Prema Europi se kreće od 30 do 35 milijuna ekonomskih migranata

bogomdani wrote:

omni wrote:

albatros wrote:Eh da sam samac,oz ovijeh stopa bih se uputio prema Tovarnicku i našao si nešto.

U povratku bi nas u autu bilo dvoje.

Samac i milijunas, inace kiki, Merkelica je obecala vise.

Milijun lipa nije problem..sve ovisi kako prikazes..

E nes njih zayebat na tu foru, samo u eurima se racuna, lipe i hrastove ne yebu ni pod razno. Sto onaj kaze "a hundred kuna monthly no good azil no no"... ;)

omni wrote:

bogomdani wrote:

omni wrote:

albatros wrote:Eh da sam samac,oz ovijeh stopa bih se uputio prema Tovarnicku i našao si nešto.

U povratku bi nas u autu bilo dvoje.

Samac i milijunas, inace kiki, Merkelica je obecala vise.

Milijun lipa nije problem..sve ovisi kako prikazes..

E nes njih zayebat na tu foru, samo u eurima se racuna, lipe i hrastove ne yebu ni pod razno. Sto onaj kaze "a hundred kuna monthly no good azil no no"... ;)

eto na..  ma informirani su oni i predobro..mnogi su upisali škole za jezik,integracione kurseve,umšulunge,ti vjerovatno i budu uspjeli ostati..

AlfaOmega wrote:Kad malo prokontