Rehabilitacija djela Mile Budaka

Sora wrote:Slusam jucer Bandićevu neku sosu koja je odgovorna za kulturu grada 
Da hoce vratiti štimung Zagreba iz austrougarske 
Jbt 
To govori iz 2 razloga 
 1. Ne smije se o socijalističkom  periodu govoriti 
  2. Lakse je obnoviti jednu kavanu nego stotine tvirnica 

Itditd 
Jad i bijeda

ima masu radnji koje ni desnica ne prihvaća

mortal wrote:Sora to je pradavna povijest dok...
Pavelić je nakon Hr kraljevine bio prvi koji je stvorio neovisnu državu
p'roblem je jer su je urušili i sve Hrvatsko ocrnili
s tim se mnogi ne mogu pomiriti
posebno zato jer upravo ti rušitelji Hrvatskog i danas ordiniraju Hrvatskom

Pavelic je poubijao vise hrvata IZ POLITICKIH RAZLOGA nego ti imas pojma 
Jer si slijepa za to 
Jer opet i opet ti se mora ponavljati da ndh NIJE BILA NEOVISNA NI HRVATSKA NI DRZAVA 

A TKO UORAVLJA DANAS OVOM DRZAVOM kpja je ipak samostalna i neovisna VISE nego pavelceve ? 
Tko? 
Tko ocrnjuje Hrvate 
Pa zeno . Sami vi koji slavite Pavelica

Sora wrote:

mortal wrote:Sora to je pradavna povijest dok...
Pavelić je nakon Hr kraljevine bio prvi koji je stvorio neovisnu državu
p'roblem je jer su je urušili i sve Hrvatsko ocrnili
s tim se mnogi ne mogu pomiriti
posebno zato jer upravo ti rušitelji Hrvatskog i danas ordiniraju Hrvatskom

Pavelic je poubijao vise hrvata IZ POLITICKIH RAZLOGA nego ti imas pojma 
Jer si slijepa za to 
Jer opet i opet ti se mora ponavljati da ndh NIJE BILA NEOVISNA NI HRVATSKA NI DRZAVA 

A TKO UORAVLJA DANAS OVOM DRZAVOM kpja je ipak samostalna i neovisna VISE nego pavelceve ? 
Tko? 
Tko ocrnjuje Hrvate 
Pa zeno . Sami vi koji slavite Pavelica

ovo treba dati Plenkoviću da pročita
Kenwood Kenon i Kolinda slave Pavelića
heh

Pa kaj onda kukas? 
Imate tu desnu garnituru na vlasti
Imate jucer konkretno toliko razloga koji dokazuju njihove uspjehe : 
Od razbojništva u Osijeku i Dubrovniku do štrajka prosvjetara 

No 
Ajmo o ustasama .. malo

Sora wrote:Pa kaj onda kukas? 
Imate tu desnu garnituru na vlasti
Imate jucer konkretno toliko razloga koji dokazuju njihove uspjehe : 
Od razbojništva u Osijeku i Dubrovniku do štrajka prosvjetara 

No 
Ajmo o ustasama .. malo

kod nas na vlast nije dospio ni jedan izvorni Hrvat a da nije bio komunjara ili pokazao da velikodušno prihvaća briselsku politiku koja je uzrok propasti Hrvatske
istim putem idu srbi
ali kod njih je kasnije počelo pa se donekle održavaju

kako inače komentiraš trčanje sve većeg broja srba na rad u Hrvatsku

Pa vraca se bratstvo jedinstvo 
  
Drugo sam zapazila i vise me brine 
Starci sele iz zapada na Balkan jer su im male  mirovine a mladi odlaze na zapad

mortal wrote:Sora to je pradavna povijest dok...
Pavelić je nakon Hr kraljevine bio prvi koji je stvorio neovisnu državu
p'roblem je jer su je urušili i sve Hrvatsko ocrnili
s tim se mnogi ne mogu pomiriti
posebno zato jer upravo ti rušitelji Hrvatskog i danas ordiniraju Hrvatskom

Netko drugi ju je stvorio i ponudio mu na upravljanje, nakon što je Maček odbio.
Drugo NDH je takodjer bila kraljevina, a vladar je bio Tomislav II Savojski....
Treće....Ipak je prva neovisna hr država osnovana za vrijeme presjednika Tuđmana, a neovisnost je trajala do nedugo nakon njegove smrti ili najdalje do pristupanja u EU.

A to vec moze 
I da sad smo opet u zajedništvu s drugima drzavama 
Kao u jugi 
Ali, da se ponasamo imbecilno vise nego ikada u jugosksviji 
I to je istina

mutava baštarda wrote:

mortal wrote:Sora to je pradavna povijest dok...
Pavelić je nakon Hr kraljevine bio prvi koji je stvorio neovisnu državu
p'roblem je jer su je urušili i sve Hrvatsko ocrnili
s tim se mnogi ne mogu pomiriti
posebno zato jer upravo ti rušitelji Hrvatskog i danas ordiniraju Hrvatskom

Netko drugi ju je stvorio i ponudio mu na upravljanje, nakon što je Maček odbio.
Drugo NDH je takodjer bila kraljevina, a vladar je bio Tomislav II Savojski....
Treće....Ipak je prva neovisna hr država osnovana za vrijeme presjednika Tuđmana, a neovisnost je trajala do nedugo nakon njegove smrti ili najdalje do pristupanja u EU.

morah da se vratim

a ti misliš da ovaj rat nije zakuhan od drugih kreatora a ne od zaraćenih strana
stvarno ste naivni
na kraju je samo zapad imao korist od rata na ovim područjima
židovi i masonerija

Možemo i Pavelića smatrati književnikom,jer je napisao roman Liepa plavka.

Hitler je bio slikar

Budak je osrednji književnik. Da nije toliko razvikan kao ratni zločinac,ili pak kao nekakva komunistička žrtva,za njega se praktički ne bi ni znalo.

Dokaz tome je njegova prešutna rehabilitacija nakon dolaska HDZ-a na vlast i njegovo uporno reklamiranje,koje nije pospješilo njegovu popularnost,niti čitanost.

Andrić,Krleža,Ćopić...to su književnici,kod kojih ti čak i znaš junake iz djela koji ne postoje.

Tko od nas nije čuo za Filpa Latinovitza,za Trdaka Vida,za gospona Horvata,za Radisava,Asku,kmeta Simana,Ježurku Ježića,Nikoletinu Bursaća,Jovandeku Babića...?

A za kojeg lika iz Ognjišta znamo neko ime???  Ma ni za koga.

Ta sranja tipa "kao pisac je genije, a kao čovjek je govno" mi idu ma živce. Obje kategorije određuju kakva je netko ličnost.

Idem ja probat napisat nešto slično: "Ja sam kao budala kao čovjek, a kao Hrvat sam dobar".

Gle, sad, kad si pročitam, nije ni toliko loše. Znači, može to, dobro je.

jastreb wrote:Budak je osrednji književnik.

ma ti si baš mjerodavan

jastreb wrote:Budak je osrednji književnik. Da nije toliko razvikan kao ratni zločinac,ili pak kao nekakva komunistička žrtva,za njega se praktički ne bi ni znalo.

Dokaz tome je njegova prešutna rehabilitacija nakon dolaska HDZ-a na vlast i njegovo uporno reklamiranje,koje nije pospješilo njegovu popularnost,niti čitanost.

U književnosti se javlja u razdoblju od 1930. do 1945. godine djelima koja se temelje na nacionalnoj tradiciji, narodnoj kulturi i hrvatskoj problematici. U tom razdoblju on je jedan od najplodnijih prozaika, tako da neki kritičari to razdoblje nazivaju «Budakovim vremenom».

Napisao je ukupno 16 djela u 25 svezaka.[19] Njegovo plodno književno stvaranje može se svrstati u tri tematske cjeline.

Prvu čine memoarska i autobiografska djela San o sreći, I.-II., 1940.; Na vulkanima, I.-II., 1941.; Ratno roblje, I-II, 1941-42.), iz kojih se mogu iščitati ne samo njegova osobna iskustva, nego i šire društveno-političke prilike u tadašnjoj Jugoslaviji, s mnogo psiholoških profila.
Drugi veliki tematski ciklus Budak posvećuje zagrebačkoj sredini sa snažnim društveno-kritičkim promatranjem: Raspeće, 1931.; Na ponorima, 1932; Direktor Križanić, 1938.; Rascvjetana trešnja, I-IV, 1939. Ti su romani kritike malograđanske svijesti, ali s naglaskom na etičkim i moralnim vrijednostima i s osjećajem za socijalnu pravdu. Takva se orijentacija podudara s obnovom kršćanske duhovnosti u Hrvatskoj 30-ih godina 20. stoljeća.
Treći tematski ciklus, koji problematizira ličko selo i seljake, zacijelo je najpoznatiji i umjetnički najzreliji dio Budakova rada. U tom ciklusu jednu cjelinu čine nedovršen «roman—grozd» Kresojića soj, I-III (1944-45.), koji je trebao obuhvatiti šest samostalnih romana (izašla su samo tri: Kresina, 1944., Gospodin Tome, 1944. iHajduk, 1945.[19] dok je četvrti, Bazalo, sačuvan u rukopisu i objavljen je od Matice hrvatske 2004. godine u biblioteci Koloplet hrvatske proze[20]) a drugu, važniju, njegov najznačajniji roman Ognjište, I-IV, 1938., napisan u ciglih 43 dana u Italiji te zbirke novela Pod gorom, 1930., Opanci dida Vidurine,1933. i Privor. Vučja smrt,1941.
U svojoj ličkoj sagi Budak tematizira ličko selo i ljude kao malu, zatvorenu i izoliranu cjelinu. Opisuje kulturnu, antropološku, civilizacijsku kršćansko-patrijarhalnu zajednicu u procesu njezina raspadanja i osiromašenja, što znači i rasapa njezinih tradicionalnih vrijednosti. On upućuje na nekoliko temeljnih sastavnica. Na prvom je mjestu tlo, zemlja kao pra-element vitalističkih sokova, drugi je osjećaj pravde, dakle etički problem, treći je ukorijenjenost u narodnoj kulturi te četvrti – obitelj kao osnovna prastanica života. U novelama Budak iskazuje dobru psihološku karakterizaciju likova i ličkoga narodnoga života, njegove neposrednosti i autohtonosti, s jezično lokalnom obojenošću, usmenonarodnim stilom (poslovice, anegdote) i završnim poentama, u tradiciji realističke stilske fakture. No, roman Ognjište ima i svoj alegorijsko-simboličan plan slojem «preslikavanja» arhetipske strukture hrvatske supstancije: arhetip majčinstva, arhetip ognjišta/kuće/doma, kršćanskog žrtvovanja, ženske oplodnje i arhetip mučenice žrtve i naposljetku arhetip arhajsko-antejske uloge i veličine zemlje, čuvane prastarim patrijarhalnim etosom, za čije je održanje sve dopušteno. Djela su mu prevođena na bugarski, francuski, njemački, slovački, španjolski i talijanski jezik.

Književna djela
Pod gorom: ličke priče, Matica hrvatska, Zagreb, 1930. - Uključuje: Pod gorom, Zmijar, Pravi čovjek, Privor, U snijegu i ledu, Zemljice majko,Grgičine gusle.
Raspeće: zapisci jednog malog intelektualca, Matica hrvatska, Zagreb, 1931. (Raspeće: zapisci jednog malog intelektualca, Ognjište, Zagreb, 2010.)
Na ponorima, Matica hrvatska, Zagreb, 1932.
Opanci dida Vidurine: ličke novele, Matica hrvatska, Zagreb, 1933. - Uključuje: Opanci dida Vidurine, Jolino oranje, Vuk šeponja. (izdanja: Opanci dida Vidurine i druge priče, Alfa, Zagreb, 1995.; Opanci dida Vidurine: ličke novele, Hena com, Zagreb, 1996.; Opanci dida Vidurine: ličke novele, repr., Bil Commerce, Zagreb, [1996?]; Opanci dida Vidurine: izabrane novele, prir. Dragutin Rosandić, SysPrint, Zagreb, 1998.; Opanci dida Vidurine, Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 2001.; Opanci dida Vidurine: ličke novele, Hena com, Zagreb, 2001.)
Direktor Križanić: Rodoljub i dobrotvor, Matica hrvatska, Zagreb, 1938.
Ognjište: roman iz ličkoga seljačkog života. I-IV. Zagreb : Matica hrvatska, 1938. (2. izd. 1939., slov. izd. Ognjišče. Roman iz kmečkega življenja v Liki, I-II, prijevod: Severin Šali, Naša knjiga, Ljubljana, 1942.; Reprint. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. 3 sv.: Knjiga 1. Knjiga 2. Knjiga 3: Musinka: posebno poglavlje romana "Ognjište"; Ognjište : roman iz ličkog seljačkog života, Azur Journal, Zagreb, 1990. 4 sv.)
Na Veliki petak: pripovijetke, Matica hrvatska, Zagreb, 1939. (Na Veliki Petak, Ars Croatica, Toronto, 1989.)[21]
Rascvjetana trešnja: roman iz suvremenog života, I-IV, Matica hrvatska, Zagreb, 1939.
San o sreći: stara priča na nova pokoljenja, I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1940. (2. izd. Suvremena knjižnica "Matice Hrvatske". Izvanredno izdanje. Kolo V. Zagreb, 1940.)
Musinka: posebno poglavlje romana »Ognjište«, Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (slov. izd. Musinka: roman iz Like, prijevod: Severin Šali, Naša knjiga, Ljubljana, 1943.)
Na vulkanima, I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1941-42.
Privor. Vučja smrt, Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (Privor. Vučja smrt, Mala knjižnica Biblioteke lijepe knjige, kolo 2., Suvremeni hrvatski pisci, br. 1, Be-l-ka, Zagreb, 1941.)
Ratno roblje: albanski križni put austrougarskih zarobljenih časnika, I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (2. izd. 1941.) (Azur Journal, Zagreb, 1991.)
Vučja smrt i druge pripovijesti, Jeronimska knjiga, Zagreb, 1941.
Izabrane pripoviesti, Matica hrvatska, Zagreb, 1943. - Uključuje: Opanci dida Vidurine, Čiji je Velebit, Jolino oranje, Na Veliki petak, E lʼ vira?!,Vučja smrt, Pod gorom, Adamović d.d., Zmijar, Privor, Zemljice, majko!, Grgičine gusle.
Kresojića soj: roman grozd iz seljačkog života. I : Kresina; II : Gospodin Tome; III : Hajduk. Matica hrvatska, Zagreb, 1944-45. (Kresojića soj: roman grozd iz seljačkog života, Hrvatsko kulturno društvo Freiburg; Ogranak Matice hrvatske Basel, 1989. 3 sv.)
Pripovijetke / Ratno roblje, prir. Dubravko Jelčić, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 3, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
Ognjište I., prir. Dubravko Jelčić, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 4, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
Ognjište II., prir. Dubravko Jelčić, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 5, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
Pripovijesti, prir. Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 1997.
Bazalo, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
Iz korespondencije dr. Mile Budaka: (1907.-1944.), prir. Tomislav Jonjić, Stjepan Matković, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2012.

