Denkverbot

osudjivanje nije problem, mozda je samo nastavak razboritosti..

problem je kad osudjivanje se nastavlja nakon novi spoznaja i cinjenica..

kic wrote:
osudjivanje nije problem, mozda je samo nastavak razboritosti..

problem je kad osudjivanje se nastavlja nakon novi spoznaja i cinjenica..

Urednikova isprika zbog riječi "prokleta"

Naime, nekom je slušatelju (jednina ne množina) zasmetala upotreba riječi „prokleta“ za najavu emisije koja je u programu nedjeljom, u istom danu kada dotični radio emitira i vjersku emisiju. Ljudima zna svašta smetati, naročito kad se mijenja vrijeme, no ovu primjedbu na Radio Splitu ne samo što nisu odlučili ignorirati kao besmislenu, nego je njegov urednik Karlo Reitober hitro reagirao.

"Zahvaljujemo slušatelju na upozorenju. Ispričavamo se što se ponekad u programu vrti stari jingle s neukusnom riječju koji smo već jedanput promijenili. Sada smo snimili potpuno novi“, glasio je tekst koji je, u urednikovo ime, pročitao urednik i voditelj jutrošnjeg programa.

Tako je "prokleta" proglašena neukusnom riječju. „Prokleta nedjelja“ Parnog valjka stara je 31 godinu i dosad, koliko je poznato, nije bila na popisu nepodobnih pjesama uklonjenih iz programa ove postaje, ali i čitavog Hrvatskog radija, ranih devedesetih po etničko-ideološkom kriteriju. Također, nije poznato da se riječ „prokleta“ više ne smije upotrebljavati u programima Hrvatskog radija ili da se ne smije upotrebljavati u danu kada se emitira vjerska emisija.

Blasfemično značenje

Kao dio Hrvatskog radija Radio Split financira se iz pretplate i, po elementarnoj logici, ali i važećim propisima, trebao bi emitirati program za sve slušatelje, pa i one kojima riječ „prokleta“ nema blasfemično značenje.

U praksi, Radio Split prilagođava se vjerničkim imperativima i fantazijama. Ovaj radio "proslavio" se prije nekoliko godina kada je njegova tadašnja urednica prekinula izvođenje pjesme Boba Dylana jer je on navodno izjavio nešto loše o Hrvatima.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/vjerska-drzava-radio-split-se-ispricao-zbog-proklete-nedjelje-u-eteru/2080644.aspx


zar dotle smo došli? i onda mi neki zamjeraju što psujem i jebem smrdljivu KLEROFAŠISTIČKU USTAŠKU majku hrvatima? da se nisu usudili osuđivati me zbog psovki i pišanju po hrvatima nikada više! NIKADA VIŠE! NEMAJU ME PRAVO OSUĐIVATI! NITI JEDAN HRVAT I HRVATICA NEMA ME PRAVO OSUĐIVATI. AMEN-RA!

ono što sam rekao i zbog čega sam dočekan na nož: hrvatska je zemlja krcata raznoraznih filozofa svih fela hrvatima je najveći doseg postojanja filozofiranje ma šta god to značilo. filozofe srećem svuda oko sebe i svi su uvjereni da su ulovili boga za muda.

moram priznati da je teško živjeti u zemlji punoj filozofa...stalno me uvjeravaju u nešto...u teoriji sve štima u praksi realnosti je totalno rasulo i raspad sistema. ali filozofi filozofiraju i dalje nedaju se oni. zato kažem isto da je filozofija mentalna bolest a hrvati su u većini zaraženi tom bolešću.

evo konkretnog dokaza:

HRT našim novcem plaća debatu koju već danima možete pogledati na YouTubeu

"HRT je jedina televizija u Europi koja ima pravo prikazivanja rasprave između Slavoja Žižeka, slovenskoga filozofa i uvjerenog marksista, i Jordana Petersona, kanadskog kliničkog psihologa, klasičnog liberala i protivnika onoga što sam naziva postmodernim neomarksizmom", stoji u najavi HRT-a koji će skraćenu (polsatnu) snimku nadmetanja pod nazivom "Sreća: kapitalizam protiv marksizma" emitirati večeras u 20 i 30 na HTV1, a cijelu, gotovo trosatnu raspravu, u petak, na Trećem programu Hrvatske televizije.

>> Jordan Peterson i Slavoj Žižek: Debata stoljeća ili precijenjeni show?

Dugoočekivana filozofska debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka održana je prošlog petka. Debata je objavljena na besplatnim videoservisima i platformama pa je prilično čudno da HTV debatu objavljuje s tolikim zakašnjenjem. Posebno ako se zna da je debata, odnosno jedna od njezinih verzija na YouTubeu ima preko 1,2 milijuna pregleda. No HRT se hvali kako su oni jedini dobili prava da debata bude i na televiziji.

Nagovarali na prodaju

Naime, HRT procjenjuje kako velik broj populacije, pogotovo starije, nije vidio snimku na internetu i ne zna tako dobro engleski da bi mogao nesmetano slijediti ovu dvojicu mislioca. Tako je urednički donesena odluka da se skraćena verzija prikaže u srijedu u 20:30 na HTV1, a cjelovita snimka od dva i pol sata na HTV3, u petak u 20:05.

Upitali smo HRT koliko je sve to stajalo, no taj dio nisu htjeli otkriti.

"Tvrtka koja je nositelj prava debate u početku nije planirala dati snimku za televizijsko prikazivanje, no nakon nekoliko razgovora, pristali su nam je prodati. Bio je to zajednički napor ne samo Glavnog urednika HTV-a Brune Kovačevića i urednice HTV3 Vlatke Kolarović, već cijelog producentskog tima predvođenog Tihanom Čuljak. Naime, vodili smo se idejom da su i Slavoj Žižek i Jordan Peterson već dobro poznati hrvatskoj publici, pa se radujemo što imamo priliku pružiti našim gledateljima mogućnost da, poput ostatka svijeta, i sami sudjeluju u ovoj nesvakidašnjoj filozofskoj poslastici. A komentar cijele debate čut ćemo u petak i u našoj emisiji Peti dan", stoji u objašnjenju HRT-a.


bljuuuv....

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrt-nasim-novcem-placa-debatu-koju-vec-danima-mozete-pogledati-na-youtubeu/2080670.aspx

Oni koji ne znaju engleski i koji nemaju internet sigurno ne znaju tko je jordan peterson a vjerojatno ni slavoj zizek i gotovo 80 posto ih glasa za hdz, bandica. I ova debata nista nece u njihovim glavicama postici. A najzalosnije je sto ssu se uhljebi s hrta zaista jako potrudili da to dobiju. I toliko su glupi da ne razumiju glupost svojes super ideje. A ovi ne da im nisu htjeli dati prava nego im nije bilo jasno zasto bi itko ta prava i htio.

...ali ne kuže kanađani da je u hrvata filozofija bolest, pošast stvar prestiža nisu pročitali filozofiju palanke pa ne kuže...

ne razumin ča ti konkretno smeto, činjenica da filozofi zarađivaju ili socijalizam?

aben wrote:ne razumin ča ti konkretno smeto, činjenica da filozofi zarađivaju ili socijalizam?

ja samo promatram i komentiram.

Gnječ wrote:

aben wrote:ne razumin ča ti konkretno smeto, činjenica da filozofi zarađivaju ili socijalizam?

ja samo promatram i komentiram.

a, tako. svati sun da ti smeto ča je hrt uze šoldi norodu i kupi snimke nekih filozofov.

Jedini ljudi koji stvarno žive su oni koji imaju vremena za filozofiju jer njih ne zadovoljava to da budu jedino dobri čuvari vlastitog života.
« Oni svaki vijek sjedinjuju sa svojim; sve godine koje su prošle prije njih dodatak su njihovim zalihama. Ako nismo previše nezahvalni, svi ovi ljudi, slavni tvorci svetih misli, rođeni su zbog nas; nama su popločili put u život.»

Seneka

kic wrote:
Jedini ljudi koji stvarno žive su oni koji imaju vremena za filozofiju jer njih ne zadovoljava to da budu jedino dobri čuvari vlastitog života.
     « Oni svaki vijek sjedinjuju sa svojim; sve godine koje su prošle prije njih dodatak su njihovim zalihama. Ako nismo previše nezahvalni, svi ovi ljudi, slavni tvorci svetih misli, rođeni su zbog nas; nama su popločili put u život.»

Seneka

filozofija je umjetnost pretakanja iz šupljeg u prazno.

Gnječ

kic wrote:
Jedini ljudi koji stvarno žive su oni koji imaju vremena za filozofiju jer njih ne zadovoljava to da budu jedino dobri čuvari vlastitog života.
     « Oni svaki vijek sjedinjuju sa svojim; sve godine koje su prošle prije njih dodatak su njihovim zalihama. Ako nismo previše nezahvalni, svi ovi ljudi, slavni tvorci svetih misli, rođeni su zbog nas; nama su popločili put u život.»

