Predsjednica razgovarala s rumunjskim patrijarhom Danielom i održala predavanje na Bukureštanskom sveučilištu

Predsjednica Republike u službenom posjetu Rumunjskoj

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
  

2. listopada 2017.
Bukurešt, Rumunjska

Na poziv predsjednika Rumunjske Klausa Wernera Iohannisa predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović boravi u trodnevnom, uzvratnom službenom posjetu Rumunjskoj.

 
Hrvatska i Rumunjska protive se Europi više brzina, a u uspostavi jedinstvene Europske unije i smanjivanju razlika između 'stare' i 'nove' Europe mogla bi znatno doprinijeti i Inicijativa triju mora, ocijenili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin rumunjski kolega Klaus Werner Iohannis.
 
Dvoje predsjednika ocijenilo je, nakon sastanka, kako dvije države imaju odlične međusobne odnose, naglasivši kako su razgovarali o zajedničkim pozicijama kao članice Europske unije i NATO.
 
"I Hrvatska i Rumunjska zalažu se za jednu jedinstvenu Europsku uniju. Izrazito smo protiv Europe više brzina, Europe koja bi imala jezgru i periferiju, protiv bilo kakve Europe koja ne bi svima pružala jednake šanse za razvoj", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. "Zato smo i pokrenuli Inicijativu triju mora. Ta je Inicijativa prije svega usmjerena na koheziju europskog prostora", dodala je.
 
"U Europi se nažalost šire razlike između takozvane stare i nove Europe ili između europskoga istoka i zapada. Te razlike treba doslovno izbrisati i na samom ovom prostoru kroz izgradnju temelja za gospodarski razvoj i veću kompetitivnost naših gospodarstava, kroz izgradnju prometne infrastrukture, energetske infrastrukture ali i kroz digitalizaciju i širenje širokopojasnog interneta", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
Rumunjski predsjednik Iohannis je naglasio kako je Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more ključna "za razvoj infrastrukture u našoj regiji". "A kad kažem regiji, mislim na sve države koje su nedavno postale članicama Europske unije i kojima su još uvijek potrebni važni impulsi za razvoj", kazao je. "Infrastrukturne veze gotovo u potpunosti nedostaju u smjeru sjever-jug. Želimo da Inicijativa triju mora bude vidljivija, želimo promovirati i jasno predstaviti zajedničke projekte", kazao je rumunjski Predsjednik.
 
Naglasio je kako dvije države imaju slična stajališta glede europskih tema. "Obje države žele postati članice Schengena, obje države žele imati na raspolaganju europske strukturalne fondove", kazao je. "Razgovarali smo sasvim prirodno i o budućnosti Europske unije i složili se da je vrlo važna bolja integracija i uklanjanje razlika između različitih članica Europske unije", kazao je predsjednik Iohannis.
 
Dvoje predsjednika naglasili su kako ima puno prostora za proširenje gospodarske suradnje između dviju država. "Prostor za poboljšanje odnosa osobito je otvoren na području gospodarstva. Naša je bilateralna gospodarska suradnja, posebno u području ulaganja, iznimno skromna i nadam se kako će se ona proširiti nakon ovog posjeta, da ćemo imati konkretne rezultate - konkretne projekte i konkretne poslove između dviju država", kazala je hrvatska Predsjednica.
 
"Prostor je ogroman, od IT tehnologija, preko obnovljivih energija, do ulaganja u infrastrukturu. Hrvatske tvrtke dobre su u izgradnji prometne infrastrukture, ali i u području željeznica, lokomotiva i željezničkih vagona, niskopodnih tramvaja", istaknula je.
 
Razgovaralo se i o suradnji u NATO-u, te je naglašena važnost njegovanja dobrih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama."I za Hrvatsku i za Rumunjsku vrlo su važni transatlantski odnosi i želimo naglasiti da transatlantski odnosi ne moraju biti suprotni europskim odnosima već se oni moraju međusobno nadopunjavati", kazao je predsjednik Iohannis.
 
Tijekom razgovora predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Iohannis naglasili su iznimno dobar položaj Hrvata u Rumunjskoj i Rumunja u Hrvatskoj. "Naše su manjine naše bogatstvo", kazala je hrvatska Predsjednica. Naglasila je kako joj je "iznimno drago da je Rumunjska prepoznala i da aktivno radi na razdvajanju hrvatskog i srpskog jezika". Najavila je da će se osim katedre na Sveučilištu u Bukureštu otvoriti i katedra za hrvatski jezik na Sveučilištu Zapad u Temišvaru.

Kraljica.

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

3. listopada 2017.
Bukurešt, Rumunjska

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja boravi u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj, sastala se s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom, te održala predavanje na Bukureštanskom sveučilištu pod naslovom "Doprinos Hrvatske konsolidaciji Europe".

 
U razgovoru s patrijarhom Danielom hrvatska je Predsjednica osobito naglasila dobre odnose između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Rumunjske pravoslavne crkve. Podsjetila je kako je u travnju ove godine maloj rumunjskoj zajednici omogućeno u jednoj katoličkoj kapelici u Zagrebu redovito održavanje misa, a posebno bogoslužje održano je za Uskrs. Ustupanje kapelice posebno je pozdravila Rumunjska pravoslavna crkva.
 
Predsjednica Grabar-Kitarović upoznala je patrijarha s manjinskom zajednicom Istrorumunja ili Ćića, etničkom skupinom nastanjenoj u sjeverozapadnoj Istri. Govornika istrorumunjskog jezika, koji se smatra dijalektom rumunjskog, ima manje od tisuću i oni ne posjeduju zaseban osjećaj nacionalnoga identiteta i uglavnom se izjašnjavaju kao Hrvati.
 
U predavanju na Bukureštanskom sveučilištu predsjednica Grabar-Kitarović govorila je o sličnostima i razlikama tranzicijskih iskustava Hrvatske i Rumunjske, te naglasila kako je jedan od hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta integracija svih zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju.
 
"Postoji puno sličnosti između Hrvatske i Rumunjske, obje su zemlje imale zajedničko iskustvo života iza Željezne zavjese, u društvima koja nisu bila otvorena. S padom Berlinskog zida i padom komunizma, završetkom Hladnoga rata, sve su države istočne Europe izrazile želju ponovno se ujediniti s drugim europskim državama i postati dijelom europske zajednice naroda", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
Dodala je kako je hrvatsko iskustvo, "premda su se obje zemlje suočile s kompleksnim procesom tranzicije prema tržišnoj ekonomiji", bilo dodatno zakomplicirano činjenicom da je Hrvatska bila žrtva agresije i rata, te da je u poslijeratnom periodu bila prisiljena ulagati u obnovu i pomirbu.
 
Hrvatska je Predsjednica u nastavku predavanja govorila o vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske nakon rata – riječ je o punopravnom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, što je ostvareno 2009. odnosno 2013. godine - te o potrebi čuvanja temeljnih europskih vrijednosti.
 
"Naglasila bih temeljne vrijednosti na kojima počiva Europska unija, a to su jednakost, solidarnost, jednake mogućnosti, te vrijednosti liberalne demokracije koje omogućuju prosperitet svim svojim građanima", kazala je.
 
"Nedavno su se pojavile ideje o Europi više razina, odnosno Europi više brzina. Čvrsto vjerujem, kao i rumunjski čelnici, da Europska unija treba ostati projekt za sve njezine članice, kako bi uživale prednosti članstva, ali i dijelile odgovornost koju članstvo donosi, kako bismo zajednički usmjeravali razvoj Europe", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
Govorila je i o Brexitu, "koji je naravno za sve nas bio veliki šok". "Prihvaćamo želju britanskih građana da izaberu budućnost kakvu žele, no moramo se ponovno fokusirati na naše temeljne ciljeve i moramo ponovno razmotriti našu strategiju za budućnost Europe", dodala je.
 
Govoreći o vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske, naglasila je da su visoko na popisu prioriteta odnosi s državama zapadnog Balkana koje su u raznim fazama kandidature za članstvo u Europsku uniju. "Integracija tih država u Europsku uniju ostaje jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike. Neuspjeh procesa konsolidacije, zaustavljanje reformi i integracije tog dijela europskog kontinenta mogao bi stvoriti svojevrsni vakuum koji bi mogle ispuniti neke sile koje nisu baš prijateljske prema daljnjem proširenju Europske unije i NATO-a", kazala je. Dodala je kako je za Hrvatsku integracija tih država u Europsku uniju ključna za osiguravanje dugoročnog mira i stabilnosti. "Važno je da Europska unija prati taj proces i da ostavi otvorenu perspektivu članstva", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
U nastavku službenog posjeta hrvatska Predsjednica u rumunjskom Parlamentu održala je radni sastanak s predsjednikom Senata Călinom Popescuom Tăriceanuom. Prilikom susreta sugovornici su ustvrdili kako će ovaj posjet unaprijediti već visoku razinu suradnje i prijateljstva između dviju zemalja. Isto tako, složili su se kako posjet predsjednice Grabar-Kitarović pruža mogućnost razgovora o područjima od zajedničkog interesa, kao što su projekti unutar Inicijative triju mora, ali i šire u okviru Europske unije.

"Uspravnica"  ide dalje...

Kraljici je dosta jedna tema valjda.

kic wrote:
Kraljici je dosta jedna tema valjda.

Ima još jedna, o gospodarskom forumu...i to bi bilo to.

PS:Kic, Kic...
Kad si već spajano teme, onda barem naslov kak se šila.
U posjeti je Rumunjskoj i ne rumunjskom patriajrhu!

Kraljica...

Rumunjski je dosta sličan talijanskom tj kužim dosta kad ga čitam

Eroo wrote:Kraljica.

Jel joj uredna stolica?

Eroo wrote:

kic wrote:
Kraljici je dosta jedna tema valjda.

Ima još jedna, o gospodarskom forumu...i to bi bilo to.

PS:Kic, Kic...
Kad si već spajano teme, onda barem naslov kak se šila.
U posjeti je Rumunjskoj i ne rumunjskom patriajrhu!

pati sad!

Održan Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

3. listopada 2017.
Bukurešt, Rumunjska

Tijekom službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Rumunjskoj, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, održan je Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum.

 
Hrvatska i Rumunjska kao članice Europske unije i NATO-a ostvaruju blisku političku suradnju, ali postoji veliki potencijal u gospodarskoj suradnji koji nije dovoljno iskorišten, ocijenili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Rumunjske Werner Klaus Iohannis na gospodarskom forumu u Bukureštu.
 
Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako postoje velike poslovne prilike koje nude hrvatsko i rumunjsko tržište, te dodala kako postoje potencijali u jačanju gospodarskih, poslovnih i investicijskih veza između dviju država. "Vaše sudjelovanje uvelike pokazuje da naše poslovne zajednice uživaju solidno i uzajamno korisno gospodarsko partnerstvo, koje istinski nastoje unaprijediti i dodatno učvrstiti", kazala je.
 
Hrvatska Predsjednica naglasila je kako je pred Hrvatskom i Rumunjskom "još dug put koji moraju prijeći kako bi dostigle gospodarski razvoj i životni standard takozvane stare Europe". "Radujem se stoga što Hrvatska i Rumunjska ostvaruju blisku suradnju i u okviru Inicijative triju mora, u skladu s našim zajedničkim stajalištima da je čvršćim infrastrukturnim povezivanjem srednje Europe moguće povećati konkurentnost te potaknuti gospodarski rast koji bi nas približio zapadnim članicama Europske unije", kazala je.
 
Rumunjski predsjednik Iohannis posebno je naglasio ulogu samih poslovnih ljudi u jačanju gospodarske suradnje, izrazivši nadu da će i ovaj forum tome doprinijeti. "Naše su zemlje među najmlađim članicama Europske unije, zemlje koje se zalažu za zajedničke vrijednosti jedinstva i solidarnosti unutar Unije. Predlažem da iskoristimo potencijal kojim raspolažemo kako bismo nadalje osnažili proces integracija. Glavni impuls za to trebate biti vi, poslovni ljudi. Ohrabrujem vas da optimizmom pronalazite sve gospodarske mogućnosti koje mogu ojačati suradnju između dviju zemalja", kazao je predsjednik Iohannis.
 
"Zadnjih je godina na području bilateralnih odnosa postignut znatan napredak, ostvarena je dinamika trgovinske razmjene od oko 300 milijuna eura, premda je to daleko ispod potencijala. U prvom je polugodištu ove godine trgovinska razmjena povećana za gotovo 30 posto što je vrlo dobar rezultat, ali predlažem da budemo još ambiciozniji, posebno na području visokih tehnologija. Također je važno ostvariti regionalnu energetsku suradnju", naglasio je rumunjski Predsjednik.
 
"Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne uspijevaju ostvariti svoj zadatak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivosti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici onaj glavni 'pogon' za razvoj odnosa", zaključio je.
 
Predsjednica Grabar-Kitarović gospodarstvenicima je poručila kako partnerstvo dviju država osobit potencijal ima u ključnim područjima kao što su obrambena industrija, elektroindustrija, informatičke tehnologije, promet, infrastruktura i turizam. Isto tako, naglasila je važnost prometnog povezivanja, "napose zračnim linijama i riječnim dunavskim putom". "U tom smislu, pozdravljam uspostavu izravne zračne linije između Zagreba i Bukurešta i sezonskih letova na relaciji Bukurešt – Split, koje su povećale turističku razmjenu", kazala je hrvatska Predsjednica.
 
Na forumu sudjeluje četrdeset i pet rumunjskih i dvadeset dvije hrvatske tvrtke, među kojima i AD Plastik, Crosco, HS Produkt, Kamgrad, Stražaplastika, Luka Vukovar i IGH. U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena između Hrvatske i Rumunjske iznosila je 157,3 milijuna eura što je rast od 25 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Hrvatski izvoz porastao je za 35 posto i iznosio je 71,6 milijuna eura, a uvoz iz Rumunjske iznosio je 85,8 milijuna eura, 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
 
Drugog dana službenog posjeta Rumunjskoj predsjednica Grabar-Kitarović u Bukureštu će održati odvojene radne sastanke s čelnicima rumunjskog parlamenta i s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom, a na Bukureštanskom sveučilištu održat će predavanje pod naslovom "Doprinos Hrvatske konsolidaciji Europe".

RayMabus wrote:Rumunjski je dosta sličan talijanskom tj kužim dosta kad ga čitam

Cigani jedni i drugi..

RayMabus wrote:Rumunjski je dosta sličan talijanskom tj kužim dosta kad ga čitam

Inače zanimljivo išao sam nešto provjerit i vidi stvarno Rumunjska i Moldavija ne koriste ćirilicu 

LATINICA