Hrvate boli kurac za Europsku uniju

Ravnodušni skroz

https://m.dw.com/hr/glavni-problem-u-hrvatskoj-euroravnodušnost-a-ne-euroskepticizam/a-48806087

Glavni problem u Hrvatskoj - euroravnodušnost, a ne euroskepticizam
Autor Dunja Dragojević | prije 1m

Hrvatski građani premalo znaju o Europskoj uniji. Za to su krivi političari, institucije i mediji, kaže politologinja Marijana Grbeša koja nam je objasnila zašto u Hrvatskoj euroskepticizam nije politička opcija.
DW: Europa strahuje od trijumfa euroskeptika na izborima za Europski parlament. Iz Hrvatske, pak, kako se čini, ne prijeti baš velika opasnost…

Marijana Grbeša: U Hrvatskoj doista nema jakog izraženog euroskepticizma. Nije ga bilo proteklih godina, a čini se da ga nema ni na ovim izborima, barem ne u onom obujmu u kojem bi čovjek očekivao s obzirom na kretanja u ostalim zemljama Europske unije.

Tu je, naravno, Živi zid koji se povezao s euroskepticima iz drugih članica EU-a poput pokreta Pet zvjezdica. Koliko je to opasno za rast euroskepticizma u Hrvatskoj?

Da, jedine naznake euroskepticizma u Hrvatskoj dolaze od populističkih stranaka, prije svega od Živog zida koji je artikulirao takve stavove, koji je čak govorio o izlasku Hrvatske iz Europske unije, no taj stav, dakle, nekakav „Croexit“ nije bio toliko izražen u njihovoj kampanji koliko se očekivalo. Oni jesu euroskeptična stranka međutim, to nije toliko prisutno u javnom prostoru i njihovoj kampanji da bi se moglo reći da su oni tu temu - euroskepticizam, otpor prema EU-u ili izlazak Hrvatske iz Europske unije - uspjeli nametnuti na dnevni red ove izborne kampanje.

POLITIKA | 20.05.2019
Pjesma "ustaškog barda" zasjenila nastup Angele Merkel

Oglas
Marijana Grbesa kroatische Politologin
Marijana Grbeša
U mnogim novim članicama Europske unije je euroskepticizam posljedica razočarenja zbog izostalog poboljšanja standarda života nakon toliko žuđenog ulaska u EU. Mnoge velike, pa čak i vladajuće stranke iz toga izvlače političku korist upirući prst u Bruxelles kao u glavnog krivca za probleme građana. Kako to da se tako nešto nije dogodilo u Hrvatskoj?

Odnos hrvatskih građana prema Europskoj uniji obilježava nešto što su moje kolege nazvali "euroindiferentnost". To raspoloženje je prisutno od samog ulaska u EU, pa i prije, a očito je da vlada i danas. Ja bih tu "euroravnodušnost" povezala s općom apatijom i osjećajem nemoći i nepovjerenja prema političkim elitama i tradicionalnim političkim institucijama, strankama, Vladi, parlamentu… Tako ni prema Europskoj uniji građani ne osjećaju veliko oduševljenje, ali niti veliki otpor, već opet ravnodušnost iz osjećaja nemoći. Oni misle otprilike ovako: od Europske unije nismo puno dobili, ali s njom vjerojatno puno niti ne gubimo. Tako da se i izostanak euroskepticizma kod političkih stranaka barem dijelom može objasniti "euroindiferentnošću" koja dominira hrvatskim javnim prostorom.

Kombibild - Viktor Orban, Matteo Salvini und Jörg Meuthen
Orban (Fidesz), Salvini (Lega) i Meuthen (AfD) - jedan Mađar, jedan Talijan i jedan Nijemac, trojka koja podriva Europsku uniju
Političke stranke kojima veliki dio hrvatskog biračkog tijela daje glas propagiraju EU i vrijednosti koje iza te zajednice stoje – iako ih često u praksi ne žive i ne poštuju - njihovi čelnici stalno ponavljaju da Hrvatska od članstva u njoj profitira. Kao što ste rekli, sami građani nisu baš uvjereni u to. Misle li građani da im političari lažu ili jednostavno ne znaju dovoljno?

To je kombinacija nekoliko faktora, među kojima svakako treba istaknuti i medije koji, kao i institucije, nedovoljno informiraju građane o benefitima EU-a. Građani zapravo ne znaju što su dobili članstvom u EU-u i tek su tijekom ove izborne kampanje politički akteri, a ponešto i mediji počeli govoriti građanima što za njih znači biti u Europskoj uniji. Taj komunikacijski deficit je kada je u pitanju Europska unija u Hrvatskoj jako izražen, a pogotovo s obzirom na trendove u hrvatskom novinarstvu kojim dominira senzacionalizam pa i populizam, građani su jako slabo informirani o benefitima Europske unije. Tek su tijekom ove izborne kampanje građani saznali što su europski fondovi, koliko se novaca iz njih dobiva, zatim je tu pitanje mobilnosti, rada i studiranja u EU-u, itd. Te teme se vrlo slabo i rijetko komuniciraju izvan izborne kampanje i uvjerena sam da je to jedan od razloga što građani barataju s tako malo informacija, osim što im i samima nedostaje interes da se informiraju. Zanimljivo je da je Hrvatska uz Slovačku zemlja s najnižim odazivom na europske izbore i bit će zanimljivo vidjeti kako će biti na ovim izborima, s obzirom da aktualne ankete pokazuju da Hrvati, kao i Slovaci i Česi, europske izbore smatraju nevažnim. Ja se nadam da je kampanja koja se ipak intenzivirala proteklih tjedana to uspjela promijeniti.

SDP-ova zastupnica u EP-u Biljana Borzan je u jednom medijskom nastupu želeći naglasiti važnost politike u Bruxellesu za Hrvatsku rekla kako se dvije trećine zakona danas donose u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom Saboru. Nije li to poruka koja bi mogla izazvati suprotan efekt od željenog i dati vjetar u leđa protivnicima Europske unije s obzirom da je Hrvatska zastupljena s tako malo zastupnika u Europskom parlamentu?

Mali broj građana Hrvatske uopće zna koliko zastupnika sjedi u Europskom parlamentu i teško mogu staviti u odnos realnu snagu hrvatskih zastupnika tamo. Ovakve poruke su zgodne u izbornoj kampanji, ali ja mislim da ova može imati pozitivan efekt, jer u situaciji kad ste konsternirani nacionalnom politikom i nacionalnim tijelima koja donose zakone, europska tijela možda možete doživjeti kao pravednija, kao mogućnost da se "bajpasiraju" nacionalna tijela prema kojima imate jako nisko povjerenje. Tezu zastupnice Borzan je preuzeo cijeli niz drugih kandidata na izborima, tako da je to postalo opće mjesto pa se nadam će ova izborna kampanja – ako uopće ičemu – poslužiti tome da se građani informiraju o EU-u. Ali, izbori za Europski parlament su u Hrvatskoj zaista izbori drugog reda u svakom smislu.

EU-Wahl 2019 Junge Kroaten bei der Kampagne des EP "Diesmalwaehleich"
Grbeša se nada da će kamapanja za europske izbore barem rezultirati boljom informiranošću hrvatskih građana o Europskoj uniji
Plodno tlo za euroskepticizam je jaki nacionalni naboj, strah od gubitka vlastitog nacionalnog identiteta. U Hrvatskoj je nacionalni naboj bez dvojbe jak, on se, osim toga, stalno koristi u političkim i stranačkim borbama, ali ne i kada je u pitanju odnos prema EU. Kako to objasniti?

Nacionalni naboj je tu prisutan na jedan vrlo specifičan način. Taj diskurs, dakle, zaštita nacionalnih interesa postoji, ali ćete vrlo često čuti od lijevih stranaka poput SDP-a, koji se, recimo, bori za ravnopravnost hrvatskih proizvoda ili onih koji traže jednako kvalitetno zdravstvo kao Amsterdamska koalicija ili Mosta koji kaže: mi želimo da Hrvatska ne bude zemlja drugog reda unutar Europske unije, da žele u okviru EU-a štititi nacionalne interese. Taj diskurs je puno izraženiji od onog: mi se bojimo gubitka našeg suvereniteta i zato ćemo izaći iz EU-a, jer nas on zakida. Istraživanje koje smo radili u Hrvatskoj vezano za populizam je pokazalo dvije vrlo zanimljive stvari. Prvo, da je Europska unija slabo zastupljena u retorici hrvatskih političara, pa i populista, kada se upire prstom u „opasne druge", što je prisutno kod cijelog niza populista u drugim zemljama. EU se rijetko u Hrvatskoj predstavlja kao opasnost, kao netko ili nešto što ugrožava narod. A druga je da smo mi zapravo utvrdili da u Hrvatskoj desni populizam nije jako izražen, iako je prisutan kod nekih inicijativa, izvanparlamentarnih udruga. Ali među najrelevantnijim političkim opcijama je desni populizam od kojeg strahuje cijela Europa jako slabo zastupljen. To je vrlo zanimljivo s obzirom da je Hrvatska zemlja u kojoj postoje vrlo jaki nacionalistički naboji. Nacionalizam nije uvijek i populizam, a u Hrvatskoj imate rast nacionalizma, ali on nije vezan uz rast euroskepticizma.

Marijana Grbeša je politologinja koja je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirala na London School of Economics and Political Scince, a doktorirala na Fakulteti za družbene vedi u Ljubljani. Predaje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Bila je članica pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji za poglavlje Znanost i istraživanje. 2018. godine je objavljena knjiga "Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj" koju je napisala u koautorstvu s Bertom Šalajom.

Plamen gori , val se pjeni , jebe se meni

U se , na se i poda se

Jedva čekan da prođu ovi dosadni EU izbori da ih ne gledan i ne slušan idući pet godina

Šetan ja selon nešto puca , stanem pogledan livo desno , nema ništa , nastavin dalje , kad ono opet nešto puca , gledan ja livo desno iza sebe , nigdi nikoga , nastavin dalje kad opet nešto puca , ja livo pa desno pa se okrenem pa pogledan gore pa možda gore nešto puca , ma ništa , nema , nastavi ja dalje a kad ono opet nešto puca a ja livo pa desno pa pogledan iza pa gore pa rekoh da pogledan dole kad iman šta i vidit šta puca a to meni puca kurac za evropsku uniju.

EU

Nije ni čudo šta ova tema nikog ne zanima. Svima puca kurac za ovo. A nije ni čudo kad si zastupljen s 1% zastupnika u tom eu parlamentu.

Ovi izbori su samo dodatno zamaranje ovdje , nikog ne zanimaju.

RayMabus wrote:Nije ni čudo šta ova tema nikog ne zanima. Svima puca kurac za ovo. A nije ni čudo kad si zastupljen s 1% zastupnika u tom eu parlamentu. 

Baš. Ja prvi neću glasat.

Za tebe ne brinu ni ovi u tvom saboru,a kamo li će one budaletine tamo,od kojih pola ni ne zna gdje je Hrvatska.

Ja ću glasat iz protesta no ovi eu izbori su medijski napuvani zbog rasta desnice i populista na zapadu a šta se nas ode tiče ni za miljon godina neće bit previše zanimljivi kad imaš 1% zastupnika u eu parlamentu tj  nitko si i ništa.

jastreb wrote:

RayMabus wrote:Nije ni čudo šta ova tema nikog ne zanima. Svima puca kurac za ovo. A nije ni čudo kad si zastupljen s 1% zastupnika u tom eu parlamentu. 

