Events
Publications
Latest imagesnešto pozitivno
Page 16 of 26
Page 16 of 26 • 
1 ... 9 ... 15, 16, 17 ... 21 ... 26
Re: nešto pozitivno
by T. 30/8/2018, 20:18
Nadmašio i krista i muhameda...Speare Shaker wrote:Luka Modrić proglašen je za najboljeg igrača u izboru UEFA-e na svečanosti u Monacu. Među kandidatima su bili i Cristiano Ronaldo te Mohamed Salah.
T.- Posts : 17594
2014-04-14
Re: nešto pozitivno
by Guest 31/8/2018, 07:51
T. wrote:
Nadmašio i krista i muhameda...
molim, ovo nije tema na rubu gluposti.. bolje ništa nego svašta
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Guest 31/8/2018, 09:42
Nakon 17 godina dominacije Serious Sama, pojavila se nova hrvatska igra koja je na putu da postane globalni hit.
Nova hrvatska računalna igra, nazvana SCUM (engl. otpadnik), na najboljem je putu da postane drugi po uspjehu gaming naslov iz Hrvatske. Ako je vjerovati početnim reakcijama igrača na servisima Twitch i YouTube, možda na trona, nakon 17 godina dominacije, naslijedi čak i Croteamovog Serious Sama. SCUM je u srijedu u 18 sati po hrvatskom vremenu pušten u prodaju na najvećoj svjetskoj online trgovini računalnih igara Steamu, i to u Early Access modu.
To znači da je igra u visokoj fazi dovršenosti, ali se još razvija. Unatoč tome, nekoliko sati prije službenog lansiranja na Steamu, Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor Gamepiresa, potvrdio nam je da na popisu predbilježbi imaju čak 350.000 igrača iz cijelog svijeta. "Samo jučer dobili smo 30.000 novih predbilježbi za našu igru SCUM. Trenutačnu brojku sam vam već otkrio, a očekujem da će ona do kraja dana narasti na 400 tisuća. To su svi oni koji samo čekaju da im omogućimo da kliknu gumb 'Kupi'", kaže Levenski.
Igra SCUM za početak se prodaje po cijeni od 19,99 dolara (16,79 eura) iz čega se može zaključiti da i prije početka trgovanja može računati na prihod od najmanje sedam milijuna dolara ili 45 milijuna kuna. Dan ranije predbilježbe su porasle za 600 tisuća dolara ili 3,9 milijuna kuna, a kako navodi Levenski, interes ne jenjava. "Kliknemo 'refresh', a na odgovor čeka novih tisuću mailova. Ja to u životu nisam vidio i vrlo sam ponosan, jer ovo je rezultat rada odličnog tima od dvadesetak ljudi tijekom posljednjih dvije i pol godine", naglašava Levenski.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/za-novu-hrvatsku-igru-kupci-vec-nude-7-mil-usd-344378?utm_source=Vecernji&utm_medium=below_article
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Guest 31/8/2018, 17:00
EKO-Međimurju nedostaje oko 50 radnika strojarskih zanimanja, zbog čega je moralo odbiti 50 milijuna kuna vrijedne nove izvozne poslove, a krajem prošlog tjedna objavilo je poziv radnicima, posebno brodograđevnim, ali dosad je dobilo tek nekoliko molbi za zapošljavanje, doznaje se iz te tvrtke.
Ta međimurska tvrtka, koja trenutno zapošljava 550 radnika u pogonima u Hrvatskoj i Srbiji, nudi posao na neodređeno uz odrađeno probno razdoblje od šest mjeseci, tijekom kojega su radnici plaćeni punom plaćom, od šest do 10 tisuća kuna. Radnicima koji dolaze iz drugih gradova osigurava smještaj i nudi topli obrok.
– Na ovaj čin su nas potaknuli aktualni događaji u oba brodogradilišta kroz koja svjedočimo o agoniji koju prolaze radnici zbog neisplate plaća i neizvjesne budućnosti. Dok s jedne strane postoji dugoročna neizvjesnost za radnike brodogradilišta obzirom da je njihov trenutni poslovni model neodrživ, s druge strane EKO-Međimurje ima dugoročno ugovorene profitabilne poslove i nudi svojim radnicima dugoročnu stabilnost, redovna primanja i iznadprosječne uvjete rada – rekao je za Hinu predsjednik Uprave Eko-Međimurja Saša Novaković.
Dodao je kako je do sada stiglo tek nekoliko zamolbi za zapošljavanje te da ih se pak očekivalo znatno više.
– Dok s jedne strane ljudi iz kontinentalne Hrvatske odlaze raditi sezonske poslove u turizmu upravo u Istru, ne vidimo razloga zbog čega radnici besperspektivnih firmi iz Istre ne bi došli raditi u Međimurje – kaže Novaković.
EKO-Međimurje je u 2017. godini ostvarilo prihode od 243 milijuna kuna i dobit od 15,3 milijuna kuna. Kompletnu proizvodnju izvozi u Njemačku, Francusku, Austriju, Švicarsku i SAD, a među kupcima su velike kompanije poput Caterpillara, Liebherra, Wirtgen grupe te mnogih drugih.
Međimurska tvrtka već neko vrijeme stipendira učenike strojarskih zanimanja, a ove je godine osjetno podigla iznos stipendije te su učenici na praksi mjesečno plaćeni 1.600 kuna. Novaković ističe kako je zbog nedostatka dovoljnog broja kvalitetnih radnika tvrtka bila primorana odbiti izvozne poslove vrijedne minimalno pedeset milijuna kuna.
Upitan za komentar situacije u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, apelirao je na hrvatsku Vladu da “prestane kupovati socijalni mir pod krinkom pomaganja ‘strateških’ firmi” novcem hrvatskih građana i da “prepusti tržištu da odlučuje tko je konkurentan, a tko ne”.
Smatra kako je zadnji čas za pokretanje strukturnih reformi na svim razinama, uz dodatno rasterećenje radničkih plaća, jer je, kako kaže, to jedini način na koji se može spriječiti daljnji odljev stanovništva u okolne zemlje.
Izvor: Novac.hr
Ta međimurska tvrtka, koja trenutno zapošljava 550 radnika u pogonima u Hrvatskoj i Srbiji, nudi posao na neodređeno uz odrađeno probno razdoblje od šest mjeseci, tijekom kojega su radnici plaćeni punom plaćom, od šest do 10 tisuća kuna. Radnicima koji dolaze iz drugih gradova osigurava smještaj i nudi topli obrok.
– Na ovaj čin su nas potaknuli aktualni događaji u oba brodogradilišta kroz koja svjedočimo o agoniji koju prolaze radnici zbog neisplate plaća i neizvjesne budućnosti. Dok s jedne strane postoji dugoročna neizvjesnost za radnike brodogradilišta obzirom da je njihov trenutni poslovni model neodrživ, s druge strane EKO-Međimurje ima dugoročno ugovorene profitabilne poslove i nudi svojim radnicima dugoročnu stabilnost, redovna primanja i iznadprosječne uvjete rada – rekao je za Hinu predsjednik Uprave Eko-Međimurja Saša Novaković.
Dodao je kako je do sada stiglo tek nekoliko zamolbi za zapošljavanje te da ih se pak očekivalo znatno više.
– Dok s jedne strane ljudi iz kontinentalne Hrvatske odlaze raditi sezonske poslove u turizmu upravo u Istru, ne vidimo razloga zbog čega radnici besperspektivnih firmi iz Istre ne bi došli raditi u Međimurje – kaže Novaković.
EKO-Međimurje je u 2017. godini ostvarilo prihode od 243 milijuna kuna i dobit od 15,3 milijuna kuna. Kompletnu proizvodnju izvozi u Njemačku, Francusku, Austriju, Švicarsku i SAD, a među kupcima su velike kompanije poput Caterpillara, Liebherra, Wirtgen grupe te mnogih drugih.
Međimurska tvrtka već neko vrijeme stipendira učenike strojarskih zanimanja, a ove je godine osjetno podigla iznos stipendije te su učenici na praksi mjesečno plaćeni 1.600 kuna. Novaković ističe kako je zbog nedostatka dovoljnog broja kvalitetnih radnika tvrtka bila primorana odbiti izvozne poslove vrijedne minimalno pedeset milijuna kuna.
