Re: Demokrati: Trump se iz bunkera bori protiv Antifašista dok oko njega sve gori, jel vas podsjeća na nekoga?

by **Hektorović** 1/6/2020, 19:54

Leviathan2 wrote:sta kaze trumpika, ocel poapsit antife
jos li negira rusko mjesanje
i znaju li ameri da su Petrov i Bashirov sletjeli u njujorku

Uskoro...

Demokrati: Trump se iz bunkera bori protiv Antifašista dok oko njega sve gori, jel vas podsjeća na nekoga? - Page 2 1*ZKD6zAeFVRWQP4ImQQfxBQ

Demokrati: Trump se iz bunkera bori protiv Antifašista dok oko njega sve gori, jel vas podsjeća na nekoga? - Page 2 1*Tlsnj5Xbmp4ovdmlCqi18Q

by Guest 1/6/2020, 19:58

by AlfaOmega 1/6/2020, 20:11

KAKO SE RASPADA ILUZIJA O GLOBALNOM LIDERU:Izgleda da ipak neće biti "ponovno velika" - polarizacija po svim faktorima sada lomi Ameriku iznutra

Tragična smrt Georgea Floyda, koji je umro zbog brutalnosti policijskog službenika Minneapolisa proteklih je dana objavljivana širom društvenih medija. Izuzetno je teško gledati te snimke koje vrve činjenicama. Policajci u Minneapolisu stigli su u ponedjeljak navečer kako bi uhitili Floyda (46) pod sumnjom za krivotvorenje. U trenutku kada prolaznik počne snimati video, Floydu se stavljaju lisice, okrenut je licem prema dolje na asfaltu, a policajac Derek Chauvin drži koljenom Floydov vrat, punom tjelesnom težinom. Floyd otprilike minutu viče da ne može disati. Zatim, Floyd iznenada zašuti. Tijelo mu postaje nepomično. Očito je izgubio svijest i čini se da više ne može disati. Ali Chauvin nastavlja koristiti koljeno kako bi još nekoliko minuta vršio pritisak na Floydov vrat. Unatoč pozivima prolaznika da Chauvin prestane sa svojim pritiskom, on ne popušta, a ostali službenici na mjestu događaja ne pokušavaju spriječiti Chauvina, niti pomoći Floydu, već nastoje sakriti mučnu scenu od pogleda prolaznika. Chauvin zove medicinsku pomoć, ali i dalje gura koljeno na Floydov vrat. Floyd je na kraju odvezen kolima hitne pomoći te proglašen mrtvim.

Da nema videozapisa, možda bi mrtvozornikovo izvješće pokazalo da je Floyd trpio zbog neke druge respiratorne bolesti ili bi na drugi način umro u točno tom trenutku bez obzira na postupke policijskog časnika. Ali, videozapis govori priču o uzročno-posljedičnom odnosu između Chauvina, pritiska njegova koljena, Floydovom nemogućnošću disanja, gubitku svijesti i naposljetku Floydove smrti. Policijska uprava Minneapolisa u utorak je otpustila Chavina i još tri službenika zbog njihovih postupaka dan prije. Ovo je bio, bez sumnje, ispravan potez. Jedino preostalo pravno pitanje je hoće li se Chauvin suočiti s kaznenom prijavom, kako je zatražila Floydova obitelj. Pravda to zahtijeva, čak i ako Floydova obitelj ne bi prijavila bivšeg policajca. Zakon Minnesote jasno utvrđuje situacije u kojima policijski časnik može upotrijebiti određene razine sile, uključujući i smrtonosnu silu, a objektivno je ovdje iskorištena prevelika sila i Chauvin se može suočiti s optužbom za umorstvo drugog stupnja, a njegovi kolege za nemarnost i suučesništvo. Slika je to poraznog stanja američkih policijskih snaga. Srećom za pravdu, Minnesota ima detaljno razrađen policijski kodeks, te u ovom slučaju pokazuje da se doista radi ne samo o prekoračenim ovlastima korištenja sile već i umorstvom drugog stupnja. Chauvin bi se tako mogao naći iza rešetaka, zajedno s brojnim 'prijateljima' koje je nekoć uhitio.

Važno je razumjeti društveni kontekst u kojem su se ovi događaji dogodili. Nedavno policijsko ubojstvo crnaca u regiji Twin Cities - Jamar Clark u 2015. i Philando Castile u 2016. - izazvalo je demonstracije, ali ne i trajnu odgovornost; redarstvenici koji su ubili Clarka nisu optuženi za zločine niti su otpušteni, a časnik koji je ubio Castile izgubio je posao, ali je oslobođen kaznene prijave. Prosvjedi protiv tih rezultata bili su dočekani agresijom protiv države i njenih simpatizera. U međuvremenu je proteklih nekoliko mjeseci došlo do ogromnih promjena zbog nove pandemije koronavirusa; milijuni ljudi izgubili su posao, preko 100.000 je preminulo. Crnci su nesrazmjerno zastupljeni među žrtvama krize, i epidemiološki i ekonomski. Njihov veliki danak utječe na dugogodišnju stvarnost života crnaca u gradovima poput Minneapolisa, što je definirano stambenom segregacijom i ciljanim zanemarivanjem i prekomjernim policijskim kontrolama. No, čak i dok njihove zajednice i druge savezne države u nepovoljnom položaju strašno trpe, bogatstva milijardera ove zemlje povećala su se u iznosu od 434 milijardi dolara – od ožujka, njihova dobit se popela preko 15 posto. Većina građana Sjedinjenih Država neće izaći na ulice da bi pljačkali i uništavali, i ne odobravaju postupak dijela prosvjednika Minneapolisa nakon ubojstva Floyda.
Zabrinutosti zbog nereda osjećaju i oni ljudi koji suosjećaju s njihovim uzrocima. Među aktivistima i susjedima suzdržavanje može imati stratešku dimenziju: neki se brinu, često s pravom, da će nemiri poslužiti kao izgovor za zanemarivanje njihovih zahtjeva, a koristit će se i kao izgovor za eskalaciju policijskog nasilja. No, zašto se ovi nemiri uopće događaju i što se može učiniti da se spriječe. Ovakav razdor u društvu, međutim, govori još nešto: Amerika je tijekom COVID-19 postala iznimno, duboko i gotovo razarajuće polarizirana.

Politička mobilizacija o vrlo razlučivim pitanjima pretvorila se u izazov temeljima američkog političkog sustava i sve većoj polarizaciji društva. Obično se ta dinamika pretvara u pretjerano pojednostavljenje sve većih složenosti u obliku populizma i može dovesti do procesa involucije koji ugrožavaju temelje liberalnih demokracija. Demokratska kvaliteta američkog društva i institucija degradira već godinama, a samim tim i mogućnost vođenja konstruktivnih dijaloga koji se učinkovito bave trenutnim problemima demokratskih društava. Političko sučeljavanje i Trumpova protekcionistička retorika u jeku Covid-19 postali su dodatni čimbenici polarizacije u američkom društvu, podijeljeni između predsjednikovih sljedbenika i njegovih protivnika. Polarizacija koja proizlazi iz upravljanja pandemijom, pitanjima poput imigracije ili sukoba s Kinom, može se povećati kako se približavaju predsjednički izbori u studenom, u zemlji koja je kronično bolesna, s koruptivnom političkom elitom i sklerotičnom birokracijom, bezdušnom ekonomijom i podijeljenom javnošću, na čelu s Donaldom Trumpom.

Amerika je već neko vrijeme izložena klasnim i vjerskim razlikama, rastućim prihodima bogatih, rasnom nejednakošću, nedostatkom povjerenja u političke institucije, eksponencijalnim porastom dezinformacija, podjelom ruralnih područja i urbanih gradova i najnižom razinom političke komunikacije. Takva polarizacija ubrzana je od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. godine. Zemlja koju je Trump obećao učiniti ponovno velikom, čini se da je sve dalje od tih zamisli. Tko sada gleda na Sjedinjene Države kao na uzor? Koncept jedne nedjeljive nacije čini se sve neuhvatljivijim, čak i nedostižnim u ovim tjeskobnim danima smrtonosnih patogena, velike nesigurnosti i nestašice hrane. Zemlja 'slobodnih i hrabrih' je danas zemlja onih koji mrze, onih koji se boje i onih koji nose oružje, gdje paramilitarne formacije i militantni aktivisti svih boja, etničkih i vjerskih zaleđa, postaju sve više prisutni u javnosti.

by AlfaOmega 1/6/2020, 20:12

Dobra analiza.

by Leviathan2 1/6/2020, 20:38

Hektorović wrote:
Leviathan2 wrote:sta kaze trumpika, ocel poapsit antife
jos li negira rusko mjesanje
i znaju li ameri da su Petrov i Bashirov sletjeli u njujorku

Uskoro...

specijalno za amerofile pirat