Baš. Ja prvi neću glasat.

Za tebe ne brinu ni ovi u tvom saboru,a kamo li će one budaletine tamo,od kojih pola ni ne zna gdje je Hrvatska.

konacno nesto dobro I od tebe 

inace sve je dobro dok kurac puca
problem je ako glava pode pucat

A meni puca kurac , eto doslovno mi puca kurac za EU. Narolja san se sinoć , ujutro odma na sraonu izbacija pijano govno , sad ću pojist pijat juve od riže i iden ća spavat jer se opet sve naoblačilo naokolo tako da je dan za spavanje

Ovo ti je glupo doba , selo gori a baba se češlja tako da ću se i ja češljat i odspavat ovih par godina do trećeg svijetskog rata.

Meni sve češće dolazi glupo biti Hrvat.

RayMabus wrote:A nije ni čudo kad si zastupljen s 1% zastupnika u tom eu parlamentu.

Hrvatska će u novom sazivu imati 12 zastupnikah, dakle 1 više nego dosad.
Njemačka će u novim sazivu imati 96 zastupnikah, dakle isto kano dosad.
Hrvatska ima 1,70 % zastupnika, Njemačka ima 13,62 % zastupnikah.
Hrvatska ima 4.154.000 stanovnika od 506.000.000 stanovnika Europske unije, a to je 0,82 %.
Njemačka ima 82.790.000 stanovnika od 506.000.000 stanovnika Europske unije, a to je 16,36 %.
Dakle!
Hrvatska je brojem zastupnikah u omjeru na broj stanovnikah nadzastupljena 2,07 puta.
Njemačka je brojem zastupnikah u omjeru na broj stanovnika podzastupljena 0,84 puta.
Njemačka ima 19.93 puta više stanovnikah od Hrvatske, ali svega 8 puta više zastupnikah.
Hrvatska je u odnosu na Njemačku nadzastupljena 2,49 puta.

Velike sriće.šta nije 1% nego 1,7%

Ukazujem ti da sustav nije postavljen protiv malobrojnih.

prckov wrote:

jastreb wrote:

RayMabus wrote:Nije ni čudo šta ova tema nikog ne zanima. Svima puca kurac za ovo. A nije ni čudo kad si zastupljen s 1% zastupnika u tom eu parlamentu. 

Baš. Ja prvi neću glasat.

Za tebe ne brinu ni ovi u tvom saboru,a kamo li će one budaletine tamo,od kojih pola ni ne zna gdje je Hrvatska.

konacno nesto dobro I od tebe 

htio napisati, ajd da se i s ovim budalasem jednom slozim, kad ono ti me predješ bez zmigavca:)

Ma ok al opet nije zanimljivo. Ja ću glasat za ŽZ jer za imat grupacije u EU parlamentu tribaš imat 25 zastupnika iz četvrtine članica unije tj najmanje sedam i onda taj jedan zastupnik ŽZ je tu jedan al vrijedan i to mi jedino ima smisla.

EU je najbolje sto se dogodilo gradjanima HR od stoljeca sedmog
lajkam

debotoijusto wrote:EU je najbolje sto se dogodilo gradjanima HR od stoljeca sedmog
lajkam

Zato i nema euroskepticizma u Hrvatskoj. Hrvatima je bitnija vijest da Austrija otvara svije tržište rada 2020 nego ovi eu izbori.

Ja sam se definirao glede EU.
Ne osijećam se europejcom, niti mi je želja da to postanem. Europu ne doživljavam kao domovinu. Bio bih sam sebi smiješan da izađem na europske izbore.
Svoju građansku dužnost sam obavio na referendumu kad sam glasao protiv ulaska.Od tada me baš briga za tu umjetnu tvorevinu. Po meni je to fer.
Naposlijetku, u EU smo i ušli sa samo 28 % podrške glasača.
Jel to demokracija?