Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna

Kserks_ wrote:od bankovne i mirovinske štednje do vlasničkog kapitala (dionica, udjela) i osiguranja - sektor kućanstava imao je više od 415 milijardi kuna ili gotovo 16 mlrd. više nego godinu dana ranije. Istodobno su im financijske obveze (uglavnom po kreditima) smanjene za milijardu kuna, na 126,5 milijardi. U tih je godinu dana, dakle, pozitivan skor sektora stanovništva povećan sa 272 na 288 milijardi.


kako ono suficit države je deficit ostalih?ili?

normalno kada to što deda govori je zastarjela ekonomska teorija, ima 100godina su ti modeli vrijedili

Kserks_ wrote:Ukupni krediti i dalje padaju, a svi ostali ekonomski parametri rastu...teorije forumskih "ekonomista "padaju u vodu:)

kserkso, ne možeš gledati samo jedan parametar pa izvlačiti zaključke

pozitivna je npr. bilanca opće države, current account, smanjila se djelomično i štednja itd.

no ovo je još uvijek tekuća godina, gledaj 2016. i ranije gdje su brojke revidirane, konslidirane itd. ako ti se analizira kako, gdje, što

cijeli ekonomski sustav funkcionira na dvostrukom knjigovodstvu, novac se ne pojavljuje magično tek tako, morao je nužno doći iz neke druge stavke

ako se krediti smanjuju, nužno mora postojati tok novca od negdje drugdje koji ide na smanjivanje zaduženosti...

npr. država je refinancirala dugove sa novim kreditima niže kamate, pa je zbog razlike u kamati nominalno pao dug, itd.

to nije teorija to su tehnikalije

novac dolazi i iz vanka, RH ima pozitivan saldo platne bilance, nije to više kao za vrijeme Sanadera kada smo bili u deficitu 30milijardi kuna, sada smo u plusu oko milijardu dvije.. ta lova koja bi "nestala" vanka, se oslobađa i cirkulira u RH i stavlja se na štednju , ili se troši. i diže BDP

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:koliko je to u eu
kod nas je oko 67o miliona eu

što?

1, 8 milijardi kuna je koliko eu

 oko 240 milijuna eura, ali ne znam odakle ti taj broj..

napisao si, tema, suficit 1, 8 ?
logicno, koliko je to u eu 
240 miliona hrvatska
670 srbija

Pinochet wrote:

Kserks_ wrote:od bankovne i mirovinske štednje do vlasničkog kapitala (dionica, udjela) i osiguranja - sektor kućanstava imao je više od 415 milijardi kuna ili gotovo 16 mlrd. više nego godinu dana ranije. Istodobno su im financijske obveze (uglavnom po kreditima) smanjene za milijardu kuna, na 126,5 milijardi. U tih je godinu dana, dakle, pozitivan skor sektora stanovništva povećan sa 272 na 288 milijardi.


kako ono suficit države je deficit ostalih?ili?

normalno kada to što deda govori je zastarjela ekonomska teorija, ima 100godina su ti modeli vrijedili

 to vrijedi u zatvorenim sustavima, tipe planeta Zemlja, to funkcionira savršeno..

u zemlji tipa RH gdje imaš godišnje finacijsku inekciju iz inozemstva od turizma u iznosi 10 milijardi eura to nema blage veze.

pizzon wrote:

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:koliko je to u eu
kod nas je oko 67o miliona eu

što?

1, 8 milijardi kuna je koliko eu

 oko 240 milijuna eura, ali ne znam odakle ti taj broj..

napisao si, tema, suficit 1, 8 ?
logicno, koliko je to u eu 
240 miliona hrvatska
670 srbija

da u pravu si.

Pinochet wrote:novac dolazi i iz vanka, RH ima pozitivan saldo platne bilance, nije to više kao za vrijeme Sanadera kada smo bili u deficitu 30milijardi kuna, sada smo u plusu oko milijardu dvije.. ta lova koja bi "nestala" vanka, se oslobađa i cirkulira u RH i stavlja se na štednju , ili se troši. i diže BDP

to će se znat na kraju godine od kud je točno sve došao

ako je tako, kad potrošnja iz vana prestane, mi idemo u novu recesiju, sličan rizik kao prevelika izloženost turizmu, koji je tehnički gledano izvozna djelatnost iako se obavlja na domaćem tlu, pa kad jedna sezona zakaže gospodarstvo pada

domaća potrošnja i domaća kreditna aktivnost bi trebale biti jake da bi imali stabilnu ekonomiju

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:

Kserks_ wrote:

pizzon wrote:

Kserks_ wrote:
što?

1, 8 milijardi kuna je koliko eu

 oko 240 milijuna eura, ali ne znam odakle ti taj broj..

napisao si, tema, suficit 1, 8 ?
logicno, koliko je to u eu 
240 miliona hrvatska
670 srbija

da u pravu si.

ma ok, 
nije bitno da sam ja u pravu
nego da je to to

Kserks_ wrote:
 to vrijedi u zatvorenim sustavima, tipe planeta Zemlja, to funkcionira savršeno..

u zemlji tipa RH gdje imaš godišnje finacijsku inekciju iz inozemstva od turizma u iznosi 10 milijardi eura to nema blage veze.

hehe, evo još jedan, matematika ne vrijedi u Hrvatskoj

vidi li se ta injekcija u bilanci uvoza-izvoza, odnosno bilanci opće države?

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:Ukupni krediti i dalje padaju, a svi ostali ekonomski parametri rastu...teorije forumskih "ekonomista "padaju u vodu:)

kserkso, ne možeš gledati samo jedan parametar pa izvlačiti zaključke

pozitivna je npr. bilanca opće države, current account, smanjila se djelomično i štednja itd.

no ovo je još uvijek tekuća godina, gledaj 2016. i ranije gdje su brojke revidirane, konslidirane itd. ako ti se analizira kako, gdje, što

cijeli ekonomski sustav funkcionira na dvostrukom knjigovodstvu, novac se ne pojavljuje magično tek tako, morao je nužno doći iz neke druge stavke

ako se krediti smanjuju, nužno mora postojati tok novca od negdje drugdje koji ide na smanjivanje zaduženosti...

npr. država je refinancirala dugove sa novim kreditima niže kamate, pa je zbog razlike u kamati nominalno pao dug, itd.

to nije teorija to su tehnikalije

kako može zbog razlike u kamati pasti dug?, mogu pasti samo godišnji rashodi za kamate.

samo glavnica se smatra dugom,kao i dospijela nenaplaćena kamata, nedospjela kamata ne ulazi u dug, nosens.

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
 to vrijedi u zatvorenim sustavima, tipe planeta Zemlja, to funkcionira savršeno..

u zemlji tipa RH gdje imaš godišnje finacijsku inekciju iz inozemstva od turizma u iznosi 10 milijardi eura to nema blage veze.

hehe, evo još jedan, matematika ne vrijedi u Hrvatskoj

vidi li se ta injekcija u bilanci uvoza-izvoza, odnosno bilanci opće države?

vidi,jer je platna bilanca od 2013g pozitivna.

Kserks_ wrote:
kako može zbog razlike u kamati pasti dug?, mogu pasti samo godišnji rashodi za kamate.

samo glavnica se smatra dugom,kao i dospijela nenaplaćena kamata, nedospjela kamata ne ulazi u dug, nosens.

kako zovemo kumulativno godišnje rashode?

o čemu se ono skoro svaki dan priča po novinama i na ulici, koji termin se koriti za ukupnu sumu godišnjih rashoda od osnutka države pa do danas?

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
kako može zbog razlike u kamati pasti dug?, mogu pasti samo godišnji rashodi za kamate.

samo glavnica se smatra dugom,kao i dospijela nenaplaćena kamata, nedospjela kamata ne ulazi u dug, nosens.

kako zovemo kumulativno godišnje rashode?

o čemu se ono skoro svaki dan priča po novinama i na ulici, koji termin se koriti za ukupnu sumu godišnjih rashoda od osnutka države pa do danas?

 dugom na dan npr. 31.7.17 se smatra glavnica +dospjela kamata, nedospjela kamata do 31.12 će ući u dug samo, ako je deficit veći od nedospjele kamate, ako govorimo o državi.

mamin sin wrote:

Pinochet wrote:novac dolazi i iz vanka, RH ima pozitivan saldo platne bilance, nije to više kao za vrijeme Sanadera kada smo bili u deficitu 30milijardi kuna, sada smo u plusu oko milijardu dvije.. ta lova koja bi "nestala" vanka, se oslobađa i cirkulira u RH i stavlja se na štednju , ili se troši. i diže BDP

to će se znat na kraju godine od kud je točno sve došao

ako je tako, kad potrošnja iz vana prestane, mi idemo u novu recesiju, sličan rizik kao prevelika izloženost turizmu, koji je tehnički gledano izvozna djelatnost iako se obavlja na domaćem tlu, pa kad jedna sezona zakaže gospodarstvo pada

domaća potrošnja i domaća kreditna aktivnost bi trebale biti jake da bi imali stabilnu ekonomiju

 ne nužno, ako prestane i odljev prema vani.

Kserks_ wrote:

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
 to vrijedi u zatvorenim sustavima, tipe planeta Zemlja, to funkcionira savršeno..

u zemlji tipa RH gdje imaš godišnje finacijsku inekciju iz inozemstva od turizma u iznosi 10 milijardi eura to nema blage veze.

hehe, evo još jedan, matematika ne vrijedi u Hrvatskoj

vidi li se ta injekcija u bilanci uvoza-izvoza, odnosno bilanci opće države?

vidi,jer je platna bilanca od 2013g pozitivna.

ukupna platna bilanca je negativna, pozitivna je za pojdinačnu godinu od 2013.

zato ne možeš gledati samo jednu varijablu da bi dobio sliku o stanju, gledaš sve stavke, i neke će rasti druge padati, sve je zbrajanje i oduzimanje, mora tako biti zbog dvostrukog knjigovodstva

država ako vodi suficit, taj novac je morao doći iz džepa građana i tvrtki jer država ubire više u porezima nego je potrošila natrag u ekonomiju

u slučaju deficita, država je digla kredit i upumpala lovu u privatni sektor

npr. evo ovo će u SADu uzrokovati inflaciju

http://www.zerohedge.com/news/2017-10-30/us-government-quietly-added-200-billion-national-debt-month-alone

Kserks_ wrote:
 ne nužno, ako prestane i odljev prema vani.

uvoz i štednja 4-5% BDPa godišnje (onih 16 milijardi ove godine) su poprilično konstantni zadnjih 25 godina, teško da će doći do značajne promjene ponašanja građana

Kserks_ wrote:

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
kako može zbog razlike u kamati pasti dug?, mogu pasti samo godišnji rashodi za kamate.

samo glavnica se smatra dugom,kao i dospijela nenaplaćena kamata, nedospjela kamata ne ulazi u dug, nosens.

kako zovemo kumulativno godišnje rashode?

o čemu se ono skoro svaki dan priča po novinama i na ulici, koji termin se koriti za ukupnu sumu godišnjih rashoda od osnutka države pa do danas?

 dugom na dan npr. 31.7.17 se smatra glavnica +dospjela kamata, nedospjela kamata do 31.12 će ući u dug samo, ako je deficit veći od nedospjele kamate, ako govorimo o državi.

što je javni dug države? public debt?

ako kredit od 100 miliradi uz kamatu 15% država refinancira novim kreditom uz kamatu 5%, da li će se dug smanjiti?

a stare obveznice koje refinanciraš drži HBN kao aktivu na svojim knjigama, koje je ranije razmjenio od banaka za valutni novac...

HNB koji ujedno vodi sve račune za državnu riznicu,... i svu svoju dobit od kamate prebacuje u državnu riznicu ...


sustav je dobar, problem su političari koji nemaju pojma kako funkcionira

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
 ne nužno, ako prestane i odljev prema vani.

uvoz i štednja 4-5% BDPa godišnje (onih 16 milijardi ove godine) su poprilično konstantni zadnjih 25 godina, teško da će doći do značajne promjene ponašanja građana

ako dođe do predstečajne nagodne i otpisa dijela dugova Agrokora, što je vrlo izvjesno, jer na to treba pristati "samo" 2/3 vjerovnika...

imamo dalji pad vanjskog duga, također i ukupnih kredita u RH...kao i povećanje platne bilance na ime kamate koje je išla vani stranim kreditorima,kao i na ime dobiti domaćih banka koju onda izvuku vani, win,win situacija za RH.

Kserks_ wrote:
ako dođe do predstečajne nagodne i otpisa dijela dugova Agrokora

to će se prebiti kroz sljedećih 5-10 godina sa poreznim olakšicama onima koji su izgubili sad lovu

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
kako može zbog razlike u kamati pasti dug?, mogu pasti samo godišnji rashodi za kamate.

samo glavnica se smatra dugom,kao i dospijela nenaplaćena kamata, nedospjela kamata ne ulazi u dug, nosens.

kako zovemo kumulativno godišnje rashode?

o čemu se ono skoro svaki dan priča po novinama i na ulici, koji termin se koriti za ukupnu sumu godišnjih rashoda od osnutka države pa do danas?

 dugom na dan npr. 31.7.17 se smatra glavnica +dospjela kamata, nedospjela kamata do 31.12 će ući u dug samo, ako je deficit veći od nedospjele kamate, ako govorimo o državi.

što je javni dug države? public debt?

ako kredit od 100 miliradi uz kamatu 15% država refinancira novim kreditom uz kamatu 5%, da li će se dug smanjiti?

a stare obveznice koje refinanciraš drži HBN kao aktivu na svojim knjigama, koje je ranije razmjenio od banaka za valutni novac...

HNB koji ujedno vodi sve račune za državnu riznicu,... i svu svoju dobit od kamate prebacuje u državnu riznicu ...


sustav je dobar, problem su političari koji nemaju pojma kako funkcionira

u dug ulazi samo obveznica tj. njena nominalna vrijednost 100, kamata u pravilu dolazi na naplatu jednom ili dvaput na godinu, te ulazi u planirane rashode države za tu godinu.
dakle nema nikakve dvojbe, nedospjela kamata se računa kada dođe na naplatu,a ulazi u javni dug samo ako je kamata manja,jednaka deficitu, jer se za taj iznos država mora opet zadužiti u nekom drugom aranžmanu.

mamin sin wrote:

Kserks_ wrote:
ako dođe do predstečajne nagodne i otpisa dijela dugova Agrokora

to će se prebiti kroz sljedećih 5-10 godina sa poreznim olakšicama onima koji su izgubili sad lovu

"porezna olakšica" ti je kod domaćih banka da otpis ulazi u rashode(što je i logično), te smanjuje dobit,a za toliko manje platiš porez na dobit od 18%