Budak piše i o tvojoj Lici, al ne hvali prečane pa ga zato treba pljunuti :)

Ja sam za. Ako je vrijedan književnik ne vidim razloga da ga se ne čita i uvrsti u lektiru.

Noor wrote:

jastreb wrote:Budak je osrednji književnik. Da nije toliko razvikan kao ratni zločinac,ili pak kao nekakva komunistička žrtva,za njega se praktički ne bi ni znalo.

Dokaz tome je njegova prešutna rehabilitacija nakon dolaska HDZ-a na vlast i njegovo uporno reklamiranje,koje nije pospješilo njegovu popularnost,niti čitanost.

U svojoj ličkoj sagi Budak tematizira ličko selo i ljude kao malu, zatvorenu i izoliranu cjelinu...

To je i bio Pavelićev ideal: lička rodovska zajednica na državnom nivou jer kao i on sam, kičmu ustaškog pokreta su činili Ličani. Pa ipak, kad je pozvao Krležu da mu ponudi mjesto rektora zagrebačkog sveučilišta, u društvu rečenog Budaka je Fritza nazvao najvećim hrvatskim književnikom. Ajd' da je i on u nečemu bio u pravu ;P Krleži nije bilo ni na kraj pameti da prihvati i išo se praviti lud i skrivati (ha-ha, moš' mislit kako se mogao sakriti) u sanatorij kod dr. Vranešića, kojeg nakon rata nije uspio spasiti od streljanja, ali mu je zato njegov sin do kraja života bio osobni liječnik. Krleži su inače u ratu od silnog straha poispadali svi zubi, iako tu sigurno nije nedužan ni sav onaj kokain što ga je poždroko (i Freud ga je pio razrijeđenog u vodi) ;P

jastreb wrote:Andrić,Krleža,Ćopić...to su književnici,kod kojih ti čak i znaš junake iz djela koji ne postoje.

Tko od nas nije čuo za Filpa Latinovitza,za Trdaka Vida,za gospona Horvata,za Radisava,Asku,kmeta Simana,Ježurku Ježića,Nikoletinu Bursaća,Jovandeku Babića...?

A za kojeg lika iz Ognjišta znamo neko ime???  Ma ni za koga.

od krleze i andrica mi je jaci ranko marinkovic..a copic je bajkaš...za djecu literatura

Oh_Femder wrote:

Noor wrote:

jastreb wrote:Budak je osrednji književnik. Da nije toliko razvikan kao ratni zločinac,ili pak kao nekakva komunistička žrtva,za njega se praktički ne bi ni znalo.

Dokaz tome je njegova prešutna rehabilitacija nakon dolaska HDZ-a na vlast i njegovo uporno reklamiranje,koje nije pospješilo njegovu popularnost,niti čitanost.

U svojoj ličkoj sagi Budak tematizira ličko selo i ljude kao malu, zatvorenu i izoliranu cjelinu...

To je i bio Pavelićev ideal: lička rodovska zajednica na državnom nivou jer kao i on sam, kičmu ustaškog pokreta su činili Ličani. Pa ipak, kad je pozvao Krležu da mu ponudi mjesto rektora zagrebačkog sveučilišta, u društvu rečenog Budaka je Fritza nazvao najvećim hrvatskim književnikom. Ajd' da je i on u nečemu bio u pravu ;P Krleži nije bilo ni na kraj pameti da prihvati i išo se praviti lud i skrivati (ha-ha, moš' mislit kako se mogao sakriti) u sanatorij kod dr. Vranešića, kojeg nakon rata nije uspio spasiti od streljanja, ali mu je zato njegov sin do kraja života bio osobni liječnik. Krleži su inače u ratu od silnog straha poispadali svi zubi, iako tu sigurno nije nedužan ni sav onaj kokain što ga je poždroko (i Freud ga je pio razrijeđenog u vodi) ;P

krleza je ko i andric..covjek za sve rezime..uguzi se radi materijalnih probitaka..i lagodnog zivota