Umro veliki čakavski pjesnik Nikola Kraljić

VIJEST • Piše: MV INFO • 01.11.2015.

• ČAKAVŠTINA
   
  
  
• PJESNIŠTVO
   
  
  
• POEZIJA
   
  
  
• NIKOLA KRALJIĆ
  
  

[size=47]U Rijeci u 85-oj godini preminuo veliki čakavski pjesnik Nikola Kraljić[/size]



OazaKraljić Nikola
U Rijeci je u petak 30. listopada 2015. u 85-oj godini života preminuo poznati hrvatski pjesnik Nikola Kraljić, bard čakavskog pjesništva.

Obavijest o mjestu i vremenu ispraćaja javit ćemo naknadno.


"Posebna je vrijednost poezije Nikole Kraljića u čakavskom jeziku kojim piše, a zbirke pjesama ocijenjene su mu kao ponajbolja hrvatska ostvarenja u posljednja četiri desetljeća. Značenje je njegove poezije u afirmaciji čakavštine (i poezije pisane njome) i njezinu uvažavanju na općem hrvatskom planu, a ne samo u širem zavičaju. Njegova je osnovna odlika što je počeo i uspio čakavštinu promišljati kao jezik dostatan i dostojan da se njime izraze najsloženije poetske misli i iskazi."
Milorad Stojević

 
OleandarKraljić NikolaUmnažamKraljić NikolaSohiKraljić Nikola
Nikola Kraljić rođen je 29. 11. 1930. u Omišlju, na Krku. Osnovnu školu završio je u Omišlju, a gimnaziju u Krku i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i psihologiju. Počeo je pisati još u gimnaziji, a objavljivati tek 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos.  

Već prva zbirka pjesama, Vrime, (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1972.) predstavlja ga kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas Kraljić je objavio preko 40knjiga poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa, neke i u prijevodu na talijanski, engleski i njemački jezik, te "Sabrane pjesme".

Zastupljen je u više antologija. Bavi se i prevođenjem s engleskog i talijanskog, mahom poezije, ali i tekstova s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije te kritikom i recenzijama. Redovito objavljuje u književnim časopisima, a neke je i uređivao (Riječka revija, Književna Rijeka). Uredio i za tisak pripremio više knjiga drugih autora, uglavnom poezije. 
Bio je član Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, čiji je suosnivač i višegodišnji predsjednik, zatim Društva hrvatskih filozofa te Društva hrvatskih psihologa (dobitnik Nagrade Ramiro Bujas za dostignuća na polju psihologije, kojoj je posveti svoj profesionalni radni vijek).


Za svoj doprinos hrvatskom recentnom pjesništvu primio je niz nagrada i priznanja: regionalna Nagrada Drago Gervais (pet puta), Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995., za izuzetan doprinos hrvatskoj književnosti), Godišnja nagrada Općine Omišalj (2006. za knjigu poetske proze "Moj prijatelj Oton - sjećanja"), Nagrada Kaliope književnih stvaralaca otoka Krka (2007.), državna Književna nagrada Drago Gervais (2007., za zbirku "Usamljeni veslač" i ukupan doprinos hrvatskoj poeziji na čakavici) i Nagrade Općine Omišalj za životno djelo za iznimna postignuća u književnosti 2012.

O Kraljiću redatelj Zoran Krema snimio je 2009. polsatni biografski dokumentarni film po naslovom "Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro".

Nikola Kraljić preminuo je u Rijeci 30. listopada 2015. godine





Preporuči članak

• 
  
  
• 
  
  
  

RIP! Bio mi je dobar prijatelj. Imam dosta njegovih zbirki pjesama sa posvetom. Eeeeh,koliko smo puta uz pijaču filozofirali o poeziji i književnosti uopće.

Nikad čuo. Nego, podržava li on frljotine u HNK Rieka?