Osmanlije poražene kod Sinja 1715. – događaj zbog kojeg se održava Sinjska alka

NA DANAŠNJI DAN

Osmanlije poražene kod Sinja 1715. – događaj zbog kojeg se održava Sinjska alka
Autor: Dražen Krajcar Srijeda, 14. kolovoz 2019. u 11:07

Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka, prve nedjelje u kolovozu svake godine.
Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, koji je povijesno nazivan i Mali rat. Trajao je četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučili vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice.  Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu  zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.
Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.

Od samog su početka, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik.
Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :
„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).

https://www.dnevno.hr/vijesti/osmanlije-porazene-kod-sinja-1715-dogadaj-zbog-kojeg-se-odrzava-sinjska-alka-1350223/

duplo vise turaka opsjedalo sinjsku tvrđavu nego sto ih je bilo na kosovu polju 1389 pa pobjegose podvijenog repa od sinja

Eroo wrote:Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu  zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.
Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.

15 p.c. branitelja.

Osmanlije predvodio Čelić iz ImoCkog...

na mojoj zemlji do ne tako davno znali su se naci grobovi i kosti osmanlijskih vojnika a nalazili su se i dijelovi turske odjece,jatagani,turske uzengioje za konje dio su ih suseljani zadrzali za sebe kao uspomenu a dio je bio predat sinjskom muzeju...

pokojni did kad je orao pedesetih nasao je turski jatagan i jedno vrijeme ga je imao...naravno da ga je ulastio i sredio..na koncu ga je ipak dao sinjskom muzeju...malo smo istrazivali i zakljucili da na prostoru sela(danas gotovo predgrađa sinja) bio ej ejdan od glavnih zapovjednih mjesta...posto se selo nalazi ispod grada tj tada tvrđave sa zapdne strane...odakle je i vrsen jedan od glavnih napada na tvrđavu pa zato na tom prostoru se kasnije narocito kod oranja nalazile turske kosti,oprema u vecim kolicinima...jer turci su svoje mrtve odmah pokapali na licu mjesta pa smo jedan zaselak zvali u zargonu turska a stanovnike sela turci posto je tu bilo glavno groblje ili mjesto za ukop poginulih turaka i tu se moglo naci dosta kostiju i opreme

U dijelu Zapadne Hercegovine, di san rođen, Osmanlije se nikad nisu mogle instalirat.
Moj pradjed je agu "sredio", kad mu je došao "ubrat" porez dok jes konjima  vršao žito.
Agu je povukao s konja i ...jebiga...Lijepo su agu pokopali pod jednom murvom, ogradili
suvozidom. I danas ima grob, netaknut. Poštovanje mrtvih, jelda. 
Ah-da, mene su nazivali pradidovim imenom kad bi bio zločest.

Eroo wrote:U dijelu Zapadne Hercegovine, di san rođen, Osmanlije se nikad nisu mogle instalirat.
Moj pradjed je agu "sredio", kad mu je došao "ubrat" porez dok jes konjima  vršao žito.
Agu je povukao s konja i ...jebiga...Lijepo su agu pokopali pod jednom murvom, ogradili
suvozidom. I danas ima grob, netaknut. Poštovanje mrtvih, jelda. 
Ah-da, mene su nazivali pradidovim imenom kad bi bio zločest.

I  tvoj djeduska likvidirao agu ...

Nema Srbina i Hrvata u Bosni i Hercegovini koji ne prica price o tome kako je neki njegov pra pra pra djeduska priklao Agu ili Bega.

Koliko su pomlatili Aga i Begova da je cudo kako su Osmanlije uopce vladale tolika stoljeca.

Ringo10 wrote:

Eroo wrote:U dijelu Zapadne Hercegovine, di san rođen, Osmanlije se nikad nisu mogle instalirat.
Moj pradjed je agu "sredio", kad mu je došao "ubrat" porez dok jes konjima  vršao žito.
Agu je povukao s konja i ...jebiga...Lijepo su agu pokopali pod jednom murvom, ogradili
suvozidom. I danas ima grob, netaknut. Poštovanje mrtvih, jelda. 
Ah-da, mene su nazivali pradidovim imenom kad bi bio zločest.

I  tvoj djeduska likvidirao agu ...

Nema Srbina i Hrvata u Bosni i Hercegovini koji ne prica price o tome kako je neki njegov pra pra pra djeduska priklao Agu ili Bega.

Koliko su pomlatili Aga i Begova da je cudo kako su Osmanlije uopce vladale tolika stoljeca.

i kako ih zbog toga turci nisu skratili za glavu,popalili selo a suseljane nabili na kolac..ili ih nije bilo briga za age i begove sto im se desilo sto tocno sumnjam

Ringo10 wrote:

Eroo wrote:U dijelu Zapadne Hercegovine, di san rođen, Osmanlije se nikad nisu mogle instalirat.
Moj pradjed je agu "sredio", kad mu je došao "ubrat" porez dok jes konjima  vršao žito.
Agu je povukao s konja i ...jebiga...Lijepo su agu pokopali pod jednom murvom, ogradili
suvozidom. I danas ima grob, netaknut. Poštovanje mrtvih, jelda. 
Ah-da, mene su nazivali pradidovim imenom kad bi bio zločest.

I  tvoj djeduska likvidirao agu ...

Nema Srbina i Hrvata u Bosni i Hercegovini koji ne prica price o tome kako je neki njegov pra pra pra djeduska priklao Agu ili Bega.

Koliko su pomlatili Aga i Begova da je cudo kako su Osmanlije uopce vladale tolika stoljeca.

