Njemačka traži još Hrvata koje je Čardak odbacio

melkior wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Ponavljam, ako tu postoji matematika (inteligencija svakako postoji, a gdje je inteligencija tu je svakako i neka vrsta matematike) ona je potpuno u funkciji nagona.
Zašto bi se branio od napada životinje ako nemaš nagon za samoodržanjem?
Zašto bi učinio išta u tom slučaju?

Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća. A jednostavna matematika nije nasljeđe kulture, već činjenice da ljuski mozak, usprkos tome što teži 1-2% ljudske mase koristi 25% ukupne čovjekove utrošene energije u odnosu na ostatak tijela.

Preneseno na hrvatsku državu i vladu, to vam dođe kao 25% PDV-a    Pa vi recite da mozak ne košta.

kako kaze abraham
kila mozga 2 konvertibilne marke manje nekoliko pfoeninga :D

melkior wrote:
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća.

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.
I da podebljam, ako je um prije svega kulturološki fenomen kako tvrdi neuroznanost, a očito jeste, onda je jasno da je naša kultura u konačnici zapravo u funkciji nagona za samoodržanjem i produljenjem vrste, jer mi kao vrsta zapravo jedino na taj način možemo opstati s obzirom da je upravo naš um naša najveća prednosti u odnosu na konkurenciju iz životinjskog svijeta. I ne samo naša matematika nego i kultura u cijelosti je zapravo također u funkciji tog nagona, druga je priča što nam omogućavaju ne samo opstanak nego i određeni prilično udoban stil života na koji smo se u međuvremenu toliko navikli da je postao i nekom vrstom biološke činjenice.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća.

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.

Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća.

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.

Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

Na neki način je i to biološki određeno, ali kvaka je u tome da mi uopće ne moramo iskoristiti vlastite biološke potencijale ako se tome opiremo. To će nam se i dogoditi ako potcjenimo važnost vlastite kulture za formiranje vlastitog uma. Kod životinja to ide ponešto drugačije odnosno spontanije.
Nije mi posve jasno što si htio reći boldanim. Pa kod svake vrste biologija predstavlja ograničenja za samu sebe. Međutim kod većine vrsta to nije problem za sam opstanak, jer koliko znamo, kultura nema niti blizu takav potencijal kao kod ljudi uključujući tu i utjecaj koji kultura ima u formiranju uma.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća.

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.

Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

Na neki način je i to biološki određeno, ali kvaka je u tome da mi uopće ne moramo iskoristiti vlastite biološke potencijale ako se tome opiremo. To će nam se i dogoditi ako potcjenimo važnost vlastite kulture za formiranje vlastitog uma. Kod životinja to ide ponešto drugačije odnosno spontanije.
Nije mi posve jasno što si htio reći boldanim. Pa kod svake vrste biologija predstavlja ograničenja za samu sebe. Međutim kod većine vrsta to nije problem za sam opstanak, jer koliko znamo, kultura nema niti blizu takav potencijal kao kod ljudi uključujući tu i utjecaj koji kultura ima u formiranju uma.

Zato što kod niti jedne druge životinjske vrste taj samoograničavajući efekt biologije nema tako dalekosežan utjecaj kao na ljudsku vrstu. Niti jedna druga životinjska kultura ne dovodi do apsurda da negira jednostavnu matematiku kao osnovni preduvjet vlastitog opstanka. Stoga niti jedna druga životinjska kultura nije toliko samodestruktivna kao ljudska.

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća.

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.

Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

Na neki način je i to biološki određeno, ali kvaka je u tome da mi uopće ne moramo iskoristiti vlastite biološke potencijale ako se tome opiremo. To će nam se i dogoditi ako potcjenimo važnost vlastite kulture za formiranje vlastitog uma. Kod životinja to ide ponešto drugačije odnosno spontanije.
Nije mi posve jasno što si htio reći boldanim. Pa kod svake vrste biologija predstavlja ograničenja za samu sebe. Međutim kod većine vrsta to nije problem za sam opstanak, jer koliko znamo, kultura nema niti blizu takav potencijal kao kod ljudi uključujući tu i utjecaj koji kultura ima u formiranju uma.

Zato što kod niti jedne druge životinjske vrste taj samoograničavajući efekt biologije nema tako dalekosežan utjecaj kao na ljudsku vrstu. Niti jedna druga životinjska kultura ne dovodi do apsurda da negira jednostavnu matematiku kao osnovni preduvjet vlastitog opstanka. Stoga niti jedna druga životinjska kultura nije toliko samodestruktivna kao ljudska.

Od svega što si naveo jasno je samo boldano.
Međutim, i dalje ne vidim kakve to veze ima sa samoograničavajućim efektima biologije koji se kod ljudi ionako smanjuju djelovanjem onih  kulture. Zapravo mislim da tu ide upravo obrnut zaključak da je izražena sklonost autodestrukciji kod ljudi opet prije svega kulturološki fenomen.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

Sa ovim si zapravo potvrdio da i životinje posjeduju nekakvu matematiku, jer poznaju kulturu što si i sam ranije potvrdio.
A da posjeduju nagon, to svi odavno znamo.
Dakle, ako smo iznikli iz životinjskog svijeta, onda i mi posjedujemo to isto, samo drugačije formirano i u puno kompleksnijem i teže objašnjivom obliku. Kod životinja ipak biologija debelo prevladava u odnosu na kulturu (nagon i genetika kao biološke činjenice), a kod ljudi je obrnuto. Pa i kod onih vrsta koje žive vrlo intenzivan društveni život poput pčela, takvo ponašanje je ipak prije svega u funkciji nagona, a nagon u funkciji opstanka i produljenja vrste.

Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

Na neki način je i to biološki određeno, ali kvaka je u tome da mi uopće ne moramo iskoristiti vlastite biološke potencijale ako se tome opiremo. To će nam se i dogoditi ako potcjenimo važnost vlastite kulture za formiranje vlastitog uma. Kod životinja to ide ponešto drugačije odnosno spontanije.
Nije mi posve jasno što si htio reći boldanim. Pa kod svake vrste biologija predstavlja ograničenja za samu sebe. Međutim kod većine vrsta to nije problem za sam opstanak, jer koliko znamo, kultura nema niti blizu takav potencijal kao kod ljudi uključujući tu i utjecaj koji kultura ima u formiranju uma.

Zato što kod niti jedne druge životinjske vrste taj samoograničavajući efekt biologije nema tako dalekosežan utjecaj kao na ljudsku vrstu. Niti jedna druga životinjska kultura ne dovodi do apsurda da negira jednostavnu matematiku kao osnovni preduvjet vlastitog opstanka. Stoga niti jedna druga životinjska kultura nije toliko samodestruktivna kao ljudska.

Od svega što si naveo jasno je samo boldano.
Međutim, i dalje ne vidim kakve to veze ima sa samoograničavajućim efektima biologije koji se kod ljudi ionako smanjuju djelovanjem onih  kulture. Zapravo mislim da tu ide upravo obrnut zaključak da je izražena sklonost autodestrukciji kod ljudi opet prije svega kulturološki fenomen.

Bojim se da mi nije jasan tvoj post i da smo se složili 

Samoograničavajući efekti biologije nisu mehanizam koji može podnijeti razvijenu kulturu, koja radi protiv te iste biologije. Biologiju u stvari nije briga hoćemo li živjeti 80 ili 100 godina. Sa 70 i kusur godina ionako nastupa Alzheimer, demencija, itd. Stvar je u tome da se više nitko ne razmnožava s 16, 17 godina života. Govorim naravno, o visoko razvijenoj kulturi Zapada koja je izdala vlastite izvore i počela. Kultura vodi rat protiv biologije i prirodnih mehanizama opstanka.

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Točno    S tom napomenom da ako kod ljudi prevladava kultura u odnosu na biologiju, da je i to biološki predodređeno. Kod ljudske vrste, biologija, a ne kultura, ograničava samu sebe. 

Na neki način je i to biološki određeno, ali kvaka je u tome da mi uopće ne moramo iskoristiti vlastite biološke potencijale ako se tome opiremo. To će nam se i dogoditi ako potcjenimo važnost vlastite kulture za formiranje vlastitog uma. Kod životinja to ide ponešto drugačije odnosno spontanije.
Nije mi posve jasno što si htio reći boldanim. Pa kod svake vrste biologija predstavlja ograničenja za samu sebe. Međutim kod većine vrsta to nije problem za sam opstanak, jer koliko znamo, kultura nema niti blizu takav potencijal kao kod ljudi uključujući tu i utjecaj koji kultura ima u formiranju uma.

Zato što kod niti jedne druge životinjske vrste taj samoograničavajući efekt biologije nema tako dalekosežan utjecaj kao na ljudsku vrstu. Niti jedna druga životinjska kultura ne dovodi do apsurda da negira jednostavnu matematiku kao osnovni preduvjet vlastitog opstanka. Stoga niti jedna druga životinjska kultura nije toliko samodestruktivna kao ljudska.

Od svega što si naveo jasno je samo boldano.
Međutim, i dalje ne vidim kakve to veze ima sa samoograničavajućim efektima biologije koji se kod ljudi ionako smanjuju djelovanjem onih  kulture. Zapravo mislim da tu ide upravo obrnut zaključak da je izražena sklonost autodestrukciji kod ljudi opet prije svega kulturološki fenomen.

Bojim se da mi nije jasan tvoj post i da smo se složili 

Samoograničavajući efekti biologije nisu mehanizam koji može podnijeti razvijenu kulturu, koja radi protiv te iste biologije. Biologiju u stvari nije briga hoćemo li živjeti 80 ili 100 godina. Sa 70 i kusur godina ionako nastupa Alzheimer, demencija, itd. Stvar je u tome da se više nitko ne razmnožava s 16, 17 godina života. Govorim naravno, o visoko razvijenoj kulturi Zapada koja je izdala vlastite izvore i počela. Kultura vodi rat protiv biologije i prirodnih mehanizama opstanka.

Prema tome, ostajem kod tvrdnje da je kultura, pogotovo visoko razvijena kultura, kolektivistička izmišljotina koja negira prirodne principe. Prvo sveučilištem i obrazovanjem protiv razmnožavanja, a poslije tehnologijom i kapitalom    Nije ni čudo da visoko razvijene civilizacije propadaju jer im uvijek fali nedovoljno svježih kuraca i mladog mesa pa moraju uvoziti iz drugih nekultura 

melkior wrote:
Samoograničavajući efekti biologije nisu mehanizam koji može podnijeti razvijenu kulturu, koja radi protiv te iste biologije. Biologiju u stvari nije briga hoćemo li živjeti 80 ili 100 godina. Sa 70 i kusur godina ionako nastupa Alzheimer, demencija, itd. Stvar je u tome da se više nitko ne razmnožava s 16, 17 godina života. Govorim naravno, o visoko razvijenoj kulturi Zapada koja je izdala vlastite izvore i počela. Kultura vodi rat protiv biologije i prirodnih mehanizama opstanka.

Ti zapravo ne govoriš o biologiji njenim zakonitostima i efektima, nego o nazovimo to tako optimalnom funkciniranju biologije kada su ljudska bića u pitanju.
Ali to je odavno prevaziđen koncept jer smo od vremena kada je nastao homo sapiens daleko pomakli granice na mnogim područjima pa tako i čisto biološkim. Ljudi ne žive u prosjeku 20 i nešto godina i ne doživljavaju maksimalnu starost od oko 30 godina. Dakle, te granice koje su postojale u vrijeme kada su ljudske zajednice bile na primitivnoj razini danas više ne postoje.
U budućnosti će sasvim sigurno taj efelt biti još više izražen, a neke ideje u tom smislu možeš pročitati u knjizi Fizika budućnosti od Michiu Kakua. Vjerojatno ju možeš naći u lokalnoj gradskoj knjižnici ako ti se knjiga ne kupuje, a lako ćeš naći poglavlje koje govori o tome i sa time se možeš upoznati u samoj knjižnici a da knjigu uopće ne posuđuješ.
Ima tu i pretjerivanja i fantaziranja, ali ima i puno posve realnih ideja.
E sad, problem izdaje vlastitih principa od strane prevladavajuće kulture na zapadu, ako se takva situacija nastavi još dovoljno dug period vremena, nije neki poseban problem riješiti. Vitalnija konkurencija će ju jednostavno ukloniti sa pozornice postojanja i kraj priče.
Dakle, to zapravo uopće nije realan problem, a posebno ne problem biologije koja takve stvari rješava vrlo ekspeditivno, a rekao bih i nemilosrdno.

melkior wrote:
Prema tome, ostajem kod tvrdnje da je kultura, pogotovo visoko razvijena kultura, kolektivistička izmišljotina koja negira prirodne principe. Prvo sveučilištem i obrazovanjem protiv razmnožavanja, a poslije tehnologijom i kapitalom    Nije ni čudo da visoko razvijene civilizacije propadaju jer im uvijek fali nedovoljno svježih kuraca i mladog mesa pa moraju uvoziti iz drugih nekultura 

Zapravo nije ni bitno je li riječ samo o kolektivističkoj izmišljotini ili ne. Ono što je tu jedino važno je da nam ta "izmišljotina" omogućuje podizanje razine opsega i kvalitete našeg uma na do tada neslućenu razinu, što nam ne pomaže samo u opstanku (to valjda nije potrebno posebno dokazivati, dovoljno je pogledati brojeve o povećanju broja ljudskih stanovnika na Zemlji) nego i postizanju jednog stila života čija udobnost se u prosjeku stalno povećava, a čovjek se na udobnost jako lako navikne.
Visoko razvijene civilizacije ne propadaju iz razloga koje si naveo nego zbog slabosti uma odnosno kulture koja je generirala i proširila takav um zbog čega dolazi do loše analize problema iza kojih slijedi i loša akcija u smislu njihovog rješavanja. 
Pa Kina se dobrovoljno izolirala od svijeta kada je bila najmoćnija i na najvišoj kulturološkoj razini sa objašnjenjem da što će se oni prljati u kontaktima sa primitivnim zapadnjacima kada je njihova kultura superiorna zapadnoj?
Iz toga su se sna probudili valjda tek u Opijumskim ratovima, ako i tada.
Druge primjere neću ni spominjati jer su općepoznati.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Samoograničavajući efekti biologije nisu mehanizam koji može podnijeti razvijenu kulturu, koja radi protiv te iste biologije. Biologiju u stvari nije briga hoćemo li živjeti 80 ili 100 godina. Sa 70 i kusur godina ionako nastupa Alzheimer, demencija, itd. Stvar je u tome da se više nitko ne razmnožava s 16, 17 godina života. Govorim naravno, o visoko razvijenoj kulturi Zapada koja je izdala vlastite izvore i počela. Kultura vodi rat protiv biologije i prirodnih mehanizama opstanka.

Ti zapravo ne govoriš o biologiji njenim zakonitostima i efektima, nego o nazovimo to tako optimalnom funkciniranju biologije kada su ljudska bića u pitanju.
Ali to je odavno prevaziđen koncept jer smo od vremena kada je nastao homo sapiens daleko pomakli granice na mnogim područjima pa tako i čisto biološkim. Ljudi ne žive u prosjeku 20 i nešto godina i ne doživljavaju maksimalnu starost od oko 30 godina. Dakle, te granice koje su postojale u vrijeme kada su ljudske zajednice bile na primitivnoj razini danas više ne postoje.

Samo što čovjek od tog produženog biološkog efekta nema ništa jer je stvar u sadržaju života, ne u njegovoj duljini. Može suvremena civilizacija (i to doista i čini) produžiti mladost (u stvari nezrelost) i za 15-ak godina, nije problem, problem je što mladi ljudi od toga nemaju koristi niti u toj produljenoj mladosti doista uživaju, niti društvo od te produljene mladosti doista ima ikakve koristi, osim što je to savršeno za razvijanje narcisoidnosti, samoživosti i drugih patoloških psiho-socijalnih stanja.

melkior wrote:
Samo što čovjek od tog produženog biološkog efekta nema ništa jer je stvar u sadržaju života, ne u njegovoj duljini.

To je tvoje mišljenje, a velika većina ljudi ipak misli kako nije samo stvar u kvaliteti života nego i u duljini.
Naime, ne treba zanemariti činjenicu da se prolaskom godina uobičajeno javlja neka zrelost koju ogromna većina ljudi nema u mladosti pa čak i životna mudrost, a za postizanje nekih rezultata ti ionako treba i određeno vrijeme.
Protiv te logike radi zapravo jedino infantilna komponenta zapadne kulture (Bruce Springsteen je u jednom tv razgovoru jasno rekao da je rock glazba i kultura ta koja najuvjerljivije obećava produljenje mladosti u mentalnom smislu te riječi) koja promovira kult vječne mladosti što zapravo podrazumjeva ponavljanje istih pogrešaka od rane mladosti do kasne starosti dok god je to čovjek fizički i zdravstveno u stanju. No, kako je jasno da se taj tragikomični element u zapadnoj kulturi neće moći jako dugo održati i da će biti uklonjen na bilo koji način, ja to i ne vidim kao neki poseban problem.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Prema tome, ostajem kod tvrdnje da je kultura, pogotovo visoko razvijena kultura, kolektivistička izmišljotina koja negira prirodne principe. Prvo sveučilištem i obrazovanjem protiv razmnožavanja, a poslije tehnologijom i kapitalom    Nije ni čudo da visoko razvijene civilizacije propadaju jer im uvijek fali nedovoljno svježih kuraca i mladog mesa pa moraju uvoziti iz drugih nekultura 

Zapravo nije ni bitno je li riječ samo o kolektivističkoj izmišljotini ili ne. Ono što je tu jedino važno je da nam ta "izmišljotina" omogućuje podizanje razine opsega i kvalitete našeg uma na do tada neslućenu razinu, što nam ne pomaže samo u opstanku (to valjda nije potrebno posebno dokazivati, dovoljno je pogledati brojeve o povećanju broja ljudskih stanovnika na Zemlji) nego i postizanju jednog stila života čija udobnost se u prosjeku stalno povećava, a čovjek se na udobnost jako lako navikne.
Visoko razvijene civilizacije ne propadaju iz razloga koje si naveo nego zbog slabosti uma odnosno kulture koja je generirala i proširila takav um zbog čega dolazi do loše analize problema iza kojih slijedi i loša akcija u smislu njihovog rješavanja. 
Pa Kina se dobrovoljno izolirala od svijeta kada je bila najmoćnija i na najvišoj kulturološkoj razini sa objašnjenjem da što će se oni prljati u kontaktima sa primitivnim zapadnjacima kada je njihova kultura superiorna zapadnoj?
Iz toga su se sna probudili valjda tek u Opijumskim ratovima, ako i tada.
Druge primjere neću ni spominjati jer su općepoznati.

Upravo udobnost i generira dugoročno slabost uma. 
Povećanje broja stanovnika na Zemlji je posljedica prodora zapadne kulture i tehnologije na istok i Jug planete, korist od toga na Zapadu imali su samo veliki dioničari i izvršni direktori kompanija kojima se drastično povećalo tržište za njihove proizvode. Sama zapadna kultura od tog drastičnog povećanja stanovnika na Zemlji nije imala i nema - ništa. 

Kina je društvo u kojem je najzornije i najvjernije ostvaren mravlji komunizam. Društvo savršene (ili gotovo savršene) utopije o kakvom su sanjali Gramsci, Adorno i drugi marksisti.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Samo što čovjek od tog produženog biološkog efekta nema ništa jer je stvar u sadržaju života, ne u njegovoj duljini.

To je tvoje mišljenje, a velika većina ljudi ipak misli kako nije samo stvar u kvaliteti života nego i u duljini.
Naime, ne treba zanemariti činjenicu da se prolaskom godina uobičajeno javlja neka zrelost koju ogromna većina ljudi nema u mladosti pa čak i životna mudrost, a za postizanje nekih rezultata ti ionako treba i određeno vrijeme.
Protiv te logike radi zapravo jedino infantilna komponenta zapadne kulture (Bruce Springsteen je u jednom tv razgovoru jasno rekao da je rock glazba i kultura ta koja najuvjerljivije obećava produljenje mladosti u mentalnom smislu te riječi) koja promovira kult vječne mladosti što zapravo podrazumjeva ponavljanje istih pogrešaka od rane mladosti do kasne starosti dok god je to čovjek fizički i zdravstveno u stanju. No, kako je jasno da se taj tragikomični element u zapadnoj kulturi neće moći jako dugo održati i da će biti uklonjen na bilo koji način, ja to i ne vidim kao neki poseban problem.

Daj mi objasni što će ti zrelost dok imaš kurvi, viagre, kontracepcijsku pilulu i čitavu industriju zabave za sve uzraste? Propovijedanje takve zrelosti slično je demenciji nekog ostarjelog pripadnika klera koji je izgubio vezu sa životom. Što se pak samih rezultata tiče, cjeloživotno školovanje i otvoreno tržište rada u stvari čitavu priču o karijeri i rezultatima postavlja na tanki led, a budućnost čini nesigurnom za sve. Doduše, to pokazuje koliko su i efekti visoke kulture kao što je zapadna, ograničeni, jer na nju utječu tehnologija i ekonomija čije trendove postaje sve teže pratiti, a kamoli im se prilagođavati.

melkior wrote:
Kina je društvo u kojem je najzornije i najvjernije ostvaren mravlji komunizam. Društvo savršene (ili gotovo savršene) utopije o kakvom su sanjali Gramsci, Adorno i drugi marksisti.

Doduše, komunizam u Kini čak i nije stvar ekonomije, koliko naslijeđenog kolektivističkog, mentalnog kulturnog obrasca naslijeđenog od ranijih vremena. Azijske despocije su sve slične jedna drugoj, s tim da je kineska još i najrazumnija. Ali to se vidi i na kineskim turistima koji usprkos kapitalizmu, i dalje izgledaju kao mravi - zombiji i Borg radilice bez vlastite osobnosti i individualne svijesti.

melkior wrote:
Upravo udobnost i generira dugoročno slabost uma. 
Povećanje broja stanovnika na Zemlji je posljedica prodora zapadne kulture i tehnologije na istok i Jug planete, korist od toga na Zapadu imali su samo veliki dioničari i izvršni direktori kompanija kojima se drastično povećalo tržište za njihove proizvode. Sama zapadna kultura od tog drastičnog povećanja stanovnika na Zemlji nije imala i nema - ništa. 

Kina je društvo u kojem je najzornije i najvjernije ostvaren mravlji komunizam. Društvo savršene (ili gotovo savršene) utopije o kakvom su sanjali Gramsci, Adorno i drugi marksisti.

Povećanje udobnosti ima svoje loše strane, ali još puno više dobrih.
Ne kaže se badava da je filozofija hobi punih stomaka, ili tako nekako, jer čovjek koji neprestano gladuje i boji se smrti od gladi ima važnijih problema za rješavanje od misaonih modela i hipotetičkih problema.
Međutim, ako se baviš samo traženjem odgovora na pitanje kako izbjeći smrt od gladi, nećeš moći svoj um dovesti na neku značajniju razinu.
Povećanje broja stanovnika nije problem ako postoji samoodrživost sustava. Za sada jasno postoji a sa podizanjem tehnologije na još višu razinu će se problemi u tom smislu dalje smanjivati.
Istina je da je od širenja zapadnog utjecaja na istok najviše ako ne i isključive koristi imao krupni kapital, ali mislim da se i tom generiranjem ovog problema sa masovnim imigracijama radi smanjenja cijena radne snage na zapadu i daljnjem povećanju profita najbogatijih polako ali sigurno bliži kraj, jer će to pogoršanja standarda života na zapadu odnosno smanjenja udobnosti istog zbog masovnih imigracija dovesti do pobune protiv interesa tog krupnog kapitala i toj će priči na bilo koji način doći kraj. Početak tog kraja ili kraj početaka se već pomalo nazire Trumpovom pobjedom na izborima.
Ja nisam govorio o današnjoj Kini nego onoj od prije nekoliko stoljeća koja je bila prva sila svijeta i tu je poziciju upropastila odlaskom u neku vrstu kulturološke splendid isolation.
Još nisu shvatili koliko su tom pogreškom zapravo izgubili, a moguće da je jedan razlog za to mentalitet mravljeg komunizma koji spominješ i koji su nahvalili ne samo spomenuti nego i jedan Jean Paul uber alles Sartre koji je prvo podržao Mao Ze Donga, a onda se ogradio od njega kada je shvatio kakvu je pogrešku napravio.
Međutim, i taj je mentalitet mravljeg komunizma u Kini na laganom izdisaju i to se očuvalo najučinkovitije u sjevernoj Koreji za koju je jasno da će se raspasti na jedan vrlo neugodan način. Kinu to vjerojatno ipak neće spriječiti da nastavi sa daljnim jačanjem svoje pozicije u svijetu na račun zapada i tu je jedino može spriječiti SAD kao prva sila zapada. Ostale su zapravo odavno poražene što je u vrijeme Opijumskih ratova bilo nazamislivo.
E sad, možemo razglabati o tome koji je glavni razlog za tu promjenu odnosa snaga u korist Kine, a jasno je da to nije mravlji komunizam koji je postojao i za vrijeme Maoa, a tada je Kina svejedno bila jako slaba, ili je riječ om prevladavanju osjećaja pripadnosti kolektivu na račun slijepog individualizma koji je teško oštetio zapad, uključujući tu i SAD. 
Dakle, nije niti svaki kolektivizam isti, a svakako nije ni jednako uspješan.

kako more samo krupni kapital imati koristi od širenja kapitalizma na zapad, ka jo sa morin naručiti botun iz kine za 1 cent?

širenje kapitalizma povećava standard, ne smanjuje ga.

melkior wrote:
Daj mi objasni što će ti zrelost dok imaš kurvi, viagre, kontracepcijsku pilulu i čitavu industriju zabave za sve uzraste? Propovijedanje takve zrelosti slično je demenciji nekog ostarjelog pripadnika klera koji je izgubio vezu sa životom. Što se pak samih rezultata tiče, cjeloživotno školovanje i otvoreno tržište rada u stvari čitavu priču o karijeri i rezultatima postavlja na tanki led, a budućnost čini nesigurnom za sve. Doduše, to pokazuje koliko su i efekti visoke kulture kao što je zapadna, ograničeni, jer na nju utječu tehnologija i ekonomija čije trendove postaje sve teže pratiti, a kamoli im se prilagođavati.

Eto ga na!
Pa valjda zato jer te konzumiranje usluga kurvi, viagre i ostalih pogodnosti industrije zabave neće približiti onome što kao ljudsko biće jesi i neće ti pomoći u nekoj maksimalnoj aktualizaciji vlastitih potencija nego te prije odbaciti još dalje od nje?
Nije ti taj odgovor pao na pamet?
Na to nas je naučila dosadašnja praksa takvog načina života još od vremena Jacka Kerouaca ako ne i ranije pa preko svih prerano preminulih rock zvijezda kojima je glavni životni cilj bio goriti svijeću na oba kraja i umrijeti mlad kako bi bio lijep leš (ali ne zadugo) pa sve do današnje prevladavajuće infantilizacije cijele zapdne kulture.
Ali dobro, to je na ktraju krajeva stvar slobodnog izbora pa tko što voli neka izvoli, samo je problem da se tu ne razumije kako će svatko na kraju i snositi posljedice vlastitih izbora prije svega zbog spomenute infantilizacije.
Tehnologija je ionako proizvod uma odnosno kulture i pogoduje širenju i jednog i drugog tako da ja ni tu ne vidim neki poseban problem.

aben wrote:kako more samo krupni kapital imati koristi od širenja kapitalizma na zapad

Sa zapada na istok.

slidingdoorsoperator wrote:

melkior wrote:
Upravo udobnost i generira dugoročno slabost uma. 
Povećanje broja stanovnika na Zemlji je posljedica prodora zapadne kulture i tehnologije na istok i Jug planete, korist od toga na Zapadu imali su samo veliki dioničari i izvršni direktori kompanija kojima se drastično povećalo tržište za njihove proizvode. Sama zapadna kultura od tog drastičnog povećanja stanovnika na Zemlji nije imala i nema - ništa. 

Kina je društvo u kojem je najzornije i najvjernije ostvaren mravlji komunizam. Društvo savršene (ili gotovo savršene) utopije o kakvom su sanjali Gramsci, Adorno i drugi marksisti.

Povećanje udobnosti ima svoje loše strane, ali još puno više dobrih.
Ne kaže se badava da je filozofija hobi punih stomaka, ili tako nekako, jer čovjek koji neprestano gladuje i boji se smrti od gladi ima važnijih problema za rješavanje od misaonih modela i hipotetičkih problema.
Međutim, ako se baviš samo traženjem odgovora na pitanje kako izbjeći smrt od gladi, nećeš moći svoj um dovesti na neku značajniju razinu.
Povećanje broja stanovnika nije problem ako postoji samoodrživost sustava. Za sada jasno postoji a sa podizanjem tehnologije na još višu razinu će se problemi u tom smislu dalje smanjivati.
Istina je da je od širenja zapadnog utjecaja na istok najviše ako ne i isključive koristi imao krupni kapital, ali mislim da se i tom generiranjem ovog problema sa masovnim imigracijama radi smanjenja cijena radne snage na zapadu i daljnjem povećanju profita najbogatijih polako ali sigurno bliži kraj, jer će to pogoršanja standarda života na zapadu odnosno smanjenja udobnosti istog zbog masovnih imigracija dovesti do pobune protiv interesa tog krupnog kapitala i toj će priči na bilo koji način doći kraj. Početak tog kraja ili kraj početaka se već pomalo nazire Trumpovom pobjedom na izborima.
Ja nisam govorio o današnjoj Kini nego onoj od prije nekoliko stoljeća koja je bila prva sila svijeta i tu je poziciju upropastila odlaskom u neku vrstu kulturološke splendid isolation.
Još nisu shvatili koliko su tom pogreškom zapravo izgubili, a moguće da je jedan razlog za to mentalitet mravljeg komunizma koji spominješ i koji su nahvalili ne samo spomenuti nego i jedan Jean Paul uber alles Sartre koji je prvo podržao Mao Ze Donga, a onda se ogradio od njega kada je shvatio kakvu je pogrešku napravio.
Međutim, i taj je mentalitet mravljeg komunizma u Kini na laganom izdisaju i to se očuvalo najučinkovitije u sjevernoj Koreji za koju je jasno da će se raspasti na jedan vrlo neugodan način. Kinu to vjerojatno ipak neće spriječiti da nastavi sa daljnim jačanjem svoje pozicije u svijetu na račun zapada i tu je jedino može spriječiti SAD kao prva sila zapada. Ostale su zapravo odavno poražene što je u vrijeme Opijumskih ratova bilo nazamislivo.
E sad, možemo razglabati o tome koji je glavni razlog za tu promjenu odnosa snaga u korist Kine, a jasno je da to nije mravlji komunizam koji je postojao i za vrijeme Maoa, a tada je Kina svejedno bila jako slaba, ili je riječ om prevladavanju osjećaja pripadnosti kolektivu na račun slijepog individualizma koji je teško oštetio zapad, uključujući tu i SAD. 
Dakle, nije niti svaki kolektivizam isti, a svakako nije ni jednako uspješan.

Slažem se s postom. Međutim, ono što je oduvijek bio generator razvoja Zapada nije obožavanje kolektivizma u bilo kojem obliku, već individualna kreativnost, hrabrost pobune protiv ustaljenih obrazaca razmišljanja i djelovanja, često i uz osobnu žrtvu protiv institucija sistema, vlasti, religije, tradicije (mentaliteta bolje da propadne selo nego običaji) i kritička svijest uz osjećaj osobne odgovornosti. Tu kolektivizam ne može puno ponuditi, naprotiv, tek pobuna protiv kolektivizma može stvoriti novu ili dodanu vrijednost, pa i za sam kolektiv.
Vrlina naše zapadne kolektivne svijesti što u temeljima ipak ima obožavanje antičkih junaka, grčkih heroja i titana, a ne države ili zajednice kao takve, kao vrijednosti po sebi.

aben wrote:širenje kapitalizma povećava standard, ne smanjuje ga.

Meni to ne moraš objašnjavati. Objasni to nezadovoljnim radnicima u SAD-u koji su izgubili posao zato jer je krupni kapital radi većeg profita otvorio konkurentske pogone u zemljama trećeg svijeta i posebno na istoku. Na kraju su baš oni najrevnije glasali za Trumpa zbog obećanog povratka radnih mjesta u SAD, dakle ne samo iz protesta kao što su to učinili Talijani svojim političkim elitama.