorniji za loše stanje u ekonomiji, i presto je uzimati njihova izvješća. ali, meni oni nika nisu smetali radi krivih predviđanja, nego zbog nemoralnih policiesa.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
ča si se samocenzuriro, brende?
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
Poznato mi je, to je ona ekofašistica?kic wrote:
čita mi se malaniz
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
aben wrote:Poznato mi je, to je ona ekofašistica?kic wrote:
čita mi se malaniz
imala je neku indijanku na avataru, bila je tema s ovim naslovom na kultnima..
čita mi se violator
https://www.index.hr/vijesti/clanak/uhljebarij-sef-uprave-hepa-ima-sest-stanova-tri-kuce-vikendicu-milijunsku-stednju/2260710.aspx
hep je naš!
Re: Denkverbot
To ne znači da su svi zaposleni u javnom i državnom sektoru uhljebi, baš kao što to nisu ni svi direktori i članovi uprava državnih kompanija koje smo istraživali posljednjih nekoliko mjeseci.
Ne složin se. Svi čigova ploća ni rezultat dobrovoljnih odnosa je uhljeb.
Moja definicija je bolja jer je preciznija. Kriterij je jasniji i nedvosmislen. Uhljeb opisuje osobu koja rodi za državu, ka teško more dobiti otkaz, sve banke joj veruju, njegov rad ni rezultat tržišnih, nego dekretom odredjenih parametara. To ne znoči da će in poso biti lagan, tipa vatrogascima, ili onima ča kosu trovu na autocesti, ili da će biti ploćen ekstra dobro, tipa čistama i sl. Uhljebništvo vuče za sobon jednu inherentnu nepravdu, i tribo ga smanjiti na najnižu moguću mjeru.
Definicija koju koristi ostatak države je neprecizno sranje podlo_no raznin interpretacijami koje služi za obračune na ljevici. To je samo oružje kin će jedun socijalist napasti drugoga, da bi ote njegov poso.
A malanizozemka, slabo je se sićun, ali dovoljno sun uvjeren da je neprijatelj slobode i ljevičar. Pass.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
jesi pokušao kad poslati neki članak indexu da ti objave?
npr evo za ovu definiciju "uhljeba"
čak su yodi objavili par članaka
Re: Denkverbot
kic wrote:
jesi pokušao kad poslati neki članak indexu da ti objave?
npr evo za ovu definiciju "uhljeba"
čak su yodi objavili par članaka
Stvarno? Kul, jel imoš link?
Ma ne, ne bi jo to nika. Sićaš se luke popova? Ne zun točno ča mu se dogodilo, ali verujin da je precijeni svoje mogućnosti i od hobija si je učini poso. I unda je izgori. Isto ko i peterson. Tribo imati jednu odredjenu kombinaciju osobina za takovo nešto, izrazitu snogu, izdržljivost, pozornost te tribo ispunjavati a ne trošiti i sl.
Jo sidin u razredu, iznosin neobvezujuća mišljenja u nadi da će mi neko pokazati grješku u koracima i sasvin sun zadovoljan otin uvjetima za do kraja života.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Denkverbot
aben wrote:kic wrote:
jesi pokušao kad poslati neki članak indexu da ti objave?
npr evo za ovu definiciju "uhljeba"
čak su yodi objavili par članaka
Stvarno? Kul, jel imoš link?
Ma ne, ne bi jo to nika. Sićaš se luke popova? Ne zun točno ča mu se dogodilo, ali verujin da je precijeni svoje mogućnosti i od hobija si je učini poso. I unda je izgori. Isto ko i peterson. Tribo imati jednu odredjenu kombinaciju osobina za takovo nešto, izrazitu snogu, izdržljivost, pozornost te tribo ispunjavati a ne trošiti i sl.
Jo sidin u razredu, iznosin neobvezujuća mišljenja u nadi da će mi neko pokazati grješku u koracima i sasvin sun zadovoljan otin uvjetima za do kraja života.
nemam, morat ćeš njega pitati, zaboravio sam o čemu je škrabao..
sjećam se Popova, bili smo u jednoj grupi skupa pa sam ga znao čitati, to je bilo u vezi onog djeteta sa downovim sindromom koje je svećenik odlučio ne pričestiti-
ne znam šta treba, ali nije ugodno kad si pod svjetlima reflektora i svaki zarez ti se važe i svaka riječ izvrće i tumači..
javno djelovanje je mali pakao
Page 9 of 50 • 1 ... 6 ... 8, 9, 10 ... 29 ... 50
Page 9 of 50
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum