Denkverbot

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

a kakav argument mogu dati kad razgovaram sa luđakom, mentalno poremećenom osobom kojoj nažalost ta njena mentalna poremećenost ne smeta niti stvara ikakve probleme i takav luđak misli da je normalan i da su njegove ideje i argumenti normalni a nikad ne pomisli da su mu ideje i argumenti  totalno apsurdni i u sukobu sa zravom pameti i realnošću.

jel si ti stvarno uvjeren u apsurdne ideje i argumente koje ovdje sraćkaš ?  ako jesi hitno traži nekog šrinka i sobicu. ako nisi hitno traži dva šrinka i luđačku košulju i par doza elektrošokova.

ali, ideje ke ti donosin nis jo stvori, jo ti ih prenosin. neš valjo tvrditi da su svi ki podržavaju takove ideje mentalno poremećeni? 
ali, sve i da jesmo svi poremećeni, ne bi li to znočilo da bi se lako odbocile luđačke ideje, da bi se lako pokozalo zoč ne vridu?

svi koji podržavaju takve ideje jesu mentalno poremećeni. nitko normalan neće podržavati takve ideje koje ti prenosiš kao korisna budala a koje si pobrao od drugih mentalno poremećenih umova.

zašto? jer da su te ideje dobre i konstruktivne već bi ih odavno svi prihvatili. ali na tvoju žalost i žalost onih luđaka psihopata koji su te ideje smislili u svojim bolesnim umovima te ideje su destruktivne i loše i nitko pri zdravoj pameti ih ne želi ni u ludilu možeš ih jedino nametnuti brutalnom sirovom silom. ali onda smo opet na prisili zar ne?

ne trebamo te luđačke disfunkcionalne apsurdne ideje sprovesti u praksi da bi dokazali da ne valjaju jer dosta je primjera iz bliže i dalje prošlosti gdje su takve ideje izašle iz poremećenih umova skupo koštale čovječanstvo.

:(

kvaliteta neke ideje ne ovisi o prihvaćanju.

nego o čemu  hajde turčine pričaj jebemtibogaisusa nemoj da moram izvlačiti riječ po riječ iz usta u sto postova nisam ti ja mativka kurbin sine.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:
ali, ideje ke ti donosin nis jo stvori, jo ti ih prenosin. neš valjo tvrditi da su svi ki podržavaju takove ideje mentalno poremećeni? 
ali, sve i da jesmo svi poremećeni, ne bi li to znočilo da bi se lako odbocile luđačke ideje, da bi se lako pokozalo zoč ne vridu?

svi koji podržavaju takve ideje jesu mentalno poremećeni. nitko normalan neće podržavati takve ideje koje ti prenosiš kao korisna budala a koje si pobrao od drugih mentalno poremećenih umova.

zašto? jer da su te ideje dobre i konstruktivne već bi ih odavno svi prihvatili. ali na tvoju žalost i žalost onih luđaka psihopata koji su te ideje smislili u svojim bolesnim umovima te ideje su destruktivne i loše i nitko pri zdravoj pameti ih ne želi ni u ludilu možeš ih jedino nametnuti brutalnom sirovom silom. ali onda smo opet na prisili zar ne?

ne trebamo te luđačke disfunkcionalne apsurdne ideje sprovesti u praksi da bi dokazali da ne valjaju jer dosta je primjera iz bliže i dalje prošlosti gdje su takve ideje izašle iz poremećenih umova skupo koštale čovječanstvo.

:(

kvaliteta neke ideje ne ovisi o prihvaćanju.

nego o čemu  hajde turčine pričaj jebemtibogaisusa nemoj da moram izvlačiti riječ po riječ iz usta u sto postova nisam ti ja mativka kurbin sine.

tek triboš zaslužiti raspravu ča ideju čini dobron, nakon ča savladaš osnove.



In argumentation theory, an argumentum ad populum (Latin for "appeal to the people"^[1]) is a fallacious argument that concludes that a proposition must be true because many or most people believe it.


The inverse argument, that something that is unpopular must be flawed, is also a form of this fallacy.

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

svi koji podržavaju takve ideje jesu mentalno poremećeni. nitko normalan neće podržavati takve ideje koje ti prenosiš kao korisna budala a koje si pobrao od drugih mentalno poremećenih umova.

zašto? jer da su te ideje dobre i konstruktivne već bi ih odavno svi prihvatili. ali na tvoju žalost i žalost onih luđaka psihopata koji su te ideje smislili u svojim bolesnim umovima te ideje su destruktivne i loše i nitko pri zdravoj pameti ih ne želi ni u ludilu možeš ih jedino nametnuti brutalnom sirovom silom. ali onda smo opet na prisili zar ne?

ne trebamo te luđačke disfunkcionalne apsurdne ideje sprovesti u praksi da bi dokazali da ne valjaju jer dosta je primjera iz bliže i dalje prošlosti gdje su takve ideje izašle iz poremećenih umova skupo koštale čovječanstvo.

:(

kvaliteta neke ideje ne ovisi o prihvaćanju.

nego o čemu  hajde turčine pričaj jebemtibogaisusa nemoj da moram izvlačiti riječ po riječ iz usta u sto postova nisam ti ja mativka kurbin sine.

tek triboš zaslužiti raspravu ča ideju čini dobron, nakon ča savladaš osnove.



In argumentation theory, an argumentum ad populum (Latin for "appeal to the people"^[1]) is a fallacious argument that concludes that a proposition must be true because many or most people believe it.


The inverse argument, that something that is unpopular must be flawed, is also a form of this fallacy.

napisao sam: jer da su te ideje dobre i konstruktivne već bi ih odavno svi prihvatili nisam napisao da bi odavno u te ideje ili ideju svi vjerovali.

dakle aben opet uništa.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

:(

kvaliteta neke ideje ne ovisi o prihvaćanju.

nego o čemu  hajde turčine pričaj jebemtibogaisusa nemoj da moram izvlačiti riječ po riječ iz usta u sto postova nisam ti ja mativka kurbin sine.

tek triboš zaslužiti raspravu ča ideju čini dobron, nakon ča savladaš osnove.



In argumentation theory, an argumentum ad populum (Latin for "appeal to the people"^[1]) is a fallacious argument that concludes that a proposition must be true because many or most people believe it.


The inverse argument, that something that is unpopular must be flawed, is also a form of this fallacy.

napisao sam: jer da su te ideje dobre i konstruktivne već bi ih odavno svi prihvatili nisam napisao da bi odavno u te ideje ili ideju svi vjerovali.

dakle aben opet uništa.

budući da nijednu tvoju ideju ne prihvaćaju svi ljudi,  po tvomu to znoči da su sve tvoje ideje loše?

ili, generalno, 
nijednu ideju ne prihvaćaju svi ljudi, dakle, nijedna ideja nije dobra.

aben wrote:

the bigger the government, the smaller the citizen.

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
čekoj, ti oćeš ispitati di su granice zanemarivanja? 
ok, moremo o tomu. to su česte teme u slobodarskoj zajednici.

ali, prvo moromo zaključiti temu nasilnog obrazovanja. misliš li da je ne slonje diteta u javnu skulu teško zanemarivanje diteta koje zaslužuje oduzimanje skrbništva?

Zanimljivo mi je ovo pitanje: Gdje su granice zanemarivanja?
Kao što sam prethodno napisala, moje "obvezno" školovanje se odnosi na sve one neodgovorne roditelje koji bi uskratili osnovno obrazovanje svojoj djeci, bez obzira da li se ono odvija u kući ili školi.
Ovo je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje.

gljedoj, ti bi oduzela dite davidu friedmanu, unuka slavnog miltona, ki ni školovo svoje dite. teško je zamisliti veću zloću i nepravdo od oduzimanja ditete roditelju. ono ča te čini gorin od turaka i danka u krvi je motiv.

:)
Zašto misliš da bih ja oduzela nečije dijete i gdje si to iščitao?
Kao što smo već utvrdili, uvijek je pitanje načina i kvalitete. Smatram da bi se trebao omogućiti izbor načina školovanja jer smo svjedoci u ovoj izvanrednoj situaciji da funkcionira i obrazovanje od kuće.
Nadalje, žudio si za certifikatom. Zašto, kada je ono po tebi nebitno?

Ne tako davno, većina se nije obrazovala. Žene su završavale kao kućanice, a muškarci kao šljakeri. Djeca su od malena morala raditi, ići u nadnice jer je obitelji bio potreban novac. Tko je pitao dijete želi li ono teško raditi ili ići u školu?

ti doješ na izbor arsen ili cijanid a to ni dovoljno dobro. izbor tribo biti oš arsen, cijanid ili oš da te ostavimo na miru.

ji nis žudi za certifikaton. jo sun ga hoti imati da morin izvući korist za sebe. naravski da ne mislin da je nebitan. to je iracijonalna prepreka ne razumin kako ne razumiš da je imati certifikat i verovati u tvrdnje s certifikata i sustav certificironja nisu iste stvori.


ni danas se većina ne obrazuje, samo se školuju.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Zanimljivo mi je ovo pitanje: Gdje su granice zanemarivanja?
Kao što sam prethodno napisala, moje "obvezno" školovanje se odnosi na sve one neodgovorne roditelje koji bi uskratili osnovno obrazovanje svojoj djeci, bez obzira da li se ono odvija u kući ili školi.
Ovo je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje.

gljedoj, ti bi oduzela dite davidu friedmanu, unuka slavnog miltona, ki ni školovo svoje dite. teško je zamisliti veću zloću i nepravdo od oduzimanja ditete roditelju. ono ča te čini gorin od turaka i danka u krvi je motiv.

:)
Zašto misliš da bih ja oduzela nečije dijete i gdje si to iščitao?
Kao što smo već utvrdili, uvijek je pitanje načina i kvalitete. Smatram da bi se trebao omogućiti izbor načina školovanja jer smo svjedoci u ovoj izvanrednoj situaciji da funkcionira i obrazovanje od kuće.
Nadalje, žudio si za certifikatom. Zašto, kada je ono po tebi nebitno?

Ne tako davno, većina se nije obrazovala. Žene su završavale kao kućanice, a muškarci kao šljakeri. Djeca su od malena morala raditi, ići u nadnice jer je obitelji bio potreban novac. Tko je pitao dijete želi li ono teško raditi ili ići u školu?

ti doješ na izbor arsen ili cijanid a to ni dovoljno dobro. izbor tribo biti oš arsen, cijanid ili oš da te ostavimo na miru.

ji nis žudi za certifikaton. jo sun ga hoti imati da morin izvući korist za sebe. naravski da ne mislin da je nebitan. to je iracijonalna prepreka ne razumin kako ne razumiš da je imati certifikat i verovati u tvrdnje s certifikata i sustav certificironja nisu iste stvori.


ni danas se većina ne obrazuje, samo se školuju.

Dobro,
ti si za to da djeca ne moraju imati osnovno obrazovanje, (a samim tim im je onemogućena volja daljnjeg izbora školovanja) ukoliko njihovi roditelji to ne žele.
Što time ta djeca dobivaju, a što im je uskraćeno?
Jesu li djeca vlasništvo roditelja, može li ih se tretirati kao nečije vlasništvo ili su ona samo u posjedu nekoga tko ih treba tretirati kao dobar gospodar, a u tom slučaju, što bi značilo biti dobar gospodar?

aben wrote: možda ćeš razumiti

ebenica wrote:

aben wrote: možda ćeš razumiti

nećeš ti razumiti ništa pod milim kurcem, jednostavno nemaš kapacitete. fundamentalizam je uvijek isti.

kic wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

gljedoj, ti bi oduzela dite davidu friedmanu, unuka slavnog miltona, ki ni školovo svoje dite. teško je zamisliti veću zloću i nepravdo od oduzimanja ditete roditelju. ono ča te čini gorin od turaka i danka u krvi je motiv.

:)
Zašto misliš da bih ja oduzela nečije dijete i gdje si to iščitao?
Kao što smo već utvrdili, uvijek je pitanje načina i kvalitete. Smatram da bi se trebao omogućiti izbor načina školovanja jer smo svjedoci u ovoj izvanrednoj situaciji da funkcionira i obrazovanje od kuće.
Nadalje, žudio si za certifikatom. Zašto, kada je ono po tebi nebitno?

Ne tako davno, većina se nije obrazovala. Žene su završavale kao kućanice, a muškarci kao šljakeri. Djeca su od malena morala raditi, ići u nadnice jer je obitelji bio potreban novac. Tko je pitao dijete želi li ono teško raditi ili ići u školu?

ti doješ na izbor arsen ili cijanid a to ni dovoljno dobro. izbor tribo biti oš arsen, cijanid ili oš da te ostavimo na miru.

ji nis žudi za certifikaton. jo sun ga hoti imati da morin izvući korist za sebe. naravski da ne mislin da je nebitan. to je iracijonalna prepreka ne razumin kako ne razumiš da je imati certifikat i verovati u tvrdnje s certifikata i sustav certificironja nisu iste stvori.


ni danas se većina ne obrazuje, samo se školuju.

Dobro,
ti si za to da djeca ne moraju imati osnovno obrazovanje, (a samim tim im je onemogućena volja daljnjeg izbora školovanja) ukoliko njihovi roditelji to ne žele.
Što time ta djeca dobivaju, a što im je uskraćeno?
Jesu li djeca vlasništvo roditelja, može li ih se tretirati kao nečije vlasništvo ili su ona samo u posjedu nekoga tko ih treba tretirati kao dobar gospodar, a u tom slučaju, što bi značilo biti dobar gospodar?

nije istina da je onemogućena volja daljnjeg izbora školovanja. volja pojedinca ne ovisi o osnovnoj skuli.

time dica nišć ne dobbivaju, to nemo veze is dicun, nego is roditeljima. a ono ča dobivaju je sloboda.
pogljedoj ovaj video s preagerom, i pogljedoj ga i možda ćeš razumiti koliko je sloboda čoviku, slobodoljubivom čoviku, potribna. vama kima je sigurnost važnija nišće ne gubite ako nam dote našu slobodu.


ne, dica nisu vlosništvo, oni su specijalna stvor. budući da nisu sposobni brinuti za sebe, moraju imati nekoga ki će trenutno odlučivati u njihovo ime.
više o tomu moreš nojti vode;
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3952542/

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
:)
Zašto misliš da bih ja oduzela nečije dijete i gdje si to iščitao?
Kao što smo već utvrdili, uvijek je pitanje načina i kvalitete. Smatram da bi se trebao omogućiti izbor načina školovanja jer smo svjedoci u ovoj izvanrednoj situaciji da funkcionira i obrazovanje od kuće.
Nadalje, žudio si za certifikatom. Zašto, kada je ono po tebi nebitno?

Ne tako davno, većina se nije obrazovala. Žene su završavale kao kućanice, a muškarci kao šljakeri. Djeca su od malena morala raditi, ići u nadnice jer je obitelji bio potreban novac. Tko je pitao dijete želi li ono teško raditi ili ići u školu?

ti doješ na izbor arsen ili cijanid a to ni dovoljno dobro. izbor tribo biti oš arsen, cijanid ili oš da te ostavimo na miru.

ji nis žudi za certifikaton. jo sun ga hoti imati da morin izvući korist za sebe. naravski da ne mislin da je nebitan. to je iracijonalna prepreka ne razumin kako ne razumiš da je imati certifikat i verovati u tvrdnje s certifikata i sustav certificironja nisu iste stvori.


ni danas se većina ne obrazuje, samo se školuju.

Dobro,
ti si za to da djeca ne moraju imati osnovno obrazovanje, (a samim tim im je onemogućena volja daljnjeg izbora školovanja) ukoliko njihovi roditelji to ne žele.
Što time ta djeca dobivaju, a što im je uskraćeno?
Jesu li djeca vlasništvo roditelja, može li ih se tretirati kao nečije vlasništvo ili su ona samo u posjedu nekoga tko ih treba tretirati kao dobar gospodar, a u tom slučaju, što bi značilo biti dobar gospodar?

nije istina da je onemogućena volja daljnjeg izbora školovanja. volja pojedinca ne ovisi o osnovnoj skuli.

time dica nišć ne dobbivaju, to nemo veze is dicun, nego is roditeljima. a ono ča dobivaju je sloboda.
pogljedoj ovaj video s preagerom, i pogljedoj ga i možda ćeš razumiti koliko je sloboda čoviku, slobodoljubivom čoviku, potribna. vama kima je sigurnost važnija nišće ne gubite ako nam dote našu slobodu.


ne, dica nisu vlosništvo, oni su specijalna stvor. budući da nisu sposobni brinuti za sebe, moraju imati nekoga ki će trenutno odlučivati u njihovo ime.
više o tomu moreš nojti vode;
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3952542/

Brzinski sam pročitala.
Ne postoji apsolutna sloboda, mentalno bolesnima se može oduzeti dijete, prtlja se u nejasnim stanjima s psihijatrima, sudom.
Ništa o osnovnom obrazovanju djeteta jer se to vjerojatno kao i svakome normalnom podrazumijeva pod ispravnu roditeljsku skrb.
U skladu s pročitanim, ja bih svakog roditelja koji ne želi da se dijete obrazuje poslala na psihološku procjenu.

mativka wrote:Pročitala sam i sve po običaju počinje s Non - Aggression.

aben wrote:

mativka wrote:Pročitala sam i sve po običaju počinje s Non - Aggression.

i, ča piše o apsolutnoj slobodi?