Ganga se i danas piva:
Selo moje nigdi mi te nema, jer u tebi turske kule nema. "dokazi" i danas postoje, jer ih odista nema.
Grob ovome, o kojem pričam, je parsto metara dalje od moje obiteljske kuće.
Pradid je nakon toga "pobiga" Mlecima  u Poljica.  Jedna gospodična , potomka pradidova, je jedno vrime i ovdje pisala.
Na PP smo se par puta i dopisivali.

Eroo wrote:



NA DANAŠNJI DAN

Osmanlije poražene kod Sinja 1715. – događaj zbog kojeg se održava Sinjska alka
Autor: Dražen Krajcar Srijeda, 14. kolovoz 2019. u 11:07

Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka, prve nedjelje u kolovozu svake godine.
Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, koji je povijesno nazivan i Mali rat. Trajao je četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučili vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice.  Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu  zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.
Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.

Od samog su početka, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik.
Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :
„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).

https://www.dnevno.hr/vijesti/osmanlije-porazene-kod-sinja-1715-dogadaj-zbog-kojeg-se-odrzava-sinjska-alka-1350223/

Znali smo se zezati da je svaka generacija pomalo frizirala podatke. 60 000 turaka koji su provalili s ove strane granice dio je otišao prema Drnišu, Vrlici itd... 10 OOO mrtvih Turaka izgleda prenapuhano kao i talijani koji su vodili obranu... 
Po Turcima ova bitka nema nekakav veliki značaj, doduše i za lepant su rekli da smo im samo podšišali bradu, a oni nama na Cipru otkinuli ruku....

Ringo10 wrote:

Eroo wrote:U dijelu Zapadne Hercegovine, di san rođen, Osmanlije se nikad nisu mogle instalirat.
Moj pradjed je agu "sredio", kad mu je došao "ubrat" porez dok jes konjima  vršao žito.
Agu je povukao s konja i ...jebiga...Lijepo su agu pokopali pod jednom murvom, ogradili
suvozidom. I danas ima grob, netaknut. Poštovanje mrtvih, jelda. 
Ah-da, mene su nazivali pradidovim imenom kad bi bio zločest.

I  tvoj djeduska likvidirao agu ...

Nema Srbina i Hrvata u Bosni i Hercegovini koji ne prica price o tome kako je neki njegov pra pra pra djeduska priklao Agu ili Bega.

Koliko su pomlatili Aga i Begova da je cudo kako su Osmanlije uopce vladale tolika stoljeca.

A viđu rođe...ulazi u autobus, a njiHa tamo 25 unutra..."Okrenu tu tablu, krrtiisssovu..."


https://www.klix.ba/vijesti/bih/antifasisti-iz-vogosce-izvrijedjani-i-zabranjen-im-ulaz-na-izletiste-kravice/161023071

mutava baštarda wrote:

Eroo wrote:



NA DANAŠNJI DAN

Osmanlije poražene kod Sinja 1715. – događaj zbog kojeg se održava Sinjska alka
Autor: Dražen Krajcar Srijeda, 14. kolovoz 2019. u 11:07

Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka, prve nedjelje u kolovozu svake godine.
Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, koji je povijesno nazivan i Mali rat. Trajao je četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučili vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice.  Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu  zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.
Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.

Od samog su početka, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik.
Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :
„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).

https://www.dnevno.hr/vijesti/osmanlije-porazene-kod-sinja-1715-dogadaj-zbog-kojeg-se-odrzava-sinjska-alka-1350223/

Znali smo se zezati da je svaka generacija pomalo frizirala podatke. 60 000 turaka koji su provalili s ove strane granice dio je otišao prema Drnišu, Vrlici itd... 10 OOO mrtvih Turaka izgleda prenapuhano kao i talijani koji su vodili obranu... 
Po Turcima ova bitka nema nekakav veliki značaj, doduše i za lepant su rekli da smo im samo podšišali bradu, a oni nama na Cipru otkinuli ruku....

mislim d aje najtocniji podatak između 30 000 i 40 000...iz jednog podatka iz 1729 koju je napisao jedan mletacki kronicar iz tog doba a koji se u to vrijeme nasao na podrucju cetinske krajine...a sto se tice turskih zrtava mislim d ase on sigurno kretao najvjerojatnije u brojci do 3 000...jer mnogo turaka je stradalo od bombardiranja sa sinjske tvrđave vise nego iz samog direktnog sukoba...posto su puno povoljniji polozaj za gađanje logicno imali ovi na tvrđavi za razliku od turaka jer su se nalazili na brdu a ovi u dolini ili ispod brda....i nisu imali bas neku zastitu od toga osim nekakvih zatsita u vidu nadzemnog bunkera koji ej pravljen od siblja,zemlje i kamena...

...uglavnom turci su za napad na sinj i taj dio dlamacije skupljali vojsku godinu dana po bosni,srbiji,crnoj gori tj sanđaku,kosovu uz placenike tatare...također postoji podatak da se na njihovoj strani tada borio i jedan manji dio placenika-krscana sa prostora bugarske,rumunjske i srbije...ali oni su vise bili kao zastitnica nego sto su direktno sudjelovali u samim napadima...tj pa cak i izviđaci i prethodnica koja se mogla lakse u baciti među krscanske neprijatelej i na taj nacin doznavati podatke o brojnosti suprotne strane,terenu..jer nije nevazno napomenuti da je taj dio europe ili ajmo reci dansnjim zargonom 'regiona' bio jedan od najvecih putnih i trgovackih pravaca iz azije prema zapadnoj i srednjoj europi pa su tu prolazili na tom putu mnogi trgovci razlicitih vjera i nitko nije previse na njih obracao paznju jer je tad trgovina cvjetala...