egzodus iz slavonije iz malo drugog ugla

Totenkopf wrote:

marcellus wrote:osim toga ako netko uz ove cijene mlijeka kakve su sad ne može živjeti od mljekarstva znači da nešto krivo radi.

Spičkaju poticaje na aute i traktore s gps-om i klimom...
Pa, onda kuknjava, em suša, em poplava, em mraz a sve država treba nadoknaditi...
U francuskoj vinogradari ne spavaju kad se očekuje mraz, već pale tisuće baklji po vinogradima i štite tako urod i svoju investiciju...

kod nas poljoprivredni proizvođači većinom očekuju subvencije države za ono što proizvode, a također i da im država nađe tržište ili otkupi ono što nisu uspjeli prodati

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:osim toga ako netko uz ove cijene mlijeka kakve su sad ne može živjeti od mljekarstva znači da nešto krivo radi.

kolika je "ova" cijena mlijeka? napiši to tvoje "ovo" u kunama, eurima ili bitcoinima ali nemoj mi ovo-ono ove cijene .

https://www.agroklub.com/stocarstvo/rastu-otkupne-cijene-sirovog-mlijeka/37936/

http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/dukat-dize-otkupne-cijene-mlijeka-329722

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dukat-povecao-otkupnu-cijenu-mlijeka-za-10-lipa-po-litri---487949.html



cijene mlijeka u svijetu rastu jer su kinezi otkrili maslac, a kad rastu cijene uvoznog mlijeka rastu i domaćeg naravno

zašto si sad kineze izvukao? zbog čega?

"Prosječna otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka realne kakvoće u listopadu ove godine iznosila je 2,42 kn/kg (32,05 €/100 kg) uz 4,0 posto mliječne masti te 3,43 posto bjelančevina što je porast za 5,2 posto u odnosu na cijene iz rujna. U odnosu na lanjske cijene, kada su zabilježene najniže otkupne cijene mlijeka unazad nekoliko godina, cijene mlijeka u listopadu ove godine bile su više za 6,98 posto", navode iz TISUP-a.

dakle to je BRUTO cijena. mene zanima NETO cijena.

U odnosu na druge zemlje EU, Hrvatska se svrstala u kategoriju zemalja s nižom otkupnom cijenom...

opet sereš jer ovo upravo piše suprotno onome što ti tvrdiš da je domaće mlijeko skuplje od uvoznog a ustvari je jeftinije od uvoznog.

marcellus wrote:ima nešto u i tome da je naš seljak neuk, nestručan, sebičan i neće se udružit ko švapski s drugim seljacima, nekooperativan, i radi neekonomično. Tehnologije su zastarjele, znanje oskudno, imanja premala, navodnjavanja nema.

I svi rade kukuruz i pšenicu, oko kojih je najmanje posla.

točno, kad su iz EU našim seljacima preporučili klasterizaciju i okrupnjivanje, oni su pali nesvijest od užasa--pa zar opet socijalističke zadruge i komunistički 'kolhozi'
neće naš seljak u to, on će prodavati kod kuće i izvoziti na strana tržišta, sve to sa svoje 4 krave i 20 ha površine, i naravno, uz pomoć države

marcellus wrote:inače cijena mlijeka, otkupna, u hrvatskoj je cca ista kao u njemačkoj i nizozemskoj

niža.

Gnječ wrote:

marcellus wrote:inače cijena mlijeka, otkupna, u hrvatskoj je cca ista kao u njemačkoj i nizozemskoj

niža.

ma hajde, zašto je onda uvozno mlijeko iz njemačke jeftinije od domaćeg...

shady.lady wrote:

marcellus wrote:ima nešto u i tome da je naš seljak neuk, nestručan, sebičan i neće se udružit ko švapski s drugim seljacima, nekooperativan, i radi neekonomično. Tehnologije su zastarjele, znanje oskudno, imanja premala, navodnjavanja nema.

I svi rade kukuruz i pšenicu, oko kojih je najmanje posla.

točno, kad su iz EU našim seljacima preporučili klasterizaciju i okrupnjivanje, oni su pali nesvijest od užasa--pa zar opet socijalističke zadruge i komunistički 'kolhozi'
neće naš seljak u to, on će prodavati kod kuće i izvoziti na strana tržišta, sve to sa svoje 4 krave i 20 ha površine, i naravno, uz pomoć države

žena radila pred koju godinu kad su radili evaluaciju fakulteta s ljudima s cornella, profesorima, koji su došli radi agronomskog. Vele faks nije loš, dapače solidan (cornell je u agronomiji među najjačima na svijetu) ali... ono, imate sve, imate preduvjete ko niko, zemlju, klimu, sve, a koji kurac radite? Pšenicu!

situacija od prije pet godina: mljekare predlažu otkupnu cijenu mlijeka kao eu prosjek, a proizvođači kažu da im je to premalo...

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mljekare-ce-predloziti-europsku-cijenu-mlijeka.html

marcellus wrote:

Leviathan2 wrote:ja sam dosta krstario italijom nema gdje nije obradjeno, jebote, di nije mogao zasijat posadio maslinu, kod nas zemlje pun kurac a ima gladnijeh
isto svicarci s onih par oranica pokrivaju 80% svojih potreba u hrani
problem je slavonije sto je devastirana, drzava se nametnula kao tata i mama i sjebala komplet poljoprivredu, ubila poduzetnost

e država jebala te država

istina da sam ja vidio sve i svašta od slovenije na dalje i nigdje nema toliko neobrađene zemlje i pustih polja kao u hrvatskoj, ali istina je da nije "država" krivac za sve

ima nešto u i tome da je naš seljak neuk, nestručan, sebičan i neće se udružit ko švapski s drugim seljacima, nekooperativan, i radi neekonomično. Tehnologije su zastarjele, znanje oskudno, imanja premala, navodnjavanja nema.

I svi rade kukuruz i pšenicu, oko kojih je najmanje posla.

zasto imanja premala?
pa sa 5 hektara se da lijepa lova izvuci a kamoli i vise, oni koji imaju pol hektara zemlje nisu poljoprivrednici nego obicni proleterijat
moj bratic je kupio nekih 10 h zemlje negdje oko grubisina polja,  nisam siguran sto sadi al sam siguran da nije kukuruz ni psenica, povrce uglavnom, zadovoljan je s prinosom, s tim da je racunao ulozeni rad i zaradu, sveukupno posla za 2 mjeseca u nekoj firmu po 8 sati, zarada 14x veca u odnosu na godisnju zaradu jednog sljakera u firmi
nemoj me pitat sto sadi, nije marica al coek fino zaradim naravno, ima plasman jel se potrudio da ga najde, ima sve sto mu treba od mehanizacije

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:inače cijena mlijeka, otkupna, u hrvatskoj je cca ista kao u njemačkoj i nizozemskoj

niža.

ma hajde, zašto je onda uvozno mlijeko iz njemačke jeftinije od domaćeg...

zbog dampinških cijena , kvalitetu stranih proizvoda koji se prodaju u rvackoj neću niti komentirati jer bih bio odmah optužen za govor mržnje, terorizam i prijetnje smrću.

Damping je postupak uništenja konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje, a provodi se u cilju stjecanja monopola, duopola ili oligopola.

Međunarodni (klasični) damping

Svaka velika međunarodna korporacija nastoji stvoriti monopol izvan vlastite zemlje kako bi ostvarila ekstra zaradu, ili neki drugi privilegij. U postupku stvaranja monopola na stranim tržištima najprije se nastoji uništiti manju konkurenciju izvozom i prodajom vlastitih proizvoda, rjeđe usluga, po damping cijenama (cijena koja ne pokriva troškove proizvodnje). U ovoj fazi potrošači ostvaruju korist pošto kupuju jeftinu robu, ali kad sitna konkurencija propadne cijena se diže, te tada potrošači moraju plaćati daleko višu cijenu. Damping cijenom veliki tržišni igrači koji obično u matičnoj državi imaju monopol, duopol, ili oligopol mogu uništiti male konkurente u drugim državama pod uvjetom da imaju velike financijske zalihe, pristup povoljnim izvorima kredita, ili da na nekom drugom tržištu ostvaruju zaradu. Damping se obično provodi na tržištu jedne "napadnute" države, te kad u toj državi konkurencija propadne cijena se diže, te kreće u osvajanje tržišta u drugoj državi. Prema međunarodnim propisima u ovakvim slučajevima je dozvoljena antidamping carina, ali je to teško provesti zbog nedostatka dokaza, osobito kod prodaje usluga kad se koristi domaća radna snaga. Najbolja zaštita je dobra poticajna politika i jeftini dugoročni krediti za nabavu najbolje svjetske opreme kako bi domaći proizvođači mogli smanjiti troškove i spustiti cijene svojim proizvodima. Moguće je i osigurati domaćim proizvođačima kredite za finaciranje prodaje kako bi mogli kupcima nuditi prodaju na više rata, te tako steći dodatnu konkurentsku prednost.


Domaći damping (predatorske grabežne cijene)

Druga vrsta dampinga je kad damping provode lokalna poduzeća protiv konkurencije u vlastitoj državi. Ovo mogu provoditi poduzeća koja imaju velike zalihe novca, privatne ili političke veze sa velikim finacijerima, interesne veze sa velikim kupcima, ili potkupljuju rukovodeći kadar takvih kompanija. Zahvaljujući tome ovakvi proizvođači proizvoda, ili češće usluga mogu u poslovanju sa kapitalno, ili interesno povezanim kupcima ostvariti velike zarade, te tom zaradom mogu financirati dampinški rat protiv lokalnih konkurenata tako da na natječaje idu sa cijenama ispod troškova poslovanja, čime uništavaju konkurenciju. Kad konkurencija propadne, nekoliko ovakvih proizvođača obično stječu oligopolni položaj, te dogovorno povećavaju cijenu na štetu kupaca. Pri ovakvom postupku se može dogoditi i propast provoditelja dampinga koji pokušavaju lokalnim dampingom istovremeno uništiti svoju konkurenciju na čitavom svome tržištu, ali zbog nedostatka zaliha, ili zbog nedostatka privilegiranih kupaca koji su spremni platiti višu cijenu ne uspijevaju ostvariti svoj plan. To se obično događa kod promjene političke vlasti kad izgube podršku lokalne politike, ili financijskih krugova. Zapadni ekonomski teoretičari ovu vrstu rušenja konkurencije damping cijenama nazivaju "predatorske cijene" što bi se moglo prevesti i kao "grabežne cijene". Kako neki domaći proizvođač, ili trgovac ne bi mogao ovakvi predatorskim cijenama tj., domaćim dampingom gušiti domaće proizvođače potrebno je zakonom odrediti kako jedan proizvođač ne može za isti proizvod, ili uslugu nuditi cijenu koja je 20% (ili više) manja od njegove najviše cijene koju ima na domaćem tržištu. Također je potrebno minimalnu plaću radnika definirati kroz minimalnu satnicu, a ne samo kroz minimalnu mjesečnu plaću. Na ovaj način bi se moglo spriječiti pojedine ponuđače usluga da nude svoje usluge po satnici kojom ne mogu podmiriti ni minimalnu plaću.

Javni damping

Treća vrsta dampinga događa se događa kad lokalna monopolska, obično javna, ili komunalna poduzeća imaju i sporedne tržišne djelatnosti, pri čemu na tržištu te sporedne proizvode, ili usluge nude po cijenama koja ne pokriva troškove proizvodnje. Taj gubitak pokrivaju dizanjem cijena monopolskih proizvoda, ili usluga, čime povećavaju trošak poslovanja svojim kupcima kojima se smanjuje konkurentnost na domaćem, ili stranom tržištu. Istovremeno se i krajnjim kupcima povećavaju životni troškovi i pada standard. Zbog toga proizvodna poduzeća propadaju, raste nezaposlenost, porezni prihodi se smanjuju zbog čega se država mora zaduživati za održavanje istog nivoa javne potrošnje, te cijelo društvo tone u kolaps privredne krize. Kako bi se ovo spriječilo potrebno je državne monopole maksimalno smanjiti. Sve djelatnosti javnih poduzeća koji nisu prirodni monopol potrebno je izdvojiti u posebna poduzeća i privatizirati, ili ih je potrebno postupkom autsorcinga prepustiti dobavljačima. Kako direktori pri tome ne bi mogli od prevelikih, ili izmišljenih narudžbi, uzimati proviziju potrebno je točno definirati koliko je nekih proizvoda, ili usluga potrebno nabavljati, a kako monopol ne bi stekli ti novi dobavljači potrebno je poslove dodjeljivati javnim natječajima, pri čemu uslugu treba prepustiti većem broju regionalnih dobavljača koji međusobno konkuriraju. Ovime bi se uz sprječavanje monopolizacije smanjila i opasnost od metropolizacije. Zbog standardizacije opreme, ili tehnologije, samo jednokratne nabavke proizvoda treba nabavljati od jednog dobavljača, po mogućnosti direktno od proizvođača bez posrednika, dok sve proizvode, ili usluge koje se nabavljaju kontinuirano u manjim količinama treba nabavljati od više lokalnih dobavljača. Za takve poslove natječaje treba nabavljati po mjestu troška kako se ne bi događalo da neki sitni materijal, ili inventar u Dubrovniku, ili Vukovaru dobavlja poduzeće iz Zagreba.

Obrnuti damping

Četvrta vrsta dampinga je obrnuti damping, a to se događa kad jače kompanije svojim lokalnim dobavljačima nude cijene koje ne mogu pokriti prodajom svojih proizvoda, ili usluga. Pri tome ostvaruju gubitak koji pokrivaju iz zaliha, ili na drugim tržištima. Strani vlasnici ovakvih poduzeća gubitke pokrivaju kreditima s niskim kamatama, ili dokapitalizacijama. Kad u prvoj fazi dampinag mali lokalni konkurenti propadnu ovakva najčešće duopolna, ili oligopolna poduzeća prelaze u drugu fazu u kojoj spuštaju cijenu dobavljačima koji više nemaju izbora, te moraju prodati svoju robu onima koji su preostali na tržištu. Pri ovome obično veći broj malih dobavljača propadne, pošto ne mogu sniziti cijenu svojih proizvoda ili usluga. Zaštita od ovakve vrste dampinga je moguća u prvoj fazi pomoći slabijim domaćim konkurentima da "zamrznu" svoju proizvodnju na neko vrijeme, ili kapitalnim povezivanjem dobavljača sa prerađivačima osnivanjem zajedničkih zadruga, ili zamjenom dionica, gubitke u jednoj djelatnosti pokriti zaradom u drugoj djelatnosti. U drugoj fazi kad dobavljačima padaju cijene zaštita je puno teža, ali su ponekad mogući poticaji dobavljačima u nabavci opreme koja im omogućuje "preskakanje" njihovih kupaca prerađivača, kako bi sami mogli doći do krajnjih kupaca, što kod složenijih proizvoda često nije moguće.

2km od marca, usred zegeja plastenici, cca pol ha. Uz potok Vrabečak isto tako uz Jarun još i više.
Samo marc ne zna što je bicikl pa to ni ne vidi.

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:inače cijena mlijeka, otkupna, u hrvatskoj je cca ista kao u njemačkoj i nizozemskoj

niža.

ma hajde, zašto je onda uvozno mlijeko iz njemačke jeftinije od domaćeg...

Zato što njemačka država potiče proizvodnju domaćeg mlijeka, a hrvatska ju uništava jer štiti interese uvoznika koji tako više zarade nego da se bakću domaćom proizvodnom odnosno otkupom od hrvatskih seljaka.
Inače je točno da je otkupna cijena domaćeg mlijeka niža nego u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Leviathan2 wrote:
zasto imanja premala?
pa sa 5 hektara se da lijepa lova izvuci a kamoli i vise

Ovisi što uzgajaš. Ako je riječ o klasičnom slavonskom kuruz-šenica plodoredu, ništa od zarade. Ako imaš plastenike sa hidroponskim uzgojem neke profitabilne kulture, to je već druga priča.
Nije dakle do zemlje nego prije svega do pameti.

shady.lady wrote:

Totenkopf wrote:

marcellus wrote:osim toga ako netko uz ove cijene mlijeka kakve su sad ne može živjeti od mljekarstva znači da nešto krivo radi.

Spičkaju poticaje na aute i traktore s gps-om i klimom...
Pa, onda kuknjava, em suša, em poplava, em mraz a sve država treba nadoknaditi...
U francuskoj vinogradari ne spavaju kad se očekuje mraz, već pale tisuće baklji po vinogradima i štite tako urod i svoju investiciju...

kod nas poljoprivredni proizvođači većinom očekuju subvencije države za ono što proizvode, a također i da im država nađe tržište ili otkupi ono što nisu uspjeli prodati

ne znam otkuda ova zadnja informacija... možda nekim facama s debelom vezom država traži kupca
čak ni poticaj ne dobivaš dok svoju lovu ne uložiš, a koliko ima danas onih koji imaju 100.000 za ulog??

Prosječna otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka realne kakvoće u listopadu ove godine iznosila je 2,42 kn/kg (32,05 €/100 kg) uz 4,0 posto mliječne masti te 3,43 posto bjelančevina što je porast za 5,2 posto u odnosu na cijene iz rujna.

U odnosu na lanjske cijene, kada su zabilježene najniže otkupne cijene mlijeka unazad nekoliko godina, cijene mlijeka u listopadu ove godine bile su više za 6,98 posto. 
Od početka 2017. godine otkupne cijene mlijeka na hrvatskom tržištu pratile su trend prosječnih otkupnih cijena na EU tržištu, ali na nižim cjenovnim razinama.
U odnosu na prosječnu cijenu mlijeka na razini EU cijene mlijeka na RH tržištu bile su u prvoj polovici godine niže, za 4,5-10 posto, a značajnijim porastom cijena mlijeka na europskom tržištu, od kolovoza do listopada, bile su niže i do 16 posto. 
Prosječna otkupna cijena mlijeka na razini EU u listopadu 2017. iznosila je 37,43 c / kg što je za 1,6% više u odnosu na rujan te 25% više u odnosu na isti mjesec 2016.

U odnosu na druge zemlje EU, Hrvatska se svrstala u kategoriju zemalja s nižom otkupnom cijenom pri čemu Španjolska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Portugal bilježe slične ili niže cijene od hrvatskih.

https://agrobiz.vecernji.hr/agrovijesti/tisup-otkupnih-cijena-mlijeka-u-studenom-od-2-52-kn-kg-ukazuje-na-daljnji-rast-na-domacem-trzistu-7937

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:inače cijena mlijeka, otkupna, u hrvatskoj je cca ista kao u njemačkoj i nizozemskoj

niža.

ma hajde, zašto je onda uvozno mlijeko iz njemačke jeftinije od domaćeg...

Zato što su njemački poticaji višestruko veći. Zato uglavnom.

Leviathan2 wrote:

marcellus wrote:

Leviathan2 wrote:pricam ti price
najisplativije
di moze bit isplativo kad ti drzava otima zaradu, sto porezima sto kojekakvim kaznacama
novinarska pljuga
to isto ko sto su bosanci poceli masovno sadit kupine, sad im propadaju

daj levi nemoj majketi jesi bio kad u slavoniji, niko ne uzgaja ništa osim pšenice i kukuruza i onda kažu ne može se živjet od toga

ne, ne može, naravno, nitko ne može živjet od deset hektara pod pšenicom. Jer ona raste sama i oko nje nema posla.

tu jesi u pravu, stvarno su se slavonci zasrali  s tim uzgojem, no ovo pobrojano je isplativo dok ne postane vise uzgajivaca onda i to ode ukurac
a slavonci se bili naucili na otkupe, pa ih bolio kurac, posije psenicu il kukuruc,

E onda su tupsoni..godinama ih sttucnjaci upozoravaju da se presaltaju na isplativije kulture i da idu na seminare..ali ne..'jebite a kad bum u birtiju'...kod nizezemca poljoprivrednika nema birzije..citava obitelj je u polju na radnom mjestu..dok zetva,sjetva,berba ne zavrse...i oni se bore da opstanu...ali naglasak BORE i SKOLUJU i nisu zavisni o samo jednu dvije kulture...ali jbg oni nisu imali socijalisticki model otkupa i poljoprivrede..baja zasadi pa birtija pa zetva i otkup pa pravac opet birtija

Leviathan2 wrote:

marcellus wrote:

Leviathan2 wrote:ja sam dosta krstario italijom nema gdje nije obradjeno, jebote, di nije mogao zasijat posadio maslinu, kod nas zemlje pun kurac a ima gladnijeh
isto svicarci s onih par oranica pokrivaju 80% svojih potreba u hrani
problem je slavonije sto je devastirana, drzava se nametnula kao tata i mama i sjebala komplet poljoprivredu, ubila poduzetnost

e država jebala te država

istina da sam ja vidio sve i svašta od slovenije na dalje i nigdje nema toliko neobrađene zemlje i pustih polja kao u hrvatskoj, ali istina je da nije "država" krivac za sve

ima nešto u i tome da je naš seljak neuk, nestručan, sebičan i neće se udružit ko švapski s drugim seljacima, nekooperativan, i radi neekonomično. Tehnologije su zastarjele, znanje oskudno, imanja premala, navodnjavanja nema.

I svi rade kukuruz i pšenicu, oko kojih je najmanje posla.

zasto imanja premala?
pa sa 5 hektara se da lijepa lova izvuci a kamoli i vise, oni koji imaju pol hektara zemlje nisu poljoprivrednici nego obicni proleterijat
moj bratic je kupio nekih 10 h zemlje negdje oko grubisina polja,  nisam siguran sto sadi al sam siguran da nije kukuruz ni psenica, povrce uglavnom, zadovoljan je s prinosom, s tim da je racunao ulozeni rad i zaradu, sveukupno posla za 2 mjeseca u nekoj firmu po 8 sati, zarada 14x veca u odnosu na godisnju zaradu jednog sljakera u firmi
nemoj me pitat sto sadi, nije marica al coek fino zaradim naravno, ima plasman jel se potrudio da ga najde, ima sve sto mu treba od mehanizacije

znači može se živjet od zemlje, kad se radi nešto. Fino.

Ma mislim, znam ja da je država lopovska, ali ko čeka da ne bude načekaće se. Treba se sam pobrinut za sebe, pa neće trebat za irsku. Može se, nije da se ne može. Samo treba mijenjat način razmišljanja, onaj način "ja ću uzgojit pšenicu a država nek mi osigura otkupnu cijenu da se to meni isplati".

slidingdoorsoperator wrote:Prosječna otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka realne kakvoće u listopadu ove godine iznosila je 2,42 kn/kg (32,05 €/100 kg) uz 4,0 posto mliječne masti te 3,43 posto bjelančevina što je porast za 5,2 posto u odnosu na cijene iz rujna.

U odnosu na lanjske cijene, kada su zabilježene najniže otkupne cijene mlijeka unazad nekoliko godina, cijene mlijeka u listopadu ove godine bile su više za 6,98 posto. 
Od početka 2017. godine otkupne cijene mlijeka na hrvatskom tržištu pratile su trend prosječnih otkupnih cijena na EU tržištu, ali na nižim cjenovnim razinama.
U odnosu na prosječnu cijenu mlijeka na razini EU cijene mlijeka na RH tržištu bile su u prvoj polovici godine niže, za 4,5-10 posto, a značajnijim porastom cijena mlijeka na europskom tržištu, od kolovoza do listopada, bile su niže i do 16 posto. 
Prosječna otkupna cijena mlijeka na razini EU u listopadu 2017. iznosila je 37,43 c / kg što je za 1,6% više u odnosu na rujan te 25% više u odnosu na isti mjesec 2016.

U odnosu na druge zemlje EU, Hrvatska se svrstala u kategoriju zemalja s nižom otkupnom cijenom pri čemu Španjolska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Portugal bilježe slične ili niže cijene od hrvatskih.

https://agrobiz.vecernji.hr/agrovijesti/tisup-otkupnih-cijena-mlijeka-u-studenom-od-2-52-kn-kg-ukazuje-na-daljnji-rast-na-domacem-trzistu-7937

znači otkupne cijene su kod nas niže možda deset posto nego u nizozemskoj i njemačkoj i iste kao u španjolskoj, portugalu i mađarskoj.

kad uzmeš koji su kod nas troškovi života i cijena rada, nije to tako loše, ne? Druga stvar je sad trošak stočne hrane, o tome se da pričati, svakako.

Poticaji su kakvi jesu, obzirom na stanje ekonomije i brojnost hrvata. Ali to su cijene koje su puno veće nego lani, za četvrtinu, i po kojima se isplati imati stoku i uzgajati je za mlijeko. Ako racionalno radiš

veber wrote:2km od marca, usred zegeja plastenici, cca pol ha. Uz potok Vrabečak isto tako uz Jarun još i više.
Samo marc ne zna što je bicikl pa to ni ne vidi.

koji je tebi kurac, a kaj ja drugo pišem neg da se od poljoprivrede može živet...

marcellus wrote:

veber wrote:2km od marca, usred zegeja plastenici, cca pol ha. Uz potok Vrabečak isto tako uz Jarun još i više.
Samo marc ne zna što je bicikl pa to ni ne vidi.

koji je tebi kurac, a kaj ja drugo pišem neg da se od poljoprivrede može živet...

Jamačno može, ja uizimam od jednog seljaka tu iza brijega.

Samo mi mu ostavimo mjesečno 500 kn. A takvih ima preko nekoliko. Plus kad pokolje piliće i janjce to se sve penje daleko više.

epikur37 wrote:

marcellus wrote:

veber wrote:2km od marca, usred zegeja plastenici, cca pol ha. Uz potok Vrabečak isto tako uz Jarun još i više.
Samo marc ne zna što je bicikl pa to ni ne vidi.

koji je tebi kurac, a kaj ja drugo pišem neg da se od poljoprivrede može živet...

Jamačno može, ja uizimam od jednog seljaka tu iza brijega.

Samo mi mu ostavimo mjesečno 500 kn. A takvih ima preko nekoliko. Plus kad pokolje piliće i janjce to se sve penje daleko više.

ni da se ne more zaroditi, 

ali lakše je biti uhljeb, pa preteći polak maratona ujutro prije 8 i pojti se na poso odmoriti. blogo se ne će somo nahroniti