A sad slijede ovrhe

A i to je sitnež, ali za snowball dovoljna (ljudi često vole reći baloni, krivo, baloni postoje na tržištima, a ne u realnoj ekonomiji; imaju drukčiju dinamiku, uzroke, igrače i posljedice).

U konačnici, nelikvidnost i skupi novac krenu povlačiti i tzv. perjanice nacionalne ekonomije, koje mogu ili birati drugi situs i porezni broj ili ostati i gledati kako rastu troškovi dobavljača, smanjuje se potražnja na tržištu, itd. Dakle, sele i oni ili propadaju, a i banke se ili prodaju (ako su too big to fail) ili i one propadaju. Mikroekonomski problemi se pretvaraju u makroekonomsku recesiju.

Ako se sjetimo onog nakovnja, koji i ne raste, ali se ni ne smanjuje, a i dalje je svaki mjesec tu, na plućima ekonomije, onda shvaćamo da se pojam recesija samo koristi za fazu statističkog ubrzavanja snowballa. Kad ubrzavanje stane, jer sve proći mora, ostaje i dalje taj nakovanj.

I ono što je isprva ličilo na krizu, recesiju se sada kristalizira u ono sa čime smo dugoročno suočeni, negdje više (Grčka), negdje manje (Australija), ali svugdje isto.

Ekonomska stagnacija/depresija, gdje se realni ekonomski rast približava nuli, ispresjecan razdobljima recesije.

mobiu$ wrote:Ekonomska stagnacija/depresija, gdje se realni ekonomski rast približava nuli, ispresjecan razdobljima recesije.

Što je i dijagnoza stanja realne ekonomije, srednja klasa zapadnih ekonomija već skoro 21 godinu.

Radujem se krizi u bankarskom sektoru. Teže će se doći do kredita , nema više života na dug , pokrij se s onim šta imaš , ako možeš a ako ne propadni.

RayMabus wrote:Radujem se krizi u bankarskom sektoru. Teže će se doći do kredita , nema više života na dug , pokrij se s onim šta imaš , ako možeš a ako ne propadni.

Kriza u bankarskom sektoru kao takva je nemoguća, banke barataju s aktuarskim izračunima i moćnim računalnim sustavima koji im omogućuju i najsloženije projekcije budućih trendova u njihovom poslovanju. Banke su u *krizi* samo kad su banke prisiljene poslovati u sustavu kojeg karakteriziraju izmjene ekonomske recesije unutar ekonomske depresije.

Ali to nije financijska kriza, kako se krivo govorilo 2008. godine. To je sveopća kriza jednog globalnog sustava proizvodnje, potrošnje i zaduženja kako bi se iznivelirale prve dvije kategorije, koja je dovela do eksplozije sveopćeg duga. Banke su samo najzornije reflektirale tu krizu.

Neka , sad kad počmu pljuštat otkazi a hrpa kredita se pretvori u loše kredite jer ih ovi nemaju odakle vraćat. Veselo.

Banke i te kako mogu propast. Zato se u Americi najviše boje dolaska komunizma na vlast. Nacionalizacija. Pare narodu.

To nije propast, već podržavljenje (kako su oni rekli podruštvljenje). Bile su banke i u socijalizmu.

E tek onda ne mogu propasti.

Može samo propasti država, pa i zbog toga, a i jest, ali neću da polijevam kerozinom vatru :) držimo se mi teme.

Ti se veseli koliko hoćeš, ali što ako je naslov ove teme u direktnoj korelaciji između činjenice što kupiš dve jeftine pive (naprimjer, nemoj me doslovno shvatiti), a mogao si kupiti za isti novac 7-8 kvalitetnih pivi?

Nitko nema para , zakon ponude i potražnje , cijena pada.

Završio moratorij na ovrhe

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pred-duznicima-je-crni-ponedjeljak-ali-nema-vise-postede-plenkovic-porucio-da-nece-produljivati-moratorij-na-ovrhe-da-se-obveze-moraju-izvrsavati-1050707

e..Tito vam nije valjao..josh ce te ga vi iz groba prizivati natrag...