Upitan za komentar situacije u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, apelirao je na hrvatsku Vladu da “prestane kupovati socijalni mir pod krinkom pomaganja ‘strateških’ firmi” novcem hrvatskih građana i da “prepusti tržištu da odlučuje tko je konkurentan, a tko ne”.
Smatra kako je zadnji čas za pokretanje strukturnih reformi na svim razinama, uz dodatno rasterećenje radničkih plaća, jer je, kako kaže, to jedini način na koji se može spriječiti daljnji odljev stanovništva u okolne zemlje.
Izvor: Novac.hr
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Guest 1/9/2018, 07:49
Hrvat, sportaš, gospodin: Luka Modrić i odgovorom o ponašanju Cristiana Ronalda pokazao koliko je zapravo velik…
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, u Monte Carlu je posve zasluženo proglašen najboljim igračem Europe za 2018. godinu. Odskočna daska mu je ovaj trofej i za ono što slijedi pri kraju godine kada se bira prvi nogometaš svijeta – trofej Zlatna lopta. Luka je tako prekinuo dominaciju ponajboljih igrača svijeta svih vremena, Lionela Messija i Cristiana Ronalda. Usput rečeno Ronaldo, iako su ga svi očekivali, nije se ni udostojio doći u Monte Carlo, na svečanu ceremoniju.
Oko Ronalda i iz Ronaldovog tabora već su krenula lobiranja za Zlatnu loptu, uključio se tako ”prvi ešalon”, neki bi rekli tek izvidnica, naime, odluku UEFA-e, a onda i indirektno i Luku, popljuvali su Cristianov menadžer Jorge Mendes, kao i sestra slavnog portugalskog reprezentativca, Katia, inače reality zvijezdica…
Ronaldo šutnjom odobrava nesportsko ponašanje ljudi iz svog najbližeg okruženja te otrovne strelice koje lete prema hrvatskom nogometašu i donedavno suigraču izReala. Dovoljno je reći kako Ronaldo još uvijek nije ni čestitao Luki Modriću, teško se očito miri s prekidom dominacije, ali i mogućnosti da bi na kraju godine mogao izgubiti Zlatnu loptu. I kad trenutno nije najbolji, Ronaldo mora biti najbolji – makar i silom.
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, s druge strane sve to podnosi gospodski, i uopće ne želi ulaziti u rasprave koje su se povele u nekim medijima, a koji ismijavaju ponašanje uvrijeđene portugalske zvijezde, tek korektno, neizravno, poručuje Ronaldo da bi ga želio vidjeti, makar i na drugom mjestu, kad već nije došao na svečanu ceremoniju u Monte Carlo.
Odgovorio je Luka i na pitanje koliko mu znači osvajanje prestižne nagrade Uefe?
“To mi puno znači. Biti bolji od Cristiana, Salaha i Messija čini me jako sretnim. A ne mogu reći da me iznenadilo što Ronaldo nije došao… Žao mi je što ga nije bilo, no siguran sam da ima razlog zašto nije mogao biti prisutan. Volio bih ga vidjeti, makar negdje drugdje”, poruka je prvog nogometaša Europe u ovoj godini i velikog, velikog sportaša.
Izvor: narod.hr
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, u Monte Carlu je posve zasluženo proglašen najboljim igračem Europe za 2018. godinu. Odskočna daska mu je ovaj trofej i za ono što slijedi pri kraju godine kada se bira prvi nogometaš svijeta – trofej Zlatna lopta. Luka je tako prekinuo dominaciju ponajboljih igrača svijeta svih vremena, Lionela Messija i Cristiana Ronalda. Usput rečeno Ronaldo, iako su ga svi očekivali, nije se ni udostojio doći u Monte Carlo, na svečanu ceremoniju.
Oko Ronalda i iz Ronaldovog tabora već su krenula lobiranja za Zlatnu loptu, uključio se tako ”prvi ešalon”, neki bi rekli tek izvidnica, naime, odluku UEFA-e, a onda i indirektno i Luku, popljuvali su Cristianov menadžer Jorge Mendes, kao i sestra slavnog portugalskog reprezentativca, Katia, inače reality zvijezdica…
Ronaldo šutnjom odobrava nesportsko ponašanje ljudi iz svog najbližeg okruženja te otrovne strelice koje lete prema hrvatskom nogometašu i donedavno suigraču izReala. Dovoljno je reći kako Ronaldo još uvijek nije ni čestitao Luki Modriću, teško se očito miri s prekidom dominacije, ali i mogućnosti da bi na kraju godine mogao izgubiti Zlatnu loptu. I kad trenutno nije najbolji, Ronaldo mora biti najbolji – makar i silom.
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, s druge strane sve to podnosi gospodski, i uopće ne želi ulaziti u rasprave koje su se povele u nekim medijima, a koji ismijavaju ponašanje uvrijeđene portugalske zvijezde, tek korektno, neizravno, poručuje Ronaldo da bi ga želio vidjeti, makar i na drugom mjestu, kad već nije došao na svečanu ceremoniju u Monte Carlo.
Odgovorio je Luka i na pitanje koliko mu znači osvajanje prestižne nagrade Uefe?
“To mi puno znači. Biti bolji od Cristiana, Salaha i Messija čini me jako sretnim. A ne mogu reći da me iznenadilo što Ronaldo nije došao… Žao mi je što ga nije bilo, no siguran sam da ima razlog zašto nije mogao biti prisutan. Volio bih ga vidjeti, makar negdje drugdje”, poruka je prvog nogometaša Europe u ovoj godini i velikog, velikog sportaša.
Izvor: narod.hr
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by T. 1/9/2018, 08:00
Bolje svašta ist nego svašta govorit...metilda wrote:T. wrote:
Nadmašio i krista i muhameda...
molim, ovo nije tema na rubu gluposti.. bolje ništa nego svašta
T.- Posts : 17594
2014-04-14
Age : 83
Re: nešto pozitivno
by orion 1/9/2018, 09:51
https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/tko-je-nova-lijecnicka-zvijezda-mlada-doktorica-spasila-zivot-pacijentici-zahvatom-nikad-izvedenim-u-sisku/7778208/
[size=40]TKO JE NOVA LIJEČNIČKA ZVIJEZDA? Mlada doktorica spasila život pacijentici zahvatom nikad izvedenim u Sisku
[/size]
OBJAVLJENO:
31.08.2018. u 14:07
Mate Piškor, CROPIX
SISAK – Dr. Marlena Ljubičić (39), mlada liječnica odjela za radiologiju sisačke opće bolnice, zvijezda je dana u Sisku u kojem radi i rodnoj Petrinji. Ona je zaslužna da se o zdravstvu općenito, a konkretno o bolnici u Sisku, već tjedan dana ne priča samo kroz probleme, duge liste čekanje, odlaske liječnika i medicinskih sestara. Naime, njezin tim je prošli tjedan, u četvrtak 23. kolovoza, izveo vrlo složen intervencijski zahvat, kojim je spašen život mlade pacijentice (43) koja je bila u životnoj opasnosti. Dodana vrijednost ovoga zahvata je što je prvi put izveden u Sisku i što slične zahvate radi još samo jedan liječnik u Hrvatskoj, radiolog na KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Razgovarali smo s doktoricom Marlenom Ljubičić, i voditeljem Odjela radiologije, dr. Dejanom Čankom, na kraju radnog vremena, kada u čekaonici više nije bilo pacijenata.
– I taj dan, kada sam izvela ovaj zahvat, odradila sam 25 snimanja na CT-u, ovaj zahvat, na koji sam utrošila nešto više od 45 minuta, došao je na red tek kada sam odradila ranije naručene pacijente, tumači nam dr. Ljubičić.
Mate Piškor, CROPIX
Pojašnjava kako je u bolnicu primljena pacijentica s vrlo visokom temperaturom i velikim bolovima, bila je u vrlo teškom stanju. Primljena je na odjel kirurgije i nakon pregleda ultrazvukom i snimanja CT-om utvrđeno je da ima veliku nakupinu gnoja u zdjelici.
Kirurški zahvat nije dolazio u obzir, s tim su se složila sisački kirurzi koji su se savjetovali su uglednim kirurgom, profesorom u Zagrebu. Zaključeno je da se u ovom slučaju izvede zahvat perkutane drenaže transglutealnim pristupom, kao najsuvremenija metoda liječenja perirektalnog supralevatornog apscesa. Laički rečeno, trebalo je izvući iz teško dostupnog mjesta gnojnu nakupinu u zdjelici kateterom kroz kožu. Mi na sisačkoj radiologiji bavimo se već godinama intervencijskom radiologijom, radimo slične drenaže, čak i biopsije uz pomoć CT-a, ali ovako složen zahvat nismo nikada radili, jer pacijent treba potpunu anesteziju, kako se ne bi pomaknuo ni malo tijekom zahvata, a anestezija, kada pacijent leži na trbuhu, nije jednostavan zahvat.
No, naš anesteziolog dr. Srđan Bartulović, riješio je i taj problem, pojašnjava dr. Ljubičić. Veli kako je najprije nazvala dr. Luku Novosela, liječnika radiologa iz Vinogradske, koji jedini u Hrvatskoj radi takve zahvate.
– On je rekao da će izvesti zahvat na našoj pacijentici, ali je upitao može li ona izdržati premještaj u Vinogradsku, upis u bolnicu, pripremu za operaciju, što će trajati nekoliko dana. Zajednički smo zaključili da naša pacijentica nema toliko vremena, da je prerizično toliko čekati i išli smo sami u zahvat. Izračunala sam mjesto gdje moram uvesti kateter, kut pod kojim ga moram uvesti i uz pomoć CT-a, gledajući na ekranu što radim, došla sam do gnojne nakupine i uz pomoć šprica izvukla gnoj van iz tijela. Sada kada vam priča, izgleda vrlo jednostavno, no zahvat je bio vrlo kompliciran jer je postojala opasnost od ozljede ostalih anatomskih struktura.
Mate Piškor, CROPIX
Srećom, sve je proteklo uredno, bez ikakvih komplikacija. Kada sam predvečer nazvala u bolnicu da pitam kako pacijentica, kako teče oporavak, rekli su mi da sjedi na krevetu, da nema temperature, da priča i pita za mene. Sutra ujutro, dočekala me na hodniku, izljubila, zahvaljivala. Vrlo brzo je otpuštena kući i oporavak teče vrlo brzo i uredno. I to je najveća vrijednost ovoga što smo napravili: od bespomoćne životno ugrožene pacijentice, koja je ležala u bolovima, u vrlo kratkom vremenu dobili smo potpuno zdravu, izliječenu osobu, koja ima samo jednu malu ubodnu ranu na tijelu. Dodana vrijednost ovoga zahvata što je pacijent pošteđen dugotrajnog liječenja u bolnici, te što smo sebi i drugima pokazali što se znamo i možemo, kaže dr. Marlena Ljubičić.
Kako pojašnjava dr. Dejan Čanak, voditelj Odjela radiologije, zahvat je izveo radiološkog odjela, u suradnji s timom Odjela za anesteziju i intenzivno liječenje, uz primjenu TCI anestezije, kao jedne od najmodernijih anestezioloških tehnika, te u suradnji s Odsjekom za abdominalnu kirurgiju i Odsjekom za operaciju i sterilizaciju.
- Moram istaknuti kako zahvat ne bi mogao proteći bez odličnog anesteziološkog tima pod vodstvom dr. Srđana Bartulića koji je brzo morao donijeti odluku koji tip anestezije koristiti. Odlučio se za TCI anesteziju za koju se školovao u Engleskoj. Također, pohvalila bih svoj cjelokupan tim, svoje inženjerke i anesteziološki tim, abdominalne kirurge dr. Antuna Šarića koji je voditelj Odjela abdominalne kirurgije i koji je zapravo došao na ideju pitati mene da li bih ja to mogla izvesti i koji mi je ukazao beskrajno povjerenje.
Mate Piškor, CROPIX
Zahvalila bih dr. Darku Kolaru, voditelju Odjela za operaciju i sterilizaciju koji je primio pacijenticu i koji je shvatio kako se radi o strašno kompliciranom i zapravo rijetkom slučaju, ističe dr. Marlena Ljubičić. Zaključuje kako onaj osjećaj kad ju je pacijentica dočekala pred CT-om, bez bolova, izljubila me i zagrlila sretna što je sve tako brzo završilo, vrijedi najviše na svijetu.
- To je ono što vas motivira i daje snagu za dalje u ovoj našoj državi koju ja beskrajno volim, ali mislim da je status liječnika u njoj jako loš, a usudila bih se reći i u našoj županiji. Liječnici nam odlaze i bojim se da vodeće strukture ne čine ništa po tom pitanju, ni ne pita ih se zbog čega odlaze, to je žalosno, zaključuje dr. Marlena Ljubičić, specijalist radiolog u Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.
[size=40]TKO JE NOVA LIJEČNIČKA ZVIJEZDA? Mlada doktorica spasila život pacijentici zahvatom nikad izvedenim u Sisku
[/size]
- Mate Piškor
AUTOR:
OBJAVLJENO:
Mate Piškor, CROPIX
Dr. Marlena Ljubičić
SISAK – Dr. Marlena Ljubičić (39), mlada liječnica odjela za radiologiju sisačke opće bolnice, zvijezda je dana u Sisku u kojem radi i rodnoj Petrinji. Ona je zaslužna da se o zdravstvu općenito, a konkretno o bolnici u Sisku, već tjedan dana ne priča samo kroz probleme, duge liste čekanje, odlaske liječnika i medicinskih sestara. Naime, njezin tim je prošli tjedan, u četvrtak 23. kolovoza, izveo vrlo složen intervencijski zahvat, kojim je spašen život mlade pacijentice (43) koja je bila u životnoj opasnosti. Dodana vrijednost ovoga zahvata je što je prvi put izveden u Sisku i što slične zahvate radi još samo jedan liječnik u Hrvatskoj, radiolog na KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Vezane vijesti
U OBNOVU I OPREMANJE ZGRADE ŽUPANIJSKOG SUDA U SISKU ULOŽENO 20 MILIJUNA KUNA Prostorije suda opremljeni novim namještajem i modernom tehnologijom
OTKRIVENA ČETVEROČLANA BANDA KOJA JE HARALA SISKOM Uhićeni mladići imaju između 18 i 28 godina, a krali su felge, cijevi, radijatore...
Razgovarali smo s doktoricom Marlenom Ljubičić, i voditeljem Odjela radiologije, dr. Dejanom Čankom, na kraju radnog vremena, kada u čekaonici više nije bilo pacijenata.
– I taj dan, kada sam izvela ovaj zahvat, odradila sam 25 snimanja na CT-u, ovaj zahvat, na koji sam utrošila nešto više od 45 minuta, došao je na red tek kada sam odradila ranije naručene pacijente, tumači nam dr. Ljubičić.
Mate Piškor, CROPIX
Dr. Marlena Ljubičić i dr. Dejan Čanak
Pojašnjava kako je u bolnicu primljena pacijentica s vrlo visokom temperaturom i velikim bolovima, bila je u vrlo teškom stanju. Primljena je na odjel kirurgije i nakon pregleda ultrazvukom i snimanja CT-om utvrđeno je da ima veliku nakupinu gnoja u zdjelici.
Kirurški zahvat nije dolazio u obzir, s tim su se složila sisački kirurzi koji su se savjetovali su uglednim kirurgom, profesorom u Zagrebu. Zaključeno je da se u ovom slučaju izvede zahvat perkutane drenaže transglutealnim pristupom, kao najsuvremenija metoda liječenja perirektalnog supralevatornog apscesa. Laički rečeno, trebalo je izvući iz teško dostupnog mjesta gnojnu nakupinu u zdjelici kateterom kroz kožu. Mi na sisačkoj radiologiji bavimo se već godinama intervencijskom radiologijom, radimo slične drenaže, čak i biopsije uz pomoć CT-a, ali ovako složen zahvat nismo nikada radili, jer pacijent treba potpunu anesteziju, kako se ne bi pomaknuo ni malo tijekom zahvata, a anestezija, kada pacijent leži na trbuhu, nije jednostavan zahvat.
No, naš anesteziolog dr. Srđan Bartulović, riješio je i taj problem, pojašnjava dr. Ljubičić. Veli kako je najprije nazvala dr. Luku Novosela, liječnika radiologa iz Vinogradske, koji jedini u Hrvatskoj radi takve zahvate.
– On je rekao da će izvesti zahvat na našoj pacijentici, ali je upitao može li ona izdržati premještaj u Vinogradsku, upis u bolnicu, pripremu za operaciju, što će trajati nekoliko dana. Zajednički smo zaključili da naša pacijentica nema toliko vremena, da je prerizično toliko čekati i išli smo sami u zahvat. Izračunala sam mjesto gdje moram uvesti kateter, kut pod kojim ga moram uvesti i uz pomoć CT-a, gledajući na ekranu što radim, došla sam do gnojne nakupine i uz pomoć šprica izvukla gnoj van iz tijela. Sada kada vam priča, izgleda vrlo jednostavno, no zahvat je bio vrlo kompliciran jer je postojala opasnost od ozljede ostalih anatomskih struktura.
Mate Piškor, CROPIX
Dr. Marlena Ljubičić i dr. Dejan Čanak
Srećom, sve je proteklo uredno, bez ikakvih komplikacija. Kada sam predvečer nazvala u bolnicu da pitam kako pacijentica, kako teče oporavak, rekli su mi da sjedi na krevetu, da nema temperature, da priča i pita za mene. Sutra ujutro, dočekala me na hodniku, izljubila, zahvaljivala. Vrlo brzo je otpuštena kući i oporavak teče vrlo brzo i uredno. I to je najveća vrijednost ovoga što smo napravili: od bespomoćne životno ugrožene pacijentice, koja je ležala u bolovima, u vrlo kratkom vremenu dobili smo potpuno zdravu, izliječenu osobu, koja ima samo jednu malu ubodnu ranu na tijelu. Dodana vrijednost ovoga zahvata što je pacijent pošteđen dugotrajnog liječenja u bolnici, te što smo sebi i drugima pokazali što se znamo i možemo, kaže dr. Marlena Ljubičić.
Kako pojašnjava dr. Dejan Čanak, voditelj Odjela radiologije, zahvat je izveo radiološkog odjela, u suradnji s timom Odjela za anesteziju i intenzivno liječenje, uz primjenu TCI anestezije, kao jedne od najmodernijih anestezioloških tehnika, te u suradnji s Odsjekom za abdominalnu kirurgiju i Odsjekom za operaciju i sterilizaciju.
- Moram istaknuti kako zahvat ne bi mogao proteći bez odličnog anesteziološkog tima pod vodstvom dr. Srđana Bartulića koji je brzo morao donijeti odluku koji tip anestezije koristiti. Odlučio se za TCI anesteziju za koju se školovao u Engleskoj. Također, pohvalila bih svoj cjelokupan tim, svoje inženjerke i anesteziološki tim, abdominalne kirurge dr. Antuna Šarića koji je voditelj Odjela abdominalne kirurgije i koji je zapravo došao na ideju pitati mene da li bih ja to mogla izvesti i koji mi je ukazao beskrajno povjerenje.
Mate Piškor, CROPIX
Dr. Marlena Ljubičić i dr. Dejan Čanak
Zahvalila bih dr. Darku Kolaru, voditelju Odjela za operaciju i sterilizaciju koji je primio pacijenticu i koji je shvatio kako se radi o strašno kompliciranom i zapravo rijetkom slučaju, ističe dr. Marlena Ljubičić. Zaključuje kako onaj osjećaj kad ju je pacijentica dočekala pred CT-om, bez bolova, izljubila me i zagrlila sretna što je sve tako brzo završilo, vrijedi najviše na svijetu.
- To je ono što vas motivira i daje snagu za dalje u ovoj našoj državi koju ja beskrajno volim, ali mislim da je status liječnika u njoj jako loš, a usudila bih se reći i u našoj županiji. Liječnici nam odlaze i bojim se da vodeće strukture ne čine ništa po tom pitanju, ni ne pita ih se zbog čega odlaze, to je žalosno, zaključuje dr. Marlena Ljubičić, specijalist radiolog u Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.
orion- Posts : 2287
2017-06-06
Re: nešto pozitivno
by Guest 1/9/2018, 11:08
U SISKU VEĆ RADIMO I PLASTIČNE BIORAZGRADIVE VREĆICE, ONE SU BUDUĆNOST
Optiplast je regionalni lider u proizvodnju svih vrsta vrećica, a uz novac iz eu fondova razvili su i potpuno novi, ekološki program.
Sjećamo se jumbo plakata s likom mladića u radnom odijelu ili djevojke s radnim prslukom, te pitanjem Tražiš posao? Prijavi se!
Ovakva akcija lokalnog poduzetnika, a riječ je o tvornici za proizvodnju plastične ambalaže Optiplast iz Siska, pobudila je pažnju cijele Hrvatske jer je bila neobična i rijetka za naše pojmove. No, ukazala je na učestali problem tvrtki – nedostatka kvalitetnih kadrova. Pola godine nakon takvoga oglasnog ‘proboja’ vlasnik i direktor tvrtke Danijel Drčić sumira postignuto. I moglo bi se reći da je zadovoljan. “Agresivnija kampanja koju smo pokrenuli, i to unatoč dobroj suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dovela je do masivnijeg odziva i većeg broja prijava za radna mjesta. Traženo smo popunili, ali i dalje imamo potrebu za novim kadrom”.
Novi kapaciteti trebaju ljude
Razlog zašto toj tvornici koja izrađuje vreće za smeće, vrećice za kupovinu i za zamrzavanje, regionalnom lideru, nedostaje ljudstva, jesu prošireni proizvodni kapaciteti, koji su omogućeni i zahvaljujući nepovratnih 14,41 milijuna kuna iz EU, čime je realiziran projekt ‘Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu’.
Halu su izgradili, novu opremu nabavili i od ove godine je sve u funkciji, no valjalo je strojeve “zaposliti”, dati ih na rukovanje ljudima. Tržište je rada oskudno, ističe Drčić, ne otkrivajući zapravo “toplu vodu”, budući da ponajviše nedostaje stručnjaka. “Novozaposlene djelatnice i djelatnici su uglavnom sa srednjom stručnom spremom, ali trebamo i one s visokom stručnom spremom.
Ovim putem također pozivamo sve zainteresirane da dostave svoje otvorene zamolbe. Sigurno ćemo ih kontaktirati. Brat i ja smo osobno razgovarali sa svim zaposlenicima, sada nas je trenutačno osamdesetak”, kaže Drčić. Bitna im je tehnička struka i iskustvo rada u sličnim sektorima, a jedan način da ih motiviraju na ulazak, poželjno i ostanak u Optiplastu, jest osobni pristup, uz razgovor, te osiguranje mentora koji novopečenog kolegu stručno obučavaju i educiraju radu na nekom stroju. To traje od tri do šest mjeseci, čak i godinu dana, jer je vodstvu sisačke tvornice važno “utrenirati” ljude za rad na siguran i učinkovit način. “Svjesni smo da je to proces i spremni smo ulagati u ljude jer se to uvijek višestruko vrati. Svatko tko je vrijedan ima i volje učiti i raditi ima otvorena vrata”, poruka je iz Siska.
Tamo su pak, naglašavaju, u svojoj režiji i angažmanu nedavno stvorili još jednu proizvodnu halu, da bi bili i ostali konkurentni i obranili primat u produkciji vrećica. One su prisutne u cijeloj Hrvatskoj, na više od 3000 prodajnih mjesta ponajvećih trgovačkih lanaca kao što su Konzum, Spar, NTL, Ultra Gross, Metro, te brojnim drugima, poznata je njihova robna marka Optiline.
Izvoze i u Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, tržišta koja su i inače vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partneri, a unatoč velikoj konkurenciji koja sva ima vrlo slične cijene, uspijevaju biti u samom vrhu. Radi zadržavanja tih pozicija Siščani pojačano vode brigu o svim segmentima proizvodnje pa idu u proširenje proizvodnih mogućnosti. I ne samo to, već na neki način krče i novi, okolišno zdraviji put.
“Tako je, dio novih kapaciteta odnosit će se na proizvodnju biorazgradivih vrećica, u čemu smo prvi u Hrvatskoj. Biorazgradive vrećice činit će ubuduće oko 20 posto ukupne proizvodnje Optiplasta. Italija, Francuska i Belgija jedine su u EU donijele odluku o uvođenju biorazgradivih treger vrećica u rolama za voće i povrće i na blagajnama trgovačkih centara.
U te će ih zemlje Optiplast izvoziti. Odnosno, realizacija je već krenula izvozom na tržište Italije, a nastavljamo s planom prema Francuskoj i Belgiji”, govori Drčić o novom smjeru tvrtke iz Siska, koja je lani imala prihode od 46.259.628 kuna, što je povećanje za šest milijuna u odnosu na 2016. godinu.
“Naš poslovni plan je da u naredne tri godine prihode povećamo oko 10 posto za svaku godinu”, nada se on. Biorazgradive vrećice prilika su za formiranje nove niše na našem tržištu i osim poslovne nude i zelenu, “eco friendly” dimenziju, pogotovo u svjetlu ozbiljnih namjera Europske komisije da iskorijeni klasične plastične vrećice iz prodaje, te postupno iz upotrebe. Drčić objašnjava o čemu je riječ. “EU je donesla zakon da svaka država članica može izabrati način kojim će doći do smanjivanja upotreba plastičnih vrećica.
Nekoliko je načina za koje su se države članice odlučile. Uglavnom su se odlučili na dva načina smanjivanja potrošnje polietilenskih vrećica. Samo tri članice EU su se odlučile na uvođenje biovrećica od kojih je jedino u Italiji dozvoljena 100% upotreba biorazgradivih vrećica što se odnosi na vrećice na blagajni i vrećice za voće i povrće. U Francuskoj i Belgiji su donijeli zakon da sve vrećice za voće i povrće moraju biti od bio materijala, ali su na blagajni dozvoljene vrećice od PE materijala debljine veće od 50 my (mikrometara).
Proizvodnja, potrošnja, birokracija…
Ostale države članice, a među njima i Hrvatska su se odlučile za obveznu naplatu vrećica debljine većih od 15 my. To znači da se vrećice koje dobijete u trgovini za voće i povrće, u pekarni, na tržnici smatraju primarnom ambalažom i da se dobivaju besplatno. Mi gledamo na to da mnoga istraživanja naših domaćih stručnjaka kao što su profesori s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a i svjetskih stručnjaka govori suprotno tome da je papirnata vrećica manje štetna od PE vrećica.
Kao jedan od razloga bitnih je koliko šume se treba posjeći za jednu vrećicu. Čak 17 puta se potroši više vode za papirnatu nego za plastičnu vrećicu što govori da bi se proizvela 1 tona papira od koje se može napraviti oko 10.000 papirnatih vrećica potroši se od 15-20 tisuća litara vode.
Za proizvodnju jedne tona papira potroši se čak 3,5 tone drveta i tom prilikom se upotrebe znatne količine opasnih i štetnih kemikalija. Npr. u otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su mnogi teški metali. Naša PE vrećica proizvod je koji se može 100 posto reciklirati i samim time vratiti u proizvodnju.
Time mislimo da je problem više u neodgovornom ponašanju samih ljudi. Drugdje u svijetu plastični otpad služi kao sirovina, a kod nas nažalost završava na odlagalištu. Mnogi ljudi ne znaju da plastična vrećica prema mnogim istraživanjima zauzima ukupno 0,03 posto prostora na odlagalištima ukopnog otpada te vjerujemo samim tim da imamo puno većih ugroza na utjecaj okoliša od samih PE vrećica”, opširno argumentira vlasnik sisačkog poduzeća.
Stoga je i odgovor na pitanje je li budućnost u papirnatoj ambalaži logičan i dijametralno suprotan od pitanja – “oni u Optiplastu misle da bi i dalje budućnost trebala biti u PE (polietilenskim) vrećicama. I ako bi morali birati između biovrećice kakvu lansiraju i one papirnate, sigurni su da bi ova biovarijanta bila manje štetna od papirnate.
“Najštetnije su platnene, papirnate pa tek onda plastične vrećice. Problem je u neodgovornom ponašanju i neselektivnom prikupljanju otpada, a ne u samoj vrsti otpada. U tom smislu bilo bi dobro kad bi se u cijeloj Hrvatskoj omogućio model da se otpad po različitim vrstama odvaja besplatno i da se naplaćuje tek onaj mješoviti komunalni otpad”, predlaže Drčić.
Oni s ostacima iz pogona nemaju ni trunke problema, kaže da svu svoju proizvodnju recikliraju 100%. U tome su zdrav primjer kakav je rijedak i u europskim okvirima, a da Europa prepoznaje i njihove napore, pokazuje i novi projekt koji je Optiplast kandidirao za financiranje iz EU fondova. “Trenutačno smo prijavili projekt pod nazivom Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta, u iznosu od 11 milijuna kuna i nadamo se da ćemo i njega uspješno realizirati”, kaže Drčić.
Njegova je tvornica više puta bila najbolja u segmentu malog poduzetništva u izboru HGK Županijske komore Sisak, ali dvije Zlatne kune HGK nisu vjerojatno i zadnje. “Budući da smo sad u kategoriji srednjih poduzeća, radit ćemo na tome da Zlatnu kunu dobijemo i u ovoj kategoriji. Ovo priznanje HGK podstrek je i mojim djelatnicima i meni da je naš rad prepoznat i vrednovan”, vjeruje Drčić. No, unatoč njegovim uspjesima, sklon je ocijeniti da je stanje poduzetništva u Hrvatskoj na – nezavidnoj razini.
“Ogromna administracija, puno papirologije, spor i neefikasan administrativni aparat i na državnoj i na lokalnoj razini usporavaju nas u realizaciji naših projekata. Znate da je svijet biznisa brz, vrijeme je novac i svako usporavanje otvara mogućnosti konkurenciji. Naša vrata su otvorena svima, te smo mišljenja da i lokalna i državna vlast trebaju biti efikasan servis poduzetnicima koji svojim radom pune blagajne. Veći interes za poduzetnike, olakšavanje puta povlačenja sredstava iz fondova EU, brzo rješavanje svih dozvola i papirologije treba biti prioritet svake politike i mi se nadamo da naša lokalna, a i državna vlast stremi tome”, savjetuje sisački gospodarstvenik. “Plastičniju” i jasniju poruku od takve teško se može čuti.
Izvor: Poslovni.hr
Optiplast je regionalni lider u proizvodnju svih vrsta vrećica, a uz novac iz eu fondova razvili su i potpuno novi, ekološki program.
Sjećamo se jumbo plakata s likom mladića u radnom odijelu ili djevojke s radnim prslukom, te pitanjem Tražiš posao? Prijavi se!
Ovakva akcija lokalnog poduzetnika, a riječ je o tvornici za proizvodnju plastične ambalaže Optiplast iz Siska, pobudila je pažnju cijele Hrvatske jer je bila neobična i rijetka za naše pojmove. No, ukazala je na učestali problem tvrtki – nedostatka kvalitetnih kadrova. Pola godine nakon takvoga oglasnog ‘proboja’ vlasnik i direktor tvrtke Danijel Drčić sumira postignuto. I moglo bi se reći da je zadovoljan. “Agresivnija kampanja koju smo pokrenuli, i to unatoč dobroj suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dovela je do masivnijeg odziva i većeg broja prijava za radna mjesta. Traženo smo popunili, ali i dalje imamo potrebu za novim kadrom”.
Novi kapaciteti trebaju ljude
Razlog zašto toj tvornici koja izrađuje vreće za smeće, vrećice za kupovinu i za zamrzavanje, regionalnom lideru, nedostaje ljudstva, jesu prošireni proizvodni kapaciteti, koji su omogućeni i zahvaljujući nepovratnih 14,41 milijuna kuna iz EU, čime je realiziran projekt ‘Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu’.
Halu su izgradili, novu opremu nabavili i od ove godine je sve u funkciji, no valjalo je strojeve “zaposliti”, dati ih na rukovanje ljudima. Tržište je rada oskudno, ističe Drčić, ne otkrivajući zapravo “toplu vodu”, budući da ponajviše nedostaje stručnjaka. “Novozaposlene djelatnice i djelatnici su uglavnom sa srednjom stručnom spremom, ali trebamo i one s visokom stručnom spremom.
Ovim putem također pozivamo sve zainteresirane da dostave svoje otvorene zamolbe. Sigurno ćemo ih kontaktirati. Brat i ja smo osobno razgovarali sa svim zaposlenicima, sada nas je trenutačno osamdesetak”, kaže Drčić. Bitna im je tehnička struka i iskustvo rada u sličnim sektorima, a jedan način da ih motiviraju na ulazak, poželjno i ostanak u Optiplastu, jest osobni pristup, uz razgovor, te osiguranje mentora koji novopečenog kolegu stručno obučavaju i educiraju radu na nekom stroju. To traje od tri do šest mjeseci, čak i godinu dana, jer je vodstvu sisačke tvornice važno “utrenirati” ljude za rad na siguran i učinkovit način. “Svjesni smo da je to proces i spremni smo ulagati u ljude jer se to uvijek višestruko vrati. Svatko tko je vrijedan ima i volje učiti i raditi ima otvorena vrata”, poruka je iz Siska.
Tamo su pak, naglašavaju, u svojoj režiji i angažmanu nedavno stvorili još jednu proizvodnu halu, da bi bili i ostali konkurentni i obranili primat u produkciji vrećica. One su prisutne u cijeloj Hrvatskoj, na više od 3000 prodajnih mjesta ponajvećih trgovačkih lanaca kao što su Konzum, Spar, NTL, Ultra Gross, Metro, te brojnim drugima, poznata je njihova robna marka Optiline.
Izvoze i u Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, tržišta koja su i inače vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partneri, a unatoč velikoj konkurenciji koja sva ima vrlo slične cijene, uspijevaju biti u samom vrhu. Radi zadržavanja tih pozicija Siščani pojačano vode brigu o svim segmentima proizvodnje pa idu u proširenje proizvodnih mogućnosti. I ne samo to, već na neki način krče i novi, okolišno zdraviji put.
“Tako je, dio novih kapaciteta odnosit će se na proizvodnju biorazgradivih vrećica, u čemu smo prvi u Hrvatskoj. Biorazgradive vrećice činit će ubuduće oko 20 posto ukupne proizvodnje Optiplasta. Italija, Francuska i Belgija jedine su u EU donijele odluku o uvođenju biorazgradivih treger vrećica u rolama za voće i povrće i na blagajnama trgovačkih centara.
U te će ih zemlje Optiplast izvoziti. Odnosno, realizacija je već krenula izvozom na tržište Italije, a nastavljamo s planom prema Francuskoj i Belgiji”, govori Drčić o novom smjeru tvrtke iz Siska, koja je lani imala prihode od 46.259.628 kuna, što je povećanje za šest milijuna u odnosu na 2016. godinu.
“Naš poslovni plan je da u naredne tri godine prihode povećamo oko 10 posto za svaku godinu”, nada se on. Biorazgradive vrećice prilika su za formiranje nove niše na našem tržištu i osim poslovne nude i zelenu, “eco friendly” dimenziju, pogotovo u svjetlu ozbiljnih namjera Europske komisije da iskorijeni klasične plastične vrećice iz prodaje, te postupno iz upotrebe. Drčić objašnjava o čemu je riječ. “EU je donesla zakon da svaka država članica može izabrati način kojim će doći do smanjivanja upotreba plastičnih vrećica.
Nekoliko je načina za koje su se države članice odlučile. Uglavnom su se odlučili na dva načina smanjivanja potrošnje polietilenskih vrećica. Samo tri članice EU su se odlučile na uvođenje biovrećica od kojih je jedino u Italiji dozvoljena 100% upotreba biorazgradivih vrećica što se odnosi na vrećice na blagajni i vrećice za voće i povrće. U Francuskoj i Belgiji su donijeli zakon da sve vrećice za voće i povrće moraju biti od bio materijala, ali su na blagajni dozvoljene vrećice od PE materijala debljine veće od 50 my (mikrometara).
Proizvodnja, potrošnja, birokracija…
Ostale države članice, a među njima i Hrvatska su se odlučile za obveznu naplatu vrećica debljine većih od 15 my. To znači da se vrećice koje dobijete u trgovini za voće i povrće, u pekarni, na tržnici smatraju primarnom ambalažom i da se dobivaju besplatno. Mi gledamo na to da mnoga istraživanja naših domaćih stručnjaka kao što su profesori s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a i svjetskih stručnjaka govori suprotno tome da je papirnata vrećica manje štetna od PE vrećica.
Kao jedan od razloga bitnih je koliko šume se treba posjeći za jednu vrećicu. Čak 17 puta se potroši više vode za papirnatu nego za plastičnu vrećicu što govori da bi se proizvela 1 tona papira od koje se može napraviti oko 10.000 papirnatih vrećica potroši se od 15-20 tisuća litara vode.
Za proizvodnju jedne tona papira potroši se čak 3,5 tone drveta i tom prilikom se upotrebe znatne količine opasnih i štetnih kemikalija. Npr. u otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su mnogi teški metali. Naša PE vrećica proizvod je koji se može 100 posto reciklirati i samim time vratiti u proizvodnju.
Time mislimo da je problem više u neodgovornom ponašanju samih ljudi. Drugdje u svijetu plastični otpad služi kao sirovina, a kod nas nažalost završava na odlagalištu. Mnogi ljudi ne znaju da plastična vrećica prema mnogim istraživanjima zauzima ukupno 0,03 posto prostora na odlagalištima ukopnog otpada te vjerujemo samim tim da imamo puno većih ugroza na utjecaj okoliša od samih PE vrećica”, opširno argumentira vlasnik sisačkog poduzeća.
Stoga je i odgovor na pitanje je li budućnost u papirnatoj ambalaži logičan i dijametralno suprotan od pitanja – “oni u Optiplastu misle da bi i dalje budućnost trebala biti u PE (polietilenskim) vrećicama. I ako bi morali birati između biovrećice kakvu lansiraju i one papirnate, sigurni su da bi ova biovarijanta bila manje štetna od papirnate.
“Najštetnije su platnene, papirnate pa tek onda plastične vrećice. Problem je u neodgovornom ponašanju i neselektivnom prikupljanju otpada, a ne u samoj vrsti otpada. U tom smislu bilo bi dobro kad bi se u cijeloj Hrvatskoj omogućio model da se otpad po različitim vrstama odvaja besplatno i da se naplaćuje tek onaj mješoviti komunalni otpad”, predlaže Drčić.
Oni s ostacima iz pogona nemaju ni trunke problema, kaže da svu svoju proizvodnju recikliraju 100%. U tome su zdrav primjer kakav je rijedak i u europskim okvirima, a da Europa prepoznaje i njihove napore, pokazuje i novi projekt koji je Optiplast kandidirao za financiranje iz EU fondova. “Trenutačno smo prijavili projekt pod nazivom Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta, u iznosu od 11 milijuna kuna i nadamo se da ćemo i njega uspješno realizirati”, kaže Drčić.
Njegova je tvornica više puta bila najbolja u segmentu malog poduzetništva u izboru HGK Županijske komore Sisak, ali dvije Zlatne kune HGK nisu vjerojatno i zadnje. “Budući da smo sad u kategoriji srednjih poduzeća, radit ćemo na tome da Zlatnu kunu dobijemo i u ovoj kategoriji. Ovo priznanje HGK podstrek je i mojim djelatnicima i meni da je naš rad prepoznat i vrednovan”, vjeruje Drčić. No, unatoč njegovim uspjesima, sklon je ocijeniti da je stanje poduzetništva u Hrvatskoj na – nezavidnoj razini.
“Ogromna administracija, puno papirologije, spor i neefikasan administrativni aparat i na državnoj i na lokalnoj razini usporavaju nas u realizaciji naših projekata. Znate da je svijet biznisa brz, vrijeme je novac i svako usporavanje otvara mogućnosti konkurenciji. Naša vrata su otvorena svima, te smo mišljenja da i lokalna i državna vlast trebaju biti efikasan servis poduzetnicima koji svojim radom pune blagajne. Veći interes za poduzetnike, olakšavanje puta povlačenja sredstava iz fondova EU, brzo rješavanje svih dozvola i papirologije treba biti prioritet svake politike i mi se nadamo da naša lokalna, a i državna vlast stremi tome”, savjetuje sisački gospodarstvenik. “Plastičniju” i jasniju poruku od takve teško se može čuti.
Izvor: Poslovni.hr
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Guest 1/9/2018, 18:03
Dobre vijesti za hrvatske umirovljenike, mirovine porasle za 2,7 posto
31. KOLOVOZA 2018. U 15:41
https://www.vecernji.hr/vijesti/sjajne-vijesti-za-hrvatske-umirovljenike-mirovine-porasle-za-2-7-posto-1267105
31. KOLOVOZA 2018. U 15:41
https://www.vecernji.hr/vijesti/sjajne-vijesti-za-hrvatske-umirovljenike-mirovine-porasle-za-2-7-posto-1267105
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by abraham 2/9/2018, 05:50
https://narod.hr/sport/video-docek-za-hrvatskog-maestra-ovacije-za-luku-modrica-na-santiago-bernabeu-a-onda-i-prekrasna-asistencija-kao-poklon-navijacima
_________________
But I'm near the end and I just ain't got the time
And I'm wasted and I can't find my way home.
abraham-
Posts : 14694
2014-04-14
Re: nešto pozitivno
by Guest 6/9/2018, 10:09
Ipak, ovo je ljeto, kao što rekoh, bilo blagoslovljeno. Hrvatska je reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji osvojila srebro i cijela ju je nacija po povratku iz Moskve dočekala nesputano očitujući svoju radost i domoljublje – prvi put nakon trećosiječanjskoga prevrata. A ovih su dana i Dinamovi Bad Blue Boys pod trasparentom „Život bez ideala nije vrijedan da se živi“ obilježili obljetnicu smrti Zvonka Bušića Taika. Ti bi događaji mogli biti znakoviti.
http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/51397-mahnitanje-lijevih-euro-i-yugo-ludaka
http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/51397-mahnitanje-lijevih-euro-i-yugo-ludaka
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Sora 6/9/2018, 20:31
Gledala taj clanakmetilda wrote:Ipak, ovo je ljeto, kao što rekoh, bilo blagoslovljeno. Hrvatska je reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji osvojila srebro i cijela ju je nacija po povratku iz Moskve dočekala nesputano očitujući svoju radost i domoljublje – prvi put nakon trećosiječanjskoga prevrata. A ovih su dana i Dinamovi Bad Blue Boys pod trasparentom „Život bez ideala nije vrijedan da se živi“ obilježili obljetnicu smrti Zvonka Bušića Taika. Ti bi događaji mogli biti znakoviti.
http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/51397-mahnitanje-lijevih-euro-i-yugo-ludaka
MUTILDA jesi ti u znaku bika ?
Ne smijes vidjeti crveno
Odmah se zaletiš u smjeru crvene krpe
E nije tebi lako .
Treba to crveno pofarbat u crno
A onda ces vec krepat i neces vidjeti apokalipsu Kao vase djelo
Tvoje i tvojih popova
_________________
DUM SPIRO, SPERO
Sora- Posts : 23839
2014-04-29
Re: nešto pozitivno
by Guest 6/9/2018, 21:22
sora, utakmica je, fakat si urlala kad su portugalci izjednačili..
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Sora 6/9/2018, 23:58
Nisam gledala uopcemetilda wrote:sora, utakmica je, fakat si urlala kad su portugalci izjednačili..
Sasvim sam zaboravila
A dobro draga jesi ti glumila golmana veceras
Jesi rasceperila noge ?
I svršila od srece kad je prvi gol bio
_________________
DUM SPIRO, SPERO
Sora- Posts : 23839
2014-04-29
Re: nešto pozitivno
by Guest 7/9/2018, 10:28
Akvizicijom tvornice Furnir Otok, Pervanovo grupa dobiva pouzdanog partnera u razvoju svoje linije inovativnih podnih obloga.
Tvrtka Furnir Otok primjer je uspješnog greenfield ulaganja u proizvodnju drvnih proizvoda. Osnovana je 2006. i u sljedećim je godinama brižno planirana, projektirana i izvedena te je jedna od najsuvremenijih tvornica rezanog furnira u Europi. Također, zaželio bih dobrodošlicu novim vlasnicima, zahvalio svim djelatnicima na dosadašnjoj suradnji i trudu, a sa sigurnošću mogu reći da će sinergija svih tvrtki u sastavu Pervanovo grupe dati Furnir Otoku priliku za veći rast i snažnije pozicioniranje na tržištu.Rekao je to u povodu preuzimanja otočkog Furnira od strane tvrtke Pervanovo, švedskog poduzetnika hrvatskih korijena Darka Pervana, Jozo Jović, osnivač i dosadašnji vlasnik Furnir Otoka d.o.o. Dogovor dviju strana postignut je prošlog tjedna, a završetak preuzimanja planiran je do kraja rujna. Vrijednost akvizicije nije objavljena, ali u Pervanovu pojašnjavaju kako je to “dio investicijskog ciklusa Pervanovo grupe u kojemu u prvoj fazi, do 2021., planiraju uložiti ukupno 180 milijuna eura, od čega oko dvije trećine u Hrvatsku gdje imaju tri tvornice – u Ogulinu, Bjelovaru i sada u Otoku. Kako navode u Pervanovu, “cilj akvizicije je osigurati dovoljne količine visokovrijednog furnira za rastuću proizvodnju novih podnih obloga Woodura” (Woodura je proizvodni proces patentiran i razvijen od strane sestrinske tvrtke Valinge Innovation AB), a furnir je najvažnija sirovina u proizvodnji podova Woodura.
Najmodernija tvornica
Furnir Otok jedna je od najmodernijih tvornica furnira u Europi poznata po iznimnoj kvaliteti proizvoda kojim opskrbljuje većinom proizvođače namještaja u Europi. Proizvodnja je započela 2011. i trenutačno je oko 7,5 milijuna četvornih metara furnira godišnje, kažu u Pervanovu i dodaju kako je cilj u bliskoj budućnosti u prvoj fazi podići kapacitet na 15 milijuna kvadrata, a u drugoj fazi investirati u još jednu liniju vertikalnog noža koja će omogućiti kapacitet od 20 milijuna kvadratnih metara. Dodatne količine upotrijebit će u proizvodnji Woodura podova. Napominju kako će investirati i u novi pogon spajanja furnira u dimenzijama 2,1 x 2,4 metra tehnologijom koja će omogućiti proizvodnju podova Woodura u sofisticiranoj kontinuiranoj preši.
Furnir Otok d.o.o. preimenovat će se u Bjelin Otok d.o.o. i nesmetano nastaviti opskrbom furnira postojeće partnere.
– Iako još nemam službenu informaciju o preuzimanju otočkog Furnira, radujem se što je u Otok došao ovako značajan investitor i poduzetnik jer je poželjan investitor. Kada je prije par godina neuspjehom završio njegov pokušaj da pogon otvori u Vukovaru jer su uvjeti bili neprihvatljivi, napisao sam pismo Darku Pervanu i pozvao ga u Otok.
Povećana potražnja
Sve što znam o ovom poduzetniku je pozitivno, kao i o, sada već bivšem, vlasniku koji je proizvodnju u Furniru podigao na visoku razinu. Možemo svi u Otoku biti zadovoljni jer smo dobili investitora koji se samo može poželjeti i nadam se da će zadovoljno biti i 120 zaposlenika – kaže gradonačelnik Otoka Josip Šarić i dodaje kako će pozvati vlasnika kako bi iz prve ruke čuo o planovima s otočkim pogonom.
Plan Pervanovo grupe je postati najveći proizvođač hrastovog furnira u Europi za primjenu u proizvodnji podova i furnirom će poglavito opskrbljivati tvornice Woodure unutar grupe u Švedskoj i Hrvatskoj, ali dio će plasirati i partnerima.
– Industrija podnih obloga mora uvesti nove proizvodne procese i za okoliš prihvatljive tehnologije koje koriste manje količine hrasta, a koji postaje sve manje dostupan na tržištu, naravno, zbog svoje biološke ograničenosti, ali i povećane potražnje. Od jednake količine hrasta dobivamo 10 puta više podova Woodura nego troslojnog parketa, a 33 puta više od tradicionalnog masivnog parketa – pojašnjava novi vlasnik Furnira, odnosno Bjelin Otoka d.o.o.
Izvor: Glas Slavonije
Tvrtka Furnir Otok primjer je uspješnog greenfield ulaganja u proizvodnju drvnih proizvoda. Osnovana je 2006. i u sljedećim je godinama brižno planirana, projektirana i izvedena te je jedna od najsuvremenijih tvornica rezanog furnira u Europi. Također, zaželio bih dobrodošlicu novim vlasnicima, zahvalio svim djelatnicima na dosadašnjoj suradnji i trudu, a sa sigurnošću mogu reći da će sinergija svih tvrtki u sastavu Pervanovo grupe dati Furnir Otoku priliku za veći rast i snažnije pozicioniranje na tržištu.Rekao je to u povodu preuzimanja otočkog Furnira od strane tvrtke Pervanovo, švedskog poduzetnika hrvatskih korijena Darka Pervana, Jozo Jović, osnivač i dosadašnji vlasnik Furnir Otoka d.o.o. Dogovor dviju strana postignut je prošlog tjedna, a završetak preuzimanja planiran je do kraja rujna. Vrijednost akvizicije nije objavljena, ali u Pervanovu pojašnjavaju kako je to “dio investicijskog ciklusa Pervanovo grupe u kojemu u prvoj fazi, do 2021., planiraju uložiti ukupno 180 milijuna eura, od čega oko dvije trećine u Hrvatsku gdje imaju tri tvornice – u Ogulinu, Bjelovaru i sada u Otoku. Kako navode u Pervanovu, “cilj akvizicije je osigurati dovoljne količine visokovrijednog furnira za rastuću proizvodnju novih podnih obloga Woodura” (Woodura je proizvodni proces patentiran i razvijen od strane sestrinske tvrtke Valinge Innovation AB), a furnir je najvažnija sirovina u proizvodnji podova Woodura.
Najmodernija tvornica
Furnir Otok jedna je od najmodernijih tvornica furnira u Europi poznata po iznimnoj kvaliteti proizvoda kojim opskrbljuje većinom proizvođače namještaja u Europi. Proizvodnja je započela 2011. i trenutačno je oko 7,5 milijuna četvornih metara furnira godišnje, kažu u Pervanovu i dodaju kako je cilj u bliskoj budućnosti u prvoj fazi podići kapacitet na 15 milijuna kvadrata, a u drugoj fazi investirati u još jednu liniju vertikalnog noža koja će omogućiti kapacitet od 20 milijuna kvadratnih metara. Dodatne količine upotrijebit će u proizvodnji Woodura podova. Napominju kako će investirati i u novi pogon spajanja furnira u dimenzijama 2,1 x 2,4 metra tehnologijom koja će omogućiti proizvodnju podova Woodura u sofisticiranoj kontinuiranoj preši.
Furnir Otok d.o.o. preimenovat će se u Bjelin Otok d.o.o. i nesmetano nastaviti opskrbom furnira postojeće partnere.
– Iako još nemam službenu informaciju o preuzimanju otočkog Furnira, radujem se što je u Otok došao ovako značajan investitor i poduzetnik jer je poželjan investitor. Kada je prije par godina neuspjehom završio njegov pokušaj da pogon otvori u Vukovaru jer su uvjeti bili neprihvatljivi, napisao sam pismo Darku Pervanu i pozvao ga u Otok.
Povećana potražnja
Sve što znam o ovom poduzetniku je pozitivno, kao i o, sada već bivšem, vlasniku koji je proizvodnju u Furniru podigao na visoku razinu. Možemo svi u Otoku biti zadovoljni jer smo dobili investitora koji se samo može poželjeti i nadam se da će zadovoljno biti i 120 zaposlenika – kaže gradonačelnik Otoka Josip Šarić i dodaje kako će pozvati vlasnika kako bi iz prve ruke čuo o planovima s otočkim pogonom.
Plan Pervanovo grupe je postati najveći proizvođač hrastovog furnira u Europi za primjenu u proizvodnji podova i furnirom će poglavito opskrbljivati tvornice Woodure unutar grupe u Švedskoj i Hrvatskoj, ali dio će plasirati i partnerima.
– Industrija podnih obloga mora uvesti nove proizvodne procese i za okoliš prihvatljive tehnologije koje koriste manje količine hrasta, a koji postaje sve manje dostupan na tržištu, naravno, zbog svoje biološke ograničenosti, ali i povećane potražnje. Od jednake količine hrasta dobivamo 10 puta više podova Woodura nego troslojnog parketa, a 33 puta više od tradicionalnog masivnog parketa – pojašnjava novi vlasnik Furnira, odnosno Bjelin Otoka d.o.o.
Izvor: Glas Slavonije
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by Guest 7/9/2018, 14:50
Metković, 6.9.2018. - Župan Nikola Dobroslavić imenovao je Povjerenstvo za mandarine kako bi se prepreke u proizvodnji, plasmanu i promociji mandarina što brže i kvalitetnije otklonile.
Povjerenstvo čine tri predstavnika proizvođača (Alenko Šešelj, Niko Kapović i Ozren Sršen), dva predstavnika otkupnih centara (Dragan Crnomarković i Katarina Taslak), predstavnik jedinica lokalne samouprave (Robert Doko), predstavnik Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Luka Popović), predsjednica Povjerenstva i zamjenica župana Žaklina Marević i ravnateljica Regionalne agencije DUNEA Melanija Milić.
Na prvom radnom sastanku istaknuto je nekoliko važnih tema na kojima će Povjerenstvo raditi, između ostalog poticanje pojednostavljenja procedure ishodovanja radnih dozvola za strane državljane, dobivanja zaštićene oznake izvornosti, kao i zadovoljavanja uvjeta za europsku oznaku izvornosti, unapređenja proizvodnje, izlaska na nova tržišta itd.. Također, Povjerenstvo će obavještavati proizvođače o aktualnim mjerama Ministarstva poljoprivrede: Sudjelovanje u Školskoj shemi – besplatni obroci mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća hrvatskim školarcima te Poziv za prijavu izlagača na Sajam zimnice i autohtonih proizvoda.
Podsjetimo, župan Dobroslavić, sa zamjenicom Žaklinom Marević, ravnateljicom Regionalne agencije DUNEA Melanijom Milić i v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem održao je 23. kolovoza u Opuzenu sastanak na temu plasmana uroda mandarina na tržište s uzgajivačima mandarina, predstavnicima otkupnih centara, državnom tajnicom u Ministarstvu poljoprivrede Marijom Vučković, načelnicima i gradonačelnicima s područja doline Neretve te predstavnicima drugih relevantnih institucija, kada je zaključeno kako je potrebno formirati radnu skupinu za pitanje mandarina.
Proizvođači su tom prilikom istaknuli kako je mandarina „jedina isplativa kultura koja ne može, poput primjerice lubenice, biti ugrožena raznim uvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.“ te kako se ove godine očekuje urod do 50 tisuća tona mandarina od čega je 80 posto namijenjeno izvozu.
Svrha Povjerenstva stoga će biti osigurati koordinaciju svih dionika u procesima upravljanja mandarinom s ciljem što boljeg plasmana proizvoda i osiguranja kvalitete proizvoda. Novi sastanak dogovoren je krajem ovog tjedna.
edubrovnik.org
edubrovnik.org
Guest- Guest
Re: nešto pozitivno
by abraham 8/9/2018, 11:29
https://direktno.hr/sport/svjetsko-prvenstvo-pejcic-osvojila-broncu-i-ispunila-normu-za-olimpijske-igre-2020-132920/
_________________
But I'm near the end and I just ain't got the time
And I'm wasted and I can't find my way home.
abraham-
Posts : 14694
2014-04-14
Page 16 of 26 • 1 ... 9 ... 15, 16, 17 ... 21 ... 26
Similar topics» Podrzite nesto pozitivno.
» Woke debil pita covu da navede nesto pozitivno u tome sto je bijelac
» Ubosni se pojavila priča da je nešto troglavo bilo u posjeti Sloveniji. Znate li vi nešto o tome?
» ''RASPUDIĆ PRIZNAO DA JE POGRIJEŠIO U ANALIZI IZBORA I OTKRIO NEŠTO ŠTO NAM JE PROMAKLO: ‘Dogodilo se nešto epohalno…’''
» skupilo se nešto ljudi, nešto prosvjeduju...
» Woke debil pita covu da navede nesto pozitivno u tome sto je bijelac
» Ubosni se pojavila priča da je nešto troglavo bilo u posjeti Sloveniji. Znate li vi nešto o tome?
» ''RASPUDIĆ PRIZNAO DA JE POGRIJEŠIO U ANALIZI IZBORA I OTKRIO NEŠTO ŠTO NAM JE PROMAKLO: ‘Dogodilo se nešto epohalno…’''
» skupilo se nešto ljudi, nešto prosvjeduju...
Page 16 of 26
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum