psihološki kutak
ex-iskon-pleme :: Društvo :: Psihologija
Page 1 of 3
Page 1 of 3 • 1, 2, 3
psihološki kutak
evidentno je da je na forumu previše ljutnje.. svako malo netko nekoga uvrijedi, događaju se prave eksplozije bijesa, najčešće je nemoguće komunicirati o nekim bitnim stvarima a da nas ne dočekaju eskapade uvreda.. zašto je to tako.. koliko je u vašem životu prisutna ljutnja i na koji način je kontrolirate ili je nemate volje kontrolirati...
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Vuhu-hu!:)
Sviđa mi se tema i moram priznati da o tome često razmišljam.
Doista mi nije jasno zbog čega ljudi ne razlikuju poligone za osobne frustracije.
Ja se naljutim u sekundi a još brže odljutim. Ono što mi je bitno u tim mojim naletima emocija je ne uvrijediti osobu koja se ni kriva ni dužna našla u mom osobnom vrtlogu.
Sviđa mi se tema i moram priznati da o tome često razmišljam.
Doista mi nije jasno zbog čega ljudi ne razlikuju poligone za osobne frustracije.
Ja se naljutim u sekundi a još brže odljutim. Ono što mi je bitno u tim mojim naletima emocija je ne uvrijediti osobu koja se ni kriva ni dužna našla u mom osobnom vrtlogu.
_________________
On & On
mativka- Posts : 5957
2018-08-07
Re: psihološki kutak
mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
u svih 30 mukotrpnih istovrsnih tema nakon bezbroj argumenata nikad se nije došlo do riješenja jer to je tako u rvata. da ne ulazim dublje u dinamiku i patologiju kako i zbog čega se ljutnja emocija manifestira. uglavnom vrlo je pogrešno i opasno za zdravlje ljutnju potiskivati najbolje je ljutnju usmjeriti van prema objektu ili subjektu koji je ljutnju isprovocirao. jer jebemu majku nitko se nikada nije naljutio iz čista mira. ako čovjeka niko ne čačka neće se pojavit ni ljutnja. ali jebemu boga stani mi na žulj deset puta za redom a prvi sam te puta upozorio da to ne radiš a ti i dalje to radiš, onda se ljutnja može manifestirati u svim mogućim ekstremima pa sve do fizičke likvidacije.
da li sam do sada bio jasan? jesam? dobro.
iduće predavanje će biti sutra. nadam se da će te prisustvovati i nećete markirati kao metilda zbog srbske lektire.
do idućeg predavanja trenirajte ljutnju koju vrlo dobro znate koristiti a zove se pasivna ljutnja:
Passive anger can be expressed in the following ways:
Dispassion, such as giving someone the cold shoulder or a fake smile, looking unconcerned or "sitting on the fence" while others sort things out, dampening feelings with substance abuse, overreacting, oversleeping, not responding to another's anger, frigidity, indulging in sexual practices that depress spontaneity and make objects of participants, giving inordinate amounts of time to machines, objects or intellectual pursuits, talking of frustrations but showing no feeling.
Evasiveness, such as turning one's back in a crisis, avoiding conflict, not arguing back, becoming phobic.
Defeatism, such as setting yourself and others up for failure, choosing unreliable people to depend on, being accident prone, underachieving, sexual impotence, expressing frustration at insignificant things but ignoring serious ones.
Obsessive behavior, such as needing to be inordinately clean and tidy, making a habit of constantly checking things, over-dieting or overeating, demanding that all jobs be done perfectly.
Psychological manipulation, such as provoking people to aggression and then patronizing them, provoking aggression but staying on the sidelines, emotional blackmail, false tearfulness, feigning illness, sabotaging relationships, using sexual provocation, using a third party to convey negative feelings, withholding money or resources.
Secretive behavior, such as stockpiling resentments that are expressed behind people's backs, giving the silent treatment or under-the-breath mutterings, avoiding eye contact, putting people down, gossiping, anonymous complaints, poison pen letters, stealing, and conning.
Self-blame, such as apologizing too often, being overly critical, inviting criticism.
u svih 30 mukotrpnih istovrsnih tema nakon bezbroj argumenata nikad se nije došlo do riješenja jer to je tako u rvata. da ne ulazim dublje u dinamiku i patologiju kako i zbog čega se ljutnja emocija manifestira. uglavnom vrlo je pogrešno i opasno za zdravlje ljutnju potiskivati najbolje je ljutnju usmjeriti van prema objektu ili subjektu koji je ljutnju isprovocirao. jer jebemu majku nitko se nikada nije naljutio iz čista mira. ako čovjeka niko ne čačka neće se pojavit ni ljutnja. ali jebemu boga stani mi na žulj deset puta za redom a prvi sam te puta upozorio da to ne radiš a ti i dalje to radiš, onda se ljutnja može manifestirati u svim mogućim ekstremima pa sve do fizičke likvidacije.
da li sam do sada bio jasan? jesam? dobro.
iduće predavanje će biti sutra. nadam se da će te prisustvovati i nećete markirati kao metilda zbog srbske lektire.
do idućeg predavanja trenirajte ljutnju koju vrlo dobro znate koristiti a zove se pasivna ljutnja:
Passive anger can be expressed in the following ways:
Dispassion, such as giving someone the cold shoulder or a fake smile, looking unconcerned or "sitting on the fence" while others sort things out, dampening feelings with substance abuse, overreacting, oversleeping, not responding to another's anger, frigidity, indulging in sexual practices that depress spontaneity and make objects of participants, giving inordinate amounts of time to machines, objects or intellectual pursuits, talking of frustrations but showing no feeling.
Evasiveness, such as turning one's back in a crisis, avoiding conflict, not arguing back, becoming phobic.
Defeatism, such as setting yourself and others up for failure, choosing unreliable people to depend on, being accident prone, underachieving, sexual impotence, expressing frustration at insignificant things but ignoring serious ones.
Obsessive behavior, such as needing to be inordinately clean and tidy, making a habit of constantly checking things, over-dieting or overeating, demanding that all jobs be done perfectly.
Psychological manipulation, such as provoking people to aggression and then patronizing them, provoking aggression but staying on the sidelines, emotional blackmail, false tearfulness, feigning illness, sabotaging relationships, using sexual provocation, using a third party to convey negative feelings, withholding money or resources.
Secretive behavior, such as stockpiling resentments that are expressed behind people's backs, giving the silent treatment or under-the-breath mutterings, avoiding eye contact, putting people down, gossiping, anonymous complaints, poison pen letters, stealing, and conning.
Self-blame, such as apologizing too often, being overly critical, inviting criticism.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Gnječ wrote:jel ti znaš da je u RH građanski rat?
vodi se medijski verbalni rat manjine protiv većine, pisana riječ zna nanijeti dosta zla, ali ne vidim da se oko mene puca tako da nema građanskog rata
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
mativka wrote:Vuhu-hu!:)
Sviđa mi se tema i moram priznati da o tome često razmišljam.
Doista mi nije jasno zbog čega ljudi ne razlikuju poligone za osobne frustracije.
Ja se naljutim u sekundi a još brže odljutim. Ono što mi je bitno u tim mojim naletima emocija je ne uvrijediti osobu koja se ni kriva ni dužna našla u mom osobnom vrtlogu.
u ovoj nekakvoj situaciji kad nas mediji bombardiraju samo negativnostima imam osjećaj da taj osjećaj ljutnje i bijesa prevladava.. i ja sam se sklona naljutiti na svakakve upise tako da sam morala prestati pratiti politiku jer od toga ništa dobra, a na događanja nemamo nikakvog utjecaja.. i ovdje na forumu sam se običavala naljutiti, ali nakon nekog vremena sam spoznala da je forum upravo to što si napisala - poligon za nečije frustracije, a vjerojatno su to mnogi mislili i za mene.. ja se sada sve manje ljutim, ali ne dovoljno malo da bih bila zadovoljna dosadašnjim radom na sebi.. ima tu još prostora za promjene.. lijepo je znati se iskontrolirati tako da ne povrijediš sugovornika, ali ti si baš pravi primjer toga mislim da nikad neću postići takav stupanj samodiscipline
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Gnječ wrote:mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
metilda wrote:Gnječ wrote:mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
da, metilda kužim ja takve poput tebe taj ološ koji se okotio u bivšoj SFRJ. ti si toliko ljuta da si svoju ljutnju podigla na sasvim novi viši level: otvorila si temu da svi vide koliko si ti ljuta i koliko je ogromna tvoja ljutnja i bijes.
ajd uživaj
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
metilda wrote:Gnječ wrote:jel ti znaš da je u RH građanski rat?
vodi se medijski verbalni rat manjine protiv većine, pisana riječ zna nanijeti dosta zla, ali ne vidim da se oko mene puca tako da nema građanskog rata
a ti si manjina? pa pizda ti materina non stop spamaš forum o ugroženosti kršćana katolika u rvackoj i da su vama ugrožena prava i ovo i ono jebotibog mater daj pogledaj popis stanovništva 2011. i vidi koliko kršćana katolika ima u rvackoj.
ima vas od ukupnog broja stanovnika koji je bio 4.284.889 stanovika od tog broja je katolika 3.697.143 !!! i vi tj. ti si ste ugrožena ugroženi???? od koga jebote isus u prkno smrdljivo od koga si ugrožena ???? i još silom namećeš meni svoja vjerska uvjerenja jer si ugrožena? ja te ugrožavam? Gnječ ugrožava 3.697.143 katolika rvata jebotibog mater mora da sam stvarno moćan.
evo ti pa čitaj tupava kokoško
4. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI I VJERI, POPIS 2011.
https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_12/h01_01_12.html
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
gnječ, s tobom je zbilja postalo nemoguće komunicirati.. tvoja ljutnja, bijes, gnjev .. sve se to izlijeva iz tebe kao mulj iz močvare.. ne radi se o mojoj ljutnji, radi se o ljutnji koju ima svaki čovjek kad doživi nepravdu pa čak i tugu kao u fibinom jutjubiću.. dopusti da nisi uvijek ti u središtu pažnje...Gnječ wrote:metilda wrote:Gnječ wrote:mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
da, metilda kužim ja takve poput tebe taj ološ koji se okotio u bivšoj SFRJ. ti si toliko ljuta da si svoju ljutnju podigla na sasvim novi viši level: otvorila si temu da svi vide koliko si ti ljuta i koliko je ogromna tvoja ljutnja i bijes.
ajd uživaj
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Mama je mama.
Nemojmo zaboraviti na nase majke...dok su zive..
Svojoj sam taman odnijela kolaca. Nije joj se bas svidio jer ne voli cokoladu, ali nema veze... delikatna zena ta majka moja
Nemojmo zaboraviti na nase majke...dok su zive..
Svojoj sam taman odnijela kolaca. Nije joj se bas svidio jer ne voli cokoladu, ali nema veze... delikatna zena ta majka moja
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Što je ljutnja?
Priroda ljutnje
Psiholog Charles Spielberger definira ljutnju kao emocionalno stanje koje varira u intezitetu od blage razdraživosti do intezivnog bijesa i srdžbe. Kao i druge emocije, ona je popraćena fiziološkim i biološkim promjenama; kada osjetimo ljutnju ubrzava nam se rad srca te se povećava krvni tlak i razina adrenalina i noradrealina. Ljutnja može biti uzrokovana kako vanjskim tako i unutarnjim događanjima. Možemo biti ljuti na određenu osobu (kolega na poslu) ili na događaje (prometna gužva) ili naša ljutnja može biti uzrokovana brigom o osobnim problemima. Sjećanja na traumatične događaje također mogu izazvati osjećaj ljutnje.
Koje su neke od mogućih zdravstvenih posljedica ljutnje?
Mnogi ljudi smatraju da je prekomjerna ljutnja samo psihološki problem, no međutim, kada se razljutimo, pobuđuje se autonomni živčani sustav. Na primjer, kada ljutnju izazove neki događaj dolazi do uzbuđenja simpatičkog živčanog sustava i hormonalnih i neurokemijskih promjena. Ove fiziološke promjene mogu dovesti do promjena u kardiovaskularnim reakcijama, u disanju i znojenju te u prokrvljenosti mišića i snazi. Ako se nastavimo osjećati ljutito to može utjecati na mnoge tjelesne sustave, kao što su kardiovaskularni, imunološki, probavni i središnji živčani sustav. Time se povećava rizik od hipertenzije i moždanog udara, bolesti srca, čira na želucu i bolesti crijeva. Također postoji rizik od sporijeg zarastanja rana te je moguć povećani rizik od nekih vrsta raka.
