Hladni rat velikih: što da rade mali!?

 Donjecki ugljeni bazen


Donjecki ugljeni bazen (akronim Donbas), najveći ugljeni bazen u jugoistočnoj Europi i jedno od golemih industrijskih središta Ukrajine i Rusije; obuhvaća oko 60 000 km². Zapadni dio (oko 3/4 Donjeckoga bazena) leži na teritoriju Ukrajine (Donjecka i Luganska oblast), a istočni dio u Rusiji (Rostovska oblast). U užem smislu, Donbas obuhvaća oko 23 000 km² područja južno od Sjevernog Donjeca, u kojem je najveća koncentracija ugljenokopa. Rezerve ugljena do 1800 m dubine procjenjuju se na 140,8 milijardi tona, a sastoje se od antracita i bituminoznog ugljena iz različitih geoloških razdoblja, koji se upotrebljavaju za proizvodnju koksa i plina i za potrebe snažno razvijene kemijske industrije. Naslage ugljena bile su otkrivene potkraj XVI. st.; eksploatacija je započela 1723. u rajonu Bahmut. Međutim, jači razvoj počeo je nakon izgradnje željeznice 1869. Gotovo potpuno uništena rudarska postrojenja i industrija Donjeckog ugljenog bazena tijekom II. svjetskog rata obnovljeni su nakon rata, a proizvodnja je znatno povećana. Najveća proizvodnja ugljena ostvarena je 1970-ih (221,5 milijuna tona 1975), a nakon toga je u opadanju (139,4 milijuna tona 1992; nedostatak opreme, štrajkovi). Osim ugljena, bogata su i ležišta željezne rude (Krivi Rog), kamene soli (oko 45% rezervi bivšeg SSSR-a), mangana, antimona, srebra i dr. Ugljenom iz Donjeckoga bazena podmiruju se visoke peći i topionice željezne rude na području Krivoga Roga, Kerča i na poluotoku Krimu te velik dio industr.ijskih potreba u europskom dijelu Rusije. Po broju proizvodnih kapaciteta (više stotina rudnika, velik broj metalurških i kemijskih industrijskih postrojenja), gustoj mreži prometnih putova i blizini velikoga broja industrijskih gradova (Donjeck, Lugansk, Gorlovka, Mariupolj, Kramatorsk, Konstantinovka, Stahanov i dr.), Donjecki ugljeni bazen najjače je industrijsko područje Ukrajine. Dobro je razvijena i proizvodnja građevnoga materijala, a u novije doba razvija se laka industrija i proizvodnja roba za široku potrošnju (staklo, pamuk, prehrambena i tekstilna industrija i dr.).

 
[size=33]Na zapadu zemlje ide deindustrijalizacija pa im neće trebati rude, a tako ih neće mnogo pogoditi ni sjeverni tok. Umjesto jeftinog Ruskog plina grijati će se na kredit. Ovim iz Donjecka također će biti nezgodno jer nemaju luku za izvozit pa su vezani za Rusiju.[/size]

Ekonomija koja se bazira na ugljenu. Sretno im!

Eh da većina tih tvornica koje su proizvodile ugljen je razrušeno od ukrainskih granata, i opljačkano od ruskih lopova.

Usput 2/3 Donbasa kontroliraju Ukrainci, pro-rusi drže svega 1/3 donbasa. Dok se tamo podigne nova industrija ugljena, prvo treba nahraniti stanovništvo,

vjerojatno će to sve dobiti sudbinu Vukovara, najbogatijeg područja Yuge i SRFJ HRvatske

Izbjegavaju batrljke velikih?

neoliberalni_placenik wrote:Ekonomija koja se bazira na ugljenu. Sretno im!

Eh da većina tih tvornica koje su proizvodile ugljen je razrušeno od ukrainskih granata, i opljačkano od ruskih lopova.

Usput 2/3 Donbasa kontroliraju Ukrainci, pro-rusi drže svega 1/3 donbasa. Dok se tamo podigne nova industrija ugljena, prvo treba nahraniti stanovništvo,

vjerojatno će to sve dobiti sudbinu Vukovara, najbogatijeg područja Yuge i SRFJ HRvatske

Na rudnike se veže industrija. Sirovine u zemlji ispod tvornice. Ako se federaliziraju još će im dolaziti sa zapada zemlje tražiti posao. U EU su im vrata zatvorena, muje imaju prednost.

Ekonomski razhebani al to neznači da će skočit u krilo Rusiji nego samo da bi mogli gledat kako da rat stane pa da mirno to riješe i bla bla bla. Bjelorusija nije htjela ruski raketni sistem nego radi svoj jer imaju tu industriju jer nežele biti putinova kujica tamo gdje mogu sami.

Bjelorusija planira nabavu borbenih zrakoplova i sustava VLRS Polonez



Datum objave:
06.11.2015
Datum posljednje izmjene:
06.11.2015

• Uvećaj slova
  
• Smanji slova
  
• Podijeli s prijateljima
  
• Ispiši sadržaj
  

During the military parade held May 9, 2015 in Minsk, Belarus unveiled a new long-range multiple rocket launchers (MLRS) named "Polonez". The MLRS is based on a MZKT-7930 8x8 chassis. In the parade were two launcher vehicles and two transport-reloader vehicles took part in the parade.

New Belarusian Polonez MLRS launcher vehicles during a military parade in Minsk on 09.05.2015 (c) Vitali Dembowski / news.tut.by

It was announced during the parade that the Polonez MLRS is able to perform surgical strikes simultaneously on eight targets at a distance of over 200 km. Belarusian army will receive its first MLRS in 2016.

The reported performance of the Polonez MLRS and the characteristic shape of its square missile containers lead military experts to suggest that the system uses a high-precision long-range rocket from China. It is most likely that it is using 301-mm rockets A200 developed and produced by China Academy of Launch Vehicle Technology (CALT, also known as the "First Academy"), part of the Chinese state-owned aerospace company China Aerospace Science and Technology Corporation (CASC). The system is marketed globally by CASC foreign trade association Aerospace Long-March International Trade Co., Ltd (ALIT), as well as Poly Technologies.

New Belarusian Polonez MLRS launcher vehicles during a military parade in Minsk on 09.05.2015 (c) Vitali Dembowski / news.tut.by

It has to be noted that State Secretary of Security Council of Belarus Alexander Mezhuev visited China in April. Mezhuev had meetings with the leaders of the two trade unions of the corporation CASC - with the president of China Great Wall Industry Corporation (CGWIC, specialized on the export of missile and space products) and President Yin Liming ALIT (specializing in the export of defense products) Go Chzhaopinom.

Belarus became the launch customer for the A200 missile system. Launch A200 caliber 301 mm at a length of 7264 mm and 615 mm with wing stabilizers. The missile weight is 750 kg. Warhead (three different types) are separated, combined guidance system - inertial satellite correction (GPS). Firing range is from 50 to 200 km. A salvo of eight missiles on eight different targets can be achieved in 50 seconds, while preparing to launch takes 8 minutes.

Najveći zaheb sa Rusijom na Balkanu je taj šta su Srbi uvjereni da bi im ovi pomogli ...da vrate Kosovo , da budu najveća balkanska sila itd itd itd ....tako izgleda tj točnije tako Rusi žele da to Srbi vide ....no u suštini prava istina je ovo : kad bi NATO napao tj otvorio ratište na Kakvkazu  ...Gruzija , Armenija itd itd itd to tamo uglavnom da bi Ruski odgovor bio otvaranje novog ratišta na Balkanu preko Srbije.

Problem za Srbe je šta je za Rusiju Kakvaz bojno polje broj jedan tj ima prioritet a Balkan tek odvlačenje NATO snaga prema tamo .... i onda kad bi NATO i Rusija dogovorili pat poziciju i Putin dobio šta bi htjeo Srbija bi bila puštena niz vodu.