Seneka

A ne, ne, sad ce tebi Gnjec pokazat' kako to nije istina. On je thinker i vec danima mlati mudima.

Gnječ wrote:

kic wrote:
Jedini ljudi koji stvarno žive su oni koji imaju vremena za filozofiju jer njih ne zadovoljava to da budu jedino dobri čuvari vlastitog života.
     « Oni svaki vijek sjedinjuju sa svojim; sve godine koje su prošle prije njih dodatak su njihovim zalihama. Ako nismo previše nezahvalni, svi ovi ljudi, slavni tvorci svetih misli, rođeni su zbog nas; nama su popločili put u život.»

Seneka

filozofija je umjetnost pretakanja iz šupljeg u prazno.

Gnječ

Sto sam rekla! : ))))

What’s the point of philosophy? A new philosophy paper says there isn’t one

There comes a moment in every philosophy student’s life, perhaps when struggling through a logic set or trying to parse some impenetrable Derrida essay, that the inevitable question comes up: What’s the point? A new philosophy paper, published in the June 2018 edition of the Journal of Practical Ethics, argues that there isn’t one.

At least, there’s not a singular coherent point that the field is working towards. Whereas history is clearly focused on understanding our past and biology is devoted to explaining living organisms, there’s some confusion as to philosophy’s purpose. There are clear themes of course, such as the meaning of life, and what constitutes reality. But the subject is huge and sprawling, encompassing questions about metaphysics, epistemology, language, and ethics, among others. Is the point of philosophy to unravel the nature of the universe, or how we know what we know, or the role of language, or answer some other great question?

Ingmar Persson, professor of practical philosophy at the University of Gothenburg in Sweden and Oxford University’s Uehiro Centre for Practical Ethics, argues that philosophy will never figure out a coherent purpose. “It is suggested that the intrinsic point of doing philosophy is to establish a rational consensus about what the answers to its main questions are. But it seems that this cannot be accomplished because philosophical arguments are bound to be inconclusive,” he writes in the Journal of Practical Ethics.

That’s because philosophy refuses to take anything for granted: “Even if philosophical arguments are logically valid—and, thus, guarantee true conclusions if their premises are true—they will inescapably have some premises whose truth can be denied or doubted because in the end they run out of support,” Persson writes. Though there are plenty of philosophers who believe they’ve uncovered the truth, there are no objectively correct answers in philosophy. Someone who ascribes to Kant’s ethical theory (here are key principles that can never be broken) will always disagree with those who accept Bentham’s utilitarian arguments (any act can be ethical as long as it maximizes happiness). And there’s no way to truly prove one is right and the other is wrong. “Eventually arguments will peter out, and it will have to be extraneous factors such as our personalities and how social circumstances impinge on them that determine whether we come down on one side or the other,” writes Persson.

However, that interaction between philosophy and personality can in fact be philosophy’s point. Persson quotes Friedrich Nietzsche, who in Beyond Good and Evil wrote, “Every great philosophy has hitherto been: a confession on the part of its author.” Thus philosophy may have the same point as art and literature, in that it communicates its creators’ personalities. And on the flip side, readers of philosophy can find something of themselves in the work. Those who are drawn to existentialist theories might recognize themselves as particularly angsty individuals, while Stoic aficionados can see themselves as unswayed by emotions. There’s also a possible practical benefit to philosophy: The subject can help reveal how to behave more morally or provide guidelines for pursuing a good life.

But both of these are points external to the subject, rather than contained within it—just as treatment of diseases is a beneficial application of biology, but not the core internal goal.

In other words, we still haven’t found an intrinsic point to the subject. “Doing philosophy in order to ‘know thyself’ is a time-honoured task which is sufficient for philosophy to have a point for you, given your interest in gaining self-knowledge, though you will not be pursuing philosophy strictly for its own sake,” writes Persson.

According to Persson, philosophy does not have “the primary, intrinsic point of establishing a rational consensus about the solutions of its leading problems, ” or even agreement about what constitutes its leading questions. Nevertheless, Persson’s paper shows the subject is far from useless.

https://qz.com/1313616/whats-the-point-of-philosophy-a-new-philosophy-paper-says-there-isnt-one/

The Fundamental Problem of Philosophy:
Its Point
Ingmar Persson
University of Gothenburg, Oxford Uehiro Centre for Practical Ethics

http://www.jpe.ox.ac.uk/wp-content/uploads/2018/06/JPE0049-Persson-1.pdf

nisi ni prečito članak:)

aben wrote:nisi ni prečito članak:)

jesam. sve što c-p najprije pročitam. što filozofiraš da sam ko ti? njet njet.

Zadnjih dana gori si od Sekspira i Abena zajedno. Bljuv. :)

violator wrote:Zadnjih dana gori si od Sekspira i Abena zajedno. Bljuv. :)

prestani čitat Ničea.

kic wrote:

violator wrote:

kic wrote:

violator wrote:'Treba ovo nase postojanje ispuniti sadrzajem. Opravdati ga. Inace je apsurd.'


-----


Estragon: We always find something, eh Didi, to give us the impression we exist?

Vladimir: Yes, yes, we're magicians.

.Da, ali kako ce "prover" ista dokazati, ako prije toga nije domislio sto zeli dokazivati i na koji nacin? Dakle, prover mora prvo biti "thinker". :p


Uostalom, citati su se ionako odnosili na apsurd zivota. Svi si mi izabiremo sadrzaj kojim bjezimo od njega.


Recimo, kliknuh si na " rainbow" temu i sad mi se skin foruma mijenja svakih par sekundi...

paaaa, naravno da je thinker prvi :D ima cijelo poglavlje u njegovom "prometheus rising' o tome..

zanimljivo je da unatoc brojnim opcijama prakticki nikad ne mijenjam si temu, a mislim da i vecina drugih hm..

Komentiram ono sto pise, ne sto stoji u tamo nekom poglavlju. Ovako izdvojeno, te dvije tvrdnje nastoje ukazati na dvije razlicite aktivnosti i dva razlicita tipa umova..

Gnječ wrote:

violator wrote:Zadnjih dana gori si od Sekspira i Abena zajedno. Bljuv. :)

prestani čitat Ničea.

A ti prestani srat'.

violator wrote:

Gnječ wrote:

kic wrote:
Jedini ljudi koji stvarno žive su oni koji imaju vremena za filozofiju jer njih ne zadovoljava to da budu jedino dobri čuvari vlastitog života.
     « Oni svaki vijek sjedinjuju sa svojim; sve godine koje su prošle prije njih dodatak su njihovim zalihama. Ako nismo previše nezahvalni, svi ovi ljudi, slavni tvorci svetih misli, rođeni su zbog nas; nama su popločili put u život.»

Seneka

filozofija je umjetnost pretakanja iz šupljeg u prazno.

Gnječ

Sto sam rekla! : ))))

pa dugotrajnim promatranjem došao sam do zaključka da filozofija nije nikakva znanost ili majka svih znanosti kako joj se tepa nego jedna od vrsta umjetnosti. poput muzike, slikarstva, kiparstva, književnosti, poezije, film itd...postoji i umjetnost koja se zove filozofija. sad kao u svakoj umjetnosti ima pravih remek djela ali ima i šunda, pseudo-umjetnosti. filozofija se dijeli da žanrove isto kao i muzika gdje postoji klasična muzika koja ima isto svoje podvrste, pa rock, pa pop, pa country, pa cajke, turbofolk itd. netko sluša cajke i Tonsona i jebe mu se za Mozarta ili Verdia. jedan koga poznam je metallaro znači metalac i ne jebe blues pol posto. Iron Maiden RULZ! i svi hvale muziku koja im paše a pljuju po svoj ostaloj muzici. tu zna u diskusijama doći i do verbalnih sukoba.

znači filozofija je kao kad kažemo muzika, film itd općenito ne znači ništa. koja je svrha umjetnosti? da li je svaka umjetnost umjetnost? što je šund? što je pseudo-umjetnost? ima jedna grana filozofije koju su hrvati primijenili u praksi a zove se uhljebnička filozofija koja je otkrila modus kako dobro živjeti bez rada. sva se filozofija uglavnom svodi na persuaziju.

persuazija (latinski persuasio: uvjeravanje, nagovor), oblik komunikacije u kojem se racionalnim sredstvima (argumentima, informacijama i sl.) nastoji djelovati na prosudbe, stavove, vjerovanja ili djelovanje pojedinca. Uspješnost persuazije ovisi o svojstvima same komunikacije (npr. obrazloženosti argumenata, vjerodostojnosti izvora informacija, autoritetu i osobinama osobe koja uvjerava), kao i o svojstvima pojedinca na kojega se persuazivno djeluje (npr. o njegovim čuvstvenim reakcijama prema izvoru informacija, već postojećim vjerovanjima i sl.). Ispitivanja procesa persuazije pokazala su da njezina uspješnost ovisi o nizu racionalnih i iracionalnih čimbenika. Persuazija se provodi i kao oblik psihoterapije.