Izražavanje ljutnje
Agresivna reakcija je instinktivan, prirodan način izražavanja ljutnje. Ljutnja je prirodan, adaptivni odgovor na prijetnje; ona potiče snažne, često agresivne osjećaje i ponašanja koja nam omogućuju da se borimo i branimo kada smo napadnuti. Prema tome, određena količina ljutnje je neophodna za preživljavanje. S druge strane, ne možemo se fizički istresti na svaku osobu ili predmet koji nas razljuti ili uznemiri; zakoni, socijalne norme i zdrav razum nam postavljaju granice u ispoljavanju ljutnje. Kako bi se nosili s osjećajima ljutnje, ljudi se koriste različitim svjesnim i nesvjesnim procesima. Tri glavna pristupa su izražavanje, suzbijanje i smirivanje. Izražavanje osjećaja ljutnje na asertivan-ne agresivan način je najzdraviji način izražavanja ljutnje. Kako bismo to mogli, moramo naučiti prepoznavati i zadovoljavati vlastite potrebe, a da pri tome ne povrijedimo druge. Biti asertivan ne znači biti nametljiv ili zahtjevan već znači poštovati sebe i druge. Ljutnja se može potisnuti, a zatim promijeniti ili preusmjeriti. To se događa kada se ljutnja zadržava, kada se ne razmišlja o tome i kada se usredotoči na nešto pozitivno. Cilj je spriječiti ili potisnuti ljutnju i pretvoriti ju u konstruktivno ponašanje. Opasnost leži u tome ako se spriječi vanjsko izražavanje, ljutnja se može okrenuti prema unutra – na nas same. Tada može izazvati povišeni krvni tlak ili depresiju. Neizražena ljutnja može stvoriti druge probleme. To može dovesti do patološkog izražavanja ljutnje, kao što je pasivno-agresivno ponašanje (indirektno osvećivanje ljudima bez izravnog suočavanja) ili do cinične i neprijateljski nastrojene osobnosti. Ljudi koji neprestano vrijeđaju druge, sve kritiziraju te cinično komentiraju, nisu naučili konstruktivno izražavati svoju ljutnju. To ih može sprečavati da imaju puno uspješnih veza.
Također se možemo smiriti iznutra. Osim kontroliranja vanjskog ponašanja, to znači i kontroliranje unutarnjih reakcija, poduzimanje koraka kako bi se smanjio broj otkucaja srca, smirivanje i dopuštanje osjećajima da se slegnu. Dr. Spielberger primjećuje da kada nijedna od tri tehnike ne djeluje netko ili nešto će nastradati.
Priroda ljutnje
Psiholog Charles Spielberger definira ljutnju kao emocionalno stanje koje varira u intezitetu od blage razdraživosti do intezivnog bijesa i srdžbe. Kao i druge emocije, ona je popraćena fiziološkim i biološkim promjenama; kada osjetimo ljutnju ubrzava nam se rad srca te se povećava krvni tlak i razina adrenalina i noradrealina. Ljutnja može biti uzrokovana kako vanjskim tako i unutarnjim događanjima. Možemo biti ljuti na određenu osobu (kolega na poslu) ili na događaje (prometna gužva) ili naša ljutnja može biti uzrokovana brigom o osobnim problemima. Sjećanja na traumatične događaje također mogu izazvati osjećaj ljutnje.
Koje su neke od mogućih zdravstvenih posljedica ljutnje?
Mnogi ljudi smatraju da je prekomjerna ljutnja samo psihološki problem, no međutim, kada se razljutimo, pobuđuje se autonomni živčani sustav. Na primjer, kada ljutnju izazove neki događaj dolazi do uzbuđenja simpatičkog živčanog sustava i hormonalnih i neurokemijskih promjena. Ove fiziološke promjene mogu dovesti do promjena u kardiovaskularnim reakcijama, u disanju i znojenju te u prokrvljenosti mišića i snazi. Ako se nastavimo osjećati ljutito to može utjecati na mnoge tjelesne sustave, kao što su kardiovaskularni, imunološki, probavni i središnji živčani sustav. Time se povećava rizik od hipertenzije i moždanog udara, bolesti srca, čira na želucu i bolesti crijeva. Također postoji rizik od sporijeg zarastanja rana te je moguć povećani rizik od nekih vrsta raka.
Izražavanje ljutnje
Agresivna reakcija je instinktivan, prirodan način izražavanja ljutnje. Ljutnja je prirodan, adaptivni odgovor na prijetnje; ona potiče snažne, često agresivne osjećaje i ponašanja koja nam omogućuju da se borimo i branimo kada smo napadnuti. Prema tome, određena količina ljutnje je neophodna za preživljavanje. S druge strane, ne možemo se fizički istresti na svaku osobu ili predmet koji nas razljuti ili uznemiri; zakoni, socijalne norme i zdrav razum nam postavljaju granice u ispoljavanju ljutnje. Kako bi se nosili s osjećajima ljutnje, ljudi se koriste različitim svjesnim i nesvjesnim procesima. Tri glavna pristupa su izražavanje, suzbijanje i smirivanje. Izražavanje osjećaja ljutnje na asertivan-ne agresivan način je najzdraviji način izražavanja ljutnje. Kako bismo to mogli, moramo naučiti prepoznavati i zadovoljavati vlastite potrebe, a da pri tome ne povrijedimo druge. Biti asertivan ne znači biti nametljiv ili zahtjevan već znači poštovati sebe i druge. Ljutnja se može potisnuti, a zatim promijeniti ili preusmjeriti. To se događa kada se ljutnja zadržava, kada se ne razmišlja o tome i kada se usredotoči na nešto pozitivno. Cilj je spriječiti ili potisnuti ljutnju i pretvoriti ju u konstruktivno ponašanje. Opasnost leži u tome ako se spriječi vanjsko izražavanje, ljutnja se može okrenuti prema unutra – na nas same. Tada može izazvati povišeni krvni tlak ili depresiju. Neizražena ljutnja može stvoriti druge probleme. To može dovesti do patološkog izražavanja ljutnje, kao što je pasivno-agresivno ponašanje (indirektno osvećivanje ljudima bez izravnog suočavanja) ili do cinične i neprijateljski nastrojene osobnosti. Ljudi koji neprestano vrijeđaju druge, sve kritiziraju te cinično komentiraju, nisu naučili konstruktivno izražavati svoju ljutnju. To ih može sprečavati da imaju puno uspješnih veza.
Također se možemo smiriti iznutra. Osim kontroliranja vanjskog ponašanja, to znači i kontroliranje unutarnjih reakcija, poduzimanje koraka kako bi se smanjio broj otkucaja srca, smirivanje i dopuštanje osjećajima da se slegnu. Dr. Spielberger primjećuje da kada nijedna od tri tehnike ne djeluje netko ili nešto će nastradati.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Fibica wrote:Mama je mama.
Nemojmo zaboraviti na nase majke...dok su zive..
Svojoj sam taman odnijela kolaca. Nije joj se bas svidio jer ne voli cokoladu, ali nema veze... delikatna zena ta majka moja
Budi zahvalna što je živa i što je možeš voljeti svaki dan.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
metilda wrote:gnječ, s tobom je zbilja postalo nemoguće komunicirati.. tvoja ljutnja, bijes, gnjev .. sve se to izlijeva iz tebe kao mulj iz močvare.. ne radi se o mojoj ljutnji, radi se o ljutnji koju ima svaki čovjek kad doživi nepravdu pa čak i tugu kao u fibinom jutjubiću.. dopusti da nisi uvijek ti u središtu pažnje...Gnječ wrote:metilda wrote:Gnječ wrote:mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
da, metilda kužim ja takve poput tebe taj ološ koji se okotio u bivšoj SFRJ. ti si toliko ljuta da si svoju ljutnju podigla na sasvim novi viši level: otvorila si temu da svi vide koliko si ti ljuta i koliko je ogromna tvoja ljutnja i bijes.
ajd uživaj
joj kako si ti u zabludi ženo božja. nema ljutnje ja se samo prilagodim sugovorniku ili sugovornici. ti si rabijatna a ne ja.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
ako u i jednom mojem postu nađeš toliko psovki i uvreda koje sam ja napisala na tvoj račun, slobodno nastavi.. ja se zaista ali zaista trudim biti pristojna usprkos svemu što mi napišeš..Gnječ wrote:metilda wrote:gnječ, s tobom je zbilja postalo nemoguće komunicirati.. tvoja ljutnja, bijes, gnjev .. sve se to izlijeva iz tebe kao mulj iz močvare.. ne radi se o mojoj ljutnji, radi se o ljutnji koju ima svaki čovjek kad doživi nepravdu pa čak i tugu kao u fibinom jutjubiću.. dopusti da nisi uvijek ti u središtu pažnje...Gnječ wrote:metilda wrote:Gnječ wrote:mativka i metilda kaskate. ova je tema već prožvakana barem 30 puta na forumu.
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
da, metilda kužim ja takve poput tebe taj ološ koji se okotio u bivšoj SFRJ. ti si toliko ljuta da si svoju ljutnju podigla na sasvim novi viši level: otvorila si temu da svi vide koliko si ti ljuta i koliko je ogromna tvoja ljutnja i bijes.
ajd uživaj
joj kako si ti u zabludi ženo božja. nema ljutnje ja se samo prilagodim sugovorniku ili sugovornici. ti si rabijatna a ne ja.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Upravljanje ljutnjom
Cilj upravljanja ljutnjom je smanjiti svoje osjećaje i fiziološka uzbuđenja koja ljutnja izaziva. Ne možemo se riješiti ili izbjeći stvari ili ljude koje nas ljute niti ih možemo promijeniti, ali možemo naučiti kontrolirati svoje reakcije.
Zašto su neki ljudi skloniji ljutnji od drugih?
Dr. sc. Jerry Deffenbacher, psiholog koji se specijalizirao za upravljanje ljutnje, navodi kako se neki ljudi lakše i intenzivnije naljute od drugih. Također postoje ljudi koji svoju ljutnju ne pokazuju na glasan i upadljiv način već su kronično razdražljivi i mrzovoljni. Nije nužno da ljudi, koji se lako naljute, psuju ili bacaju stvari, ponekad se povuku iz društva, zlovoljni su ili se fizički razbole. Ti ljudi imaju nisku toleranciju na frustraciju. Oni smatraju da ne bi trebali biti podvrgnuti frustracijama, neugodnosima i neprilikama. Posebno se razbjesne ako smatraju da je situacija na bilo koji način nepravedna: na primjer, ako ih se ispravlja za male pogreške. Oni su takvi iz različitih razloga. Jedan uzrok može biti genetski ili fiziološki: neka djeca su rođena razdražljiva, osjetljiva i lako se naljute te su ti znakovi prisutni od vrlo rane dobi. Drugi uzrok može biti sociokulturan. Na ljutnju se često negativno gleda; učimo da je u redu izražavati tjeskobu, depresiju i druge emocije, ali ne i ljutnju. Kao rezultat toga, ne naučimo se nositi s njom niti ju konstruktivno usmjeriti. Obiteljsko okruženje također igra ulogu. Ako je osoba odrasla u nefunkcionalnoj obitelji koja nije vješta u emocionalnoj komunikaciji, postoji veća vjerojatnost da kasnije bude sklonija ljutnji.
Je li dobro „sve izbaciti iz sebe“?
Psiholozi kažu da je to opasan mit. Neki ljudi koriste ovu teoriju kako bi vrijeđali druge. Istraživanja su pokazala da davanje oduška u iskaljivanju bijesa zapravo povećava ljutnju i agresiju, a ne radi ništa što pomaže nama samima, osobi na koju se ljutimo niti rješavanju situacije. Najbolje je otkriti što u nama izaziva ljutnju, a zatim razviti strategije kojima bi te okidače imali pod kontrolom.
Cilj upravljanja ljutnjom je smanjiti svoje osjećaje i fiziološka uzbuđenja koja ljutnja izaziva. Ne možemo se riješiti ili izbjeći stvari ili ljude koje nas ljute niti ih možemo promijeniti, ali možemo naučiti kontrolirati svoje reakcije.
Zašto su neki ljudi skloniji ljutnji od drugih?
Dr. sc. Jerry Deffenbacher, psiholog koji se specijalizirao za upravljanje ljutnje, navodi kako se neki ljudi lakše i intenzivnije naljute od drugih. Također postoje ljudi koji svoju ljutnju ne pokazuju na glasan i upadljiv način već su kronično razdražljivi i mrzovoljni. Nije nužno da ljudi, koji se lako naljute, psuju ili bacaju stvari, ponekad se povuku iz društva, zlovoljni su ili se fizički razbole. Ti ljudi imaju nisku toleranciju na frustraciju. Oni smatraju da ne bi trebali biti podvrgnuti frustracijama, neugodnosima i neprilikama. Posebno se razbjesne ako smatraju da je situacija na bilo koji način nepravedna: na primjer, ako ih se ispravlja za male pogreške. Oni su takvi iz različitih razloga. Jedan uzrok može biti genetski ili fiziološki: neka djeca su rođena razdražljiva, osjetljiva i lako se naljute te su ti znakovi prisutni od vrlo rane dobi. Drugi uzrok može biti sociokulturan. Na ljutnju se često negativno gleda; učimo da je u redu izražavati tjeskobu, depresiju i druge emocije, ali ne i ljutnju. Kao rezultat toga, ne naučimo se nositi s njom niti ju konstruktivno usmjeriti. Obiteljsko okruženje također igra ulogu. Ako je osoba odrasla u nefunkcionalnoj obitelji koja nije vješta u emocionalnoj komunikaciji, postoji veća vjerojatnost da kasnije bude sklonija ljutnji.
