Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna

Dat ću ti primjer društva od sto ljudi koji svi štede a nitko ni lipe na kartici od neke banke tj nema neoroćene love u opticaju da ta banka ima zaradu

OK svi štede, banka nema onu čistu zaradu od neoroćene love koju preko kartica drži kod sebe, pada zarada banke, moraju uskladit poslovanje npr manje plaće zaposlenima ili još jednostavnije smanjit kamatu na štednju za npr 0,2% taman toliko da di na rubu isplativosti pa oni koji gledaju svaku lipu izvuću i to i onda potroše jer im u čarapi lova samo propada

Dali sam ja budala šta već deset godina imam pedesetak tisuća kuna na kartici koje neoroćujem a samo deset tisuća kuna na štednji

Da ja sam budala ali vidiš velika inflacija neradi mi se dao otkaz i sad polako trošim to s kartice

Primijeti da štednju uopće ne diram


Kad se više ne bude isplatilo štedit a to će biti za oko godinu dana kad ja potrošim ove pare laganini ima jedno pitanje

Dali ču ja podignit tih deset tisuća kuna iako gubim oko 1% godišnje što mi je lova tamo

NE

ALI VI HOĆETE

MENE JE BOLI KURAC I KAD SAM GUBIO 1% GODIŠNJE NA OVIH PEDESET TISUĆA KUNA PA ŠTO BI SAD BILO DRUKČIJE KOD OVIH DESET NA ŠTEDNJI

......

Znam da nisi shvatio, otkriti ću ti trik

JA OPET IMAM LOVE

Banke nežive od vaših para koje vi stavite na štednju, žive od profita kojeg zarade ulažući taj isti Keš negdje

Zato i imate klauzulu da ako ga podignete prije da nema isplati kamatu na to jer im treba ta lova da mogu garantirati investicije u nešto

Bankama je u interesu da imaju šta više para

Ako vam u opticaju kruži puno neoroćenog novca zar mislite da će smanjit kamatu i udaljiti štediše od sebe

PA NISU LUDE

Onu čistu zaradu od neoroćenog novca oni ubacuju u fond za isplatu kamata na štednju tako da još više kapitala sebi privuću

Toj igri je došao kraj

LONGY topi pare s kartice

Na kraju iduće godine ili početkom 2019 banke u Hr će morat smanjit troškove

Postoje dva načina ili oba u kombinaciji

Smanjit tekuće troškove npr manje plaće

Ili

Smanjit kamatu na štednju za određen procenat

ajmo povišice...treba sindikate naložitri

Sad ćemo se mi fino igrat igrice, ja i dalje imam 25 tisuća kuna na toj kartici, uopće nema namjeru to dignit odjednom, ali lagano će padat, pa dolazi sezona i onda tu više para nema ko prije, možda nekih 5% neg je bilo prije godinu dana

Drugi će vam napraviti isto ili će stavit na štednju pa eto barem da prati inflaciju

NO NEMA VIŠE TOG NEOROĆENO NOVCA

Tada slijedi ono

Umirat ću od smijeha kad ovi što im je štednja bila da im pare stoje tamo i donose neku zaradicu ili barem prati inflaciju to počmu masovno vaditi

Vi nemate pojma di ćete s tim

Ide potrošnja

Do kraja 2020 ili 2021 vi nećete imati prebijena novčića

A ja ću opet imat deset tisuća kuna na štednji ali nula kuna na kartici a jedno još deset tisuća kuna u đepu

epikur37 wrote:ajmo povišice...treba sindikate naložitri

A hoćeš li radnicama u banci podići plaće pošto ja mislim skroz istopiti do kraja iduće godine onih pedeset tisuća kuna na kartici neoroćenog novca kojeg sam im zadnje desetljeće ostavlja namjerno na kartici da ga imaju i ostvaruju ekstra profit

Kserks_ wrote:
naravno da banka posuđuje novac štedišta.

BLOKETA

Commercial banks create so-called “inside” money, i.e. bank deposits – this happens every time they issue a new loan.

https://www.ecb.europa.eu/explainers/tell-me-more/html/what_is_money.en.html


This article explains how the majority of money in the modern economy is created by commercial banks making loans. Money creation in practice differs from some popular misconceptions — banks do not act simply as intermediaries, lending out deposits that savers place with them, and nor do they ‘multiply up’ central bank money to create new loans and deposits.

http://www.bankofengland.co.uk/publications/Pages/quarterlybulletin/2014/qb14q1.aspx


In terms of volume, the majority of the money supply is made up of book money, which is created through transactions between banks and domestic customers. Sight deposits are an example of book money: sight deposits are created when a bank settles transactions with a customer, ie it grants a credit, say, or purchases an asset and credits the corresponding amount to the customer's bank account in return. This means that banks can create book money just by making an accounting entry: according to the Bundesbank's economists, ""this refutes a popular misconception that banks act simply as intermediaries at the time of lending – ie that banks can only grant credit using funds placed with them previously as deposits by other customers"".

https://www.bundesbank.de/Redaktion/EN/Downloads/Publications/Monthly_Report_Articles/2017/2017_04_money_creation_process.pdf?__blob=publicationFile

E moj Epi ti ćeš sebi dignit a ja ću do kraja 2018ili početkom 2019 smanjit plaće u bankarskom sektoru koji je privatni a ne državni


Neka vam i one malo jebu mater ko danas radnice u Konzuma

Commercial banks create so-called “inside” money, i.e. bank deposits – this happens every time they issue a new loan.

https://www.ecb.europa.eu/explainers/tell-me-more/html/what_is_money.en.html

ECB kaže da banke stvaraju depozite tako što izdaju kredite

ksersks kaže da banke izdaju kredite tako što posuđuju depozite

da li sav novac nastaje iz kredita, pa završi kao depozit, ili krediti dolaze od već postojećih depozita koje banka uzima iz privatnog vlasništva svojih klijenata bez njihovog odobrenja


tko je u pravu ECB ili kserkso, he he

njemačka BUBA i britanska BOE kažu isto što i ECB, vjerojatno nemaju uvid u monetarne procese tamo

Recimo da se radi o isplativim kreditima tj onima koje banke mogu naplatiti dakle hipoteka na neku nekretninu ili pokretninu

Ako vi mislite da je banka nešto izgubila od svog kapitala što je vama dala takvi kredit onda ste vi debili

Nije izgubila ništa jer ta hipoteka je očito njen kapital u krajnjoj liniji

Deset ljudi dođe u banku, zatraži kredit i svi založe kuće

Banka im da pare i te pare su pokrivene upravo tim kućama

Jednostavano

Vi mislite da je banka izgubila dio tog nekog kapitala kad vam je dala neki Keš a vi garantirate kućom

Pa vidiš da nije

Imaju deset kuća u vlasništvu iako su vam dali pare

RayMabus wrote:Vi mislite da je banka izgubila dio tog nekog kapitala kad vam je dala neki Keš a vi garantirate kućom

Pa vidiš da nije

Imaju deset kuća u vlasništvu iako su vam dali pare

Što će reći da je to Depozit

RayMabus wrote:

RayMabus wrote:Vi mislite da je banka izgubila dio tog nekog kapitala kad vam je dala neki Keš a vi garantirate kućom

Pa vidiš da nije

Imaju deset kuća u vlasništvu iako su vam dali pare

Što će reći da je to Depozit

Oročeni depozit da budemo još precizniji

https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Depozit

ECB je u pravu

Zamisli da sam ja banka koja istodobno štampa i pare dakle državna
. Ti očeš pare i kuća je hipotetka ok

Odem u štamparu i natiskan koliko tražiš

Ima li taj novac vrijednost
. Pa naravno da da, moraš mi ga vraćati s kamatama plus ima pokriće u stvarnoj vrijednosti TVOJA KUĆA

mamin sin wrote:

Commercial banks create so-called “inside” money, i.e. bank deposits – this happens every time they issue a new loan.

https://www.ecb.europa.eu/explainers/tell-me-more/html/what_is_money.en.html

ECB kaže da banke stvaraju depozite tako što izdaju kredite

ksersks kaže da banke izdaju kredite tako što posuđuju depozite

da li sav novac nastaje iz kredita, pa završi kao depozit, ili krediti dolaze od već postojećih depozita koje banka uzima iz privatnog vlasništva svojih klijenata bez njihovog odobrenja


tko je u pravu ECB ili kserkso, he he

njemačka BUBA i britanska BOE kažu isto što i ECB, vjerojatno nemaju uvid u monetarne procese tamo

majko moja.

imaš dvije stavke prihodi od kamata-rashodi za kamate, razlika između ovo dvoje je dobit banke, naravno postoje i neki drugi prihodi i rashodi poslovanja ,ali nebitni u ovoj priči..

prihodi od kamata izdati krediti i minusi, rashodi za kamate oročena štednja i štednja po viđenju...

šta je najbolje ti ni ne razumiješ što citiraš, glavno je oponirat.


što je zbrinjavajuće, ti ni ne znaš što je štednja po viđenju.. samo teorija,praksa nula.

No ovdje moraš pazit jer zlato, srebro i bakar nemožeš naštampati a kod papirnatog novca možeš, ne smiješ pretjerivati tj da se desi poplava novca na tržištu jer čemu vrijednost pasti

Tu upadaju privatne banke na scenu koje novcem štediša i drugim novcem omogućuju davanje keša i tako se novac ne tiska dodatno

Tu u igru upadaju obveznice šta je potvrda da je neka banka ili netko dao Keš državi u zamjenu za papir koji može kad hoće opet pridigignit u državnoj banci

Tako države dolaze do para bez tiskanja novca a kupac ne gubi ništa

Blocketa lol