Re: Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna

by Guest Mon 30 Oct - 21:47

inače počele su zadnjih par mjeseci rasti kamate na štednju...

by RayMabus Mon 30 Oct - 21:51

Kserks_ wrote:inače počele su zadnjih par mjeseci rasti kamate na štednju...

Veća inflacija veće kamate, samo prate inflaciju da im to štediše nebi podigli pare

by Guest Mon 30 Oct - 21:51

mamin sin wrote:

ovo sam mogao i ja tebi zaljepiti kada si prije par dana tvrdio na fiskalni multiplikator ne postoji :cleanteeth

by Guest Mon 30 Oct - 21:51

Pinochet wrote:
Kserks_ wrote:
Pinochet wrote:deda je u pravu, ide prvo kredit pa depoziti. to i pernar govori isto u saboru, ali to je istina. kserk skreće sa teme po običaju,
totalno nebitno sa aspekta da banka gotovo cijelu dobit temelji na razlici prihoda i rashoda za kamate,upravo na kreditima i depozitima.
vjerojatno nebitno, ALI meni je smišan ta tvoja karakterna crta.. vidiš da ti netko objasni nešto novo, nešto što nisi zna, i umjesto da zahvališ čoviku na novoj informaciji, ti ga vrijeđaš itd.. nebih htio sada skretati sa teme..

20 godina u obrazovnom sustavu, ponavljaš ono što si napamet naučio iz knjige

a u svim udžbenicima piše da imamo frakcijsko rezervno bankarstvo gdje banke iznajmljuju depozite štediša

ono što je danas u znanstvenim radovima postat će dio javnog zdravorazumskog znanja tek za par desetljeća

sad se još uvijek čude zašto QE nije izazvao inflaciju

by Guest Mon 30 Oct - 21:52

mamin sin wrote:
Pinochet wrote:
Kserks_ wrote:
Pinochet wrote:deda je u pravu, ide prvo kredit pa depoziti. to i pernar govori isto u saboru, ali to je istina. kserk skreće sa teme po običaju,
totalno nebitno sa aspekta da banka gotovo cijelu dobit temelji na razlici prihoda i rashoda za kamate,upravo na kreditima i depozitima.
vjerojatno nebitno, ALI meni je smišan ta tvoja karakterna crta.. vidiš da ti netko objasni nešto novo, nešto što nisi zna, i umjesto da zahvališ čoviku na novoj informaciji, ti ga vrijeđaš itd.. nebih htio sada skretati sa teme..

20 godina u obrazovnom sustavu, ponavljaš ono što si napamet naučio iz knjige

a u svim udžbenicima piše da imamo frakcijsko rezervno bankarstvo gdje banke iznajmljuju depozite štediša

ono što je danas u znanstvenim radovima postat će dio javnog zdravorazumskog znanja tek za par desetljeća

sad se još uvijek čude zašto QE nije izazvao inflaciju

ne čudim se ja, ja sam usvojio to znanje :D

by Guest Mon 30 Oct - 21:53

ovde ne znaš tko kome ide spuštat:)

by RayMabus Mon 30 Oct - 21:57

Kserks_ wrote:ovde ne znaš tko kome ide spuštat:)

Evo deda je išao meni pa mu ja dao info

Vidi euro pao za 1.5%u odnosu na američki dolar

ECB sad kupuje samo 30 miljardi eura mjesečno obveznica

Euro u problemima

by Guest Mon 30 Oct - 21:59

Pinochet wrote:
ovo sam mogao i ja tebi zaljepiti kada si prije par dana tvrdio na fiskalni multiplikator ne postoji

pa ne postoji, no polako

prvo da ti objasnim Teoriju relativnosti, tj. da Einsteinovo neshvatljivo prostor-vrijeme nije ništa drugo nego isto što i drevni eter

the negative result of the Michelson–Morley experiment led to the introduction of the hypothesis of length contraction in 1892. However, other experiments also produced negative results and (guided by Henri Poincaré's principle of relativity) Lorentz tried in 1899 and 1904 to expand his theory to all orders in v/c by introducing the Lorentz transformation. In addition, he assumed that also non-electromagnetic forces (if they exist) transform like electric forces. However, Lorentz's expression for charge density and current were incorrect, so his theory did not fully exclude the possibility of detecting the aether. Eventually, it was Henri Poincaré who in 1905 corrected the errors in Lorentz's paper and actually incorporated non-electromagnetic forces (including gravitation) within the theory, which he called "The New Mechanics". Many aspects of Lorentz's theory were incorporated into special relativity (SR) with the works of Albert Einstein and Hermann Minkowski.

Today LET is often treated as some sort of "Lorentzian" or "neo-Lorentzian" interpretation of special relativity. The introduction of length contraction and time dilation for all phenomena in a "preferred" frame of reference, which plays the role of Lorentz's immobile aether, leads to the complete Lorentz transformation (see the Robertson–Mansouri–Sexl test theory as an example). Because the same mathematical formalism occurs in both, it is not possible to distinguish between LET and SR by experiment. However, in LET the existence of an undetectable aether is assumed and the validity of the relativity principle seems to be only coincidental, which is one reason why SR is commonly preferred over LET.

https://en.wikipedia.org/wiki/Lorentz_ether_theory

by RayMabus Mon 30 Oct - 21:59

Euro u problemima, Plenkovićuuuuu uvedi deder tu tvoju Rvatsku pod hitno u eurozonu da ceo svet vidi da smo još uvek poželjna valuta

Na zapovijed druže Draghi

by Guest Mon 30 Oct - 22:06

mamin sin wrote:
Pinochet wrote:
ovo sam mogao i ja tebi zaljepiti kada si prije par dana tvrdio na fiskalni multiplikator ne postoji

pa ne postoji, no polako

prvo da ti objasnim Teoriju relativnosti, tj. da Einsteinovo neshvatljivo prostor-vrijeme nije ništa drugo nego isto što i drevni eter

the negative result of the Michelson–Morley experiment led to the introduction of the hypothesis of length contraction in 1892. However, other experiments also produced negative results and (guided by Henri Poincaré's principle of relativity) Lorentz tried in 1899 and 1904 to expand his theory to all orders in v/c by introducing the Lorentz transformation. In addition, he assumed that also non-electromagnetic forces (if they exist) transform like electric forces. However, Lorentz's expression for charge density and current were incorrect, so his theory did not fully exclude the possibility of detecting the aether. Eventually, it was Henri Poincaré who in 1905 corrected the errors in Lorentz's paper and actually incorporated non-electromagnetic forces (including gravitation) within the theory, which he called "The New Mechanics". Many aspects of Lorentz's theory were incorporated into special relativity (SR) with the works of Albert Einstein and Hermann Minkowski.

Today LET is often treated as some sort of "Lorentzian" or "neo-Lorentzian" interpretation of special relativity. The introduction of length contraction and time dilation for all phenomena in a "preferred" frame of reference, which plays the role of Lorentz's immobile aether, leads to the complete Lorentz transformation (see the Robertson–Mansouri–Sexl test theory as an example). Because the same mathematical formalism occurs in both, it is not possible to distinguish between LET and SR by experiment. However, in LET the existence of an undetectable aether is assumed and the validity of the relativity principle seems to be only coincidental, which is one reason why SR is commonly preferred over LET.

https://en.wikipedia.org/wiki/Lorentz_ether_theory

hehe, postoji. aj izgooglaj mi bilo šta na internetu gdje ga itko igdje pokušava negirati.. više pobornika ima teorija "da zemlja nije okrugla", nego "da fiskalni multiplikator ne postoji"..

ako uključiš ekonomsku logiku, onda on i mora postojati..

mislim ..fiskalni multiplikator jedan primjer. država meni poveća plaću... ja odem sa svojom plaćom u trgovinu. kupin robu. recimo da kupin samo 100made in croatia. od moje potrošnje zaradi , trgovina, vlasnik trgovine, radnici i proizvođači i radnici u proizvodnjii. svi oni opet taj zarađeni novac troše. onda netko ode frizeru, pa fizer zaradi. itd itd..

početna državna potrošnja , recimo da je 1000kn, se kroz fiskalni multiplikator uveća za nekoliko puta, i država na cijeli proces nekoliko puta okrene par stotina poreza i nameta.

u konačnici, na 1000kn državne potrošnje, BDP naraste za 5000kn, a prihodi državnog proračuna za 2000kn.

ovo je primjer idealnog fiskalnog multiplikator, vlažni san keynezijanaca :D

i šta je ovdje nelogično i da nebi trebalo postojati, kada je jednostavno objašnjeno, jednostavna logika, - longi jel ovo ima smisla što pričam? :D

i da , ekonomisti računaju razne fiskalne multiplikatore.. nije lako dobiti približnu vrijednost, kada se ubace varijable, tipa otvorenosti ekonomije.. i nije isti fiskalni multiplikator kada država da plaću uhljebima na ruke, ili kada gradi cestu, ili kada naruči od vojne industrije razvoj novog oružja

by Guest Mon 30 Oct - 22:15

deda me pitao di sa novcem? ja kažem u državni dug, moja ulaganja u državni dug..

Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna - Page 8 Fond10

Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna - Page 8 Fond210

Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna - Page 8 Fond_310

Suficit proračuna 1.8 milijardi kuna - Page 8 Fond_410

by RayMabus Mon 30 Oct - 22:22

Ima logike pod uvjetom da kužiš kako se pravilno radi

Prvo sve poskupiš ali plače ne dižeš a onda ih podigneš pa raja cila happy onda ti nakon pola godine opet isto napraviš

Tako ti svake godine pola godine raja radi za kikiriki pa se buni pa im digneš plaće pa si car

Onda iduće godine ista šema

Ko da glupe ovce išta kuže

NO

Ovi naši su pretjerali pa samo dižu cijene i poreze i sad stoka utekla

by Guest Mon 30 Oct - 22:26

Pinochet wrote:
i šta je ovdje nelogično i da nebi trebalo postojati, kada je jednostavno objašnjeno, jednostavna logika, - longi jel ovo ima smisla što pričam? :D

i da , ekonomisti računaju razne fiskalne multiplikatore.. nije lako dobiti približnu vrijednost, kada se ubace varijable, tipa otvorenosti ekonomije.. i nije isti fiskalni multiplikator kada država da plaću uhljebima na ruke, ili kada gradi cestu, ili kada naruči od vojne industrije razvoj novog oružja

probaj bez misaonog eksperimenta, kako se zbrajaju rashodi (ili prihodi, svjededno) u knjigovodstvu

recimo na mjesečnoj razini, pa se onda radi na kvartalnoj i na kraju na godišnjoj

svaki mjesec imaš

suma svih rashoda javnog sektora + suma svih rashoda privatnog sektora + suma svih rashoda bilance opće države

to je BDP na mjesečnoj razini

gdje ti vidiš multiplikaciju?

osim ako malo ne gledaš prihodovnu stranu, pa onda računaš omjer deficita države sa rashodovne strane i prihoda privatnog sektora

malo izmješaš pasivu i aktivu

by RayMabus Mon 30 Oct - 22:27

To se tako pravilno radi

Prvo sve poskupiš a plača stoji onda ti jebu mater pa hajde dignit ću vam kad ste nahvalili

Onda si car

Pa ih pustiš po godine da uživaju i onda sve ponoviš

NO ovi naši su fenomen, samo prvi dio a plača ništa gore

Uteklo krdo

I eto sad viću STOKO VRATITE SE STOKO

IDIOTI

by Guest Mon 30 Oct - 23:04

Pinochet wrote:
ako uključiš ekonomsku logiku, onda on i mora postojati...

stavi se u kontekst ekonomije pred 100 godina

nemaš internet, nemaš računalo, nemaš excel, većina transakcija se odvija u kešu, velik dio toga se ne knjiži, ne izdaju se računi...

koliko godina i tisuća računovođa ti treba da ručno prođeš po prihodima i rashodima obrta, tvrtki, banaka, državnih agencija...

praktički je nemoguće imati egzaktan uvid u rashode i prihode, treba ti 2-3 godine da napraviš reviziju poslovnih knjiga

zato iz praktičnih razloga izmisliš teorijski model, koji u normalnim uvjetima daje približnu sliku, znaš koliki su prihodi i rashodi države i znaš promet u bankarskom sektoru, to ti je lako za provjeriti, onda iz toga napraviš jednadžbu koja ima multiplikaciju i daje otprilike stanje u privatnom sektoru

danas kad imaš internet, računala, bankarski i knjigovodstveni software, preko interneta fiskalizirane račune, real-time uvid porezne i HNBa u sve račune svih građana, tvrtki i ostalih subjekata u gospodarstvu...

...oni danas jednostavno zbroje sva stanja po pasivi ili aktivi i dobiju mjesečna, kvartarna, godišnja kretanja BDPa

by Guest Mon 30 Oct - 23:31

mamin sin wrote:
Pinochet wrote:
i šta je ovdje nelogično i da nebi trebalo postojati, kada je jednostavno objašnjeno, jednostavna logika, - longi jel ovo ima smisla što pričam? :D

i da , ekonomisti računaju razne fiskalne multiplikatore.. nije lako dobiti približnu vrijednost, kada se ubace varijable, tipa otvorenosti ekonomije.. i nije isti fiskalni multiplikator kada država da plaću uhljebima na ruke, ili kada gradi cestu, ili kada naruči od vojne industrije razvoj novog oružja

probaj bez misaonog eksperimenta, kako se zbrajaju rashodi (ili prihodi, svjededno) u knjigovodstvu

recimo na mjesečnoj razini, pa se onda radi na kvartalnoj i na kraju na godišnjoj

svaki mjesec imaš

suma svih rashoda javnog sektora + suma svih rashoda privatnog sektora + suma svih rashoda bilance opće države

to je BDP na mjesečnoj razini

gdje ti vidiš multiplikaciju?

osim ako malo ne gledaš prihodovnu stranu, pa onda računaš omjer deficita države sa rashodovne strane i prihoda privatnog sektora

malo izmješaš pasivu i aktivu

brkaš kruške i jabuke. multiplikacija se korist kada , pametna država ide procjenjivati ,gdje je najbolje trošiti državni novac , a da se najbrže lova isplati em naciji, em ekonomiji, em i samoj državi.

u pravu si glede izračuna BDPa, mi smo koristili multiplikatore u toj formuli, kada smo pokušavali procjeniti rast BDPa :D ali za već ostvareni BDP njega se zbraja knjigovodstveno.

tipa bude ti zadatak iz makroekonomije, "država napravi to i to", napravi novu procjenu novoga BDPa ekonomije "x" . .

tako da ponovim, multiplikatori se koriste pri procjenama itd.. koliko povećati državnu potrošnju i na što da država troši i kako će se to odraziti na rast BDPa.

nema tu nikakve misterije ,itd. sasvim normalna ekonomska varijabla. tebi je zasmetalo kada sam je rekao da je prosječni fiskalni multiplikator oko 0.5 u RH.. ono extra 1potrošena kuna će povećati bdp za 50lipa.. opet i 0.5 >0 ,

by Leviathan2 Mon 30 Oct - 23:40

o jebote, deda i joda ratuju sa grafikonim :D

by veber Mon 30 Oct - 23:42

ja se slažem s dedom da je potrošnja=rast.

čista matematika.
odem na more, potrošim, vratim se.
svi u tom lancu su profitirali.

ja imam višak
kupio sam benzin
platio pristojbe
platio sobu
platio ručak, večeru, marendu
popio u lokalnoj konobi bevandu
djeci kupio male suvenire
natankirao opet gorivo

vratio se u zegej
sretan i zadovoljan

a lova se distribuirala, da je nisam imao ne bi ni išao.

by RayMabus Mon 30 Oct - 23:46

veber wrote:ja se slažem s dedom da je potrošnja=rast.

čista matematika.
odem na more, potrošim, vratim se.
svi u tom lancu su profitirali.

ja imam višak
kupio sam benzin
platio pristojbe
platio sobu
platio ručak, večeru, marendu
popio u lokalnoj konobi bevandu
djeci kupio male suvenire
natankirao opet gorivo

vratio se u zegej
sretan i zadovoljan

a lova se distribuirala, da je nisam imao ne bi ni išao.

Ali da si ostao gore kopat krumpire imali bi više krumpira a ti bi imao lovu kod sebe

by Guest Mon 30 Oct - 23:48

Pinochet wrote:ono extra 1potrošena kuna će povećati bdp za 50lipa.. opet i 0.5 >0 ,

a ostalih 0.5 će završiti ili kao štednja građana ili kao zarada stranih tvrtki

i argument se svodi na to da strane tvrtke ne bi trebale zaraditi, tj. da građani ne bi trebali povećati štednju na štetu državne bilance

staviš plutajući tečaj Kune, ako previše uvozimo Kuna pada, ako izvozimo Kuna raste, i dobiješ ravnotežu koju određuje tržište

ubaciš i još koju tarifu na uvoz elektrotehnike, automobila, nafte... pod krikom zabrinutosti za onečišćenje okoliša...

da je nešto loše jer je 0.5, od max 1, iz moralnih razloga, meni nema smisla

tj. da imamo punu zaposlenost onda bih kužio da je državna potrošnja loša za privatni sektor

by RayMabus Mon 30 Oct - 23:49

Inaće kog boli kurac za rast, bitan je protok novca a ja volim kad se slijeva u moj a ne u tuđi đep npr od usrane uhljeb države

by Sponsored content