Je li dobro „sve izbaciti iz sebe“?
Psiholozi kažu da je to opasan mit. Neki ljudi koriste ovu teoriju kako bi vrijeđali druge. Istraživanja su pokazala da davanje oduška u iskaljivanju bijesa zapravo povećava ljutnju i agresiju, a ne radi ništa što pomaže nama samima, osobi na koju se ljutimo niti rješavanju situacije. Najbolje je otkriti što u nama izaziva ljutnju, a zatim razviti strategije kojima bi te okidače imali pod kontrolom.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
metilda wrote:ako u i jednom mojem postu nađeš toliko psovki i uvreda koje sam ja napisala na tvoj račun, slobodno nastavi.. ja se zaista ali zaista trudim biti pristojna usprkos svemu što mi napišeš..Gnječ wrote:metilda wrote:gnječ, s tobom je zbilja postalo nemoguće komunicirati.. tvoja ljutnja, bijes, gnjev .. sve se to izlijeva iz tebe kao mulj iz močvare.. ne radi se o mojoj ljutnji, radi se o ljutnji koju ima svaki čovjek kad doživi nepravdu pa čak i tugu kao u fibinom jutjubiću.. dopusti da nisi uvijek ti u središtu pažnje...Gnječ wrote:metilda wrote:
možda je prožvakana, ali ljutnje je sve više tako da nije apsolvirana
da, metilda kužim ja takve poput tebe taj ološ koji se okotio u bivšoj SFRJ. ti si toliko ljuta da si svoju ljutnju podigla na sasvim novi viši level: otvorila si temu da svi vide koliko si ti ljuta i koliko je ogromna tvoja ljutnja i bijes.
ajd uživaj
joj kako si ti u zabludi ženo božja. nema ljutnje ja se samo prilagodim sugovorniku ili sugovornici. ti si rabijatna a ne ja.
ajd ti lijepo ovdje napiši koje su ti emocije kod ljudi neprimjerene i kako bi se po tvom svjetonazoru i vjerskoj indoktrinaciji ljudi morali ponašati pa da skratimo priču odmah u startu jer vidim da ovo tvoje my way or highway će trajati a ja nemam vremena zajebavat se s tvojim trivijalnim izdrkavanjima.
tu napiši popis emocija koje treba zabraniti.
Guest- Guest
Re: psihološki kutak
Gnječ wrote:
ajd ti lijepo ovdje napiši koje su ti emocije kod ljudi neprimjerene i kako bi se po tvom svjetonazoru i vjerskoj indoktrinaciji ljudi morali ponašati pa da skratimo priču odmah u startu jer vidim da ovo tvoje my way or highway će trajati a ja nemam vremena zajebavat se s tvojim trivijalnim izdrkavanjima.
tu napiši popis emocija koje treba zabraniti.
ma ne radi se o nikakvoj zabrani emocija.. naravno da prema meni možeš osjećati što god hoćeš..
ali postoji mislim neki kodeks kulturnog ophođenja s ljudima, neki običaji gdje je nečemu mjesto a gdje nije...
vidiš, čini mi se da su tebi moji upisi okidač za izljeve bijesa..
usput ti moram zahvaliti što nisi ostavljao komentare na mojoj temi Katolicizam.. vidiš .. osjetio si da to nije tema za izljeve bijesa
ne moraš uopće imati vremena za mene i moje pisanje..
ignoriraj me ako te toliko ljutim..
ne da me staviš na ignore, to je za slabiće, nego naprosto ignoriraj moje upise .. ignoriranje je najslađa osveta
Guest- Guest
Page 1 of 3 • 1, 2, 3
Similar topics
» psiholoski profil i filmski karakter forumasa
» Kavopijski kutak
» PIFSKI KUTAK
» Kutak za rusofile
» Kutak za amerofile
» Kavopijski kutak
» PIFSKI KUTAK
» Kutak za rusofile
» Kutak za amerofile
ex-iskon-pleme :: Društvo :: Psihologija
Page 1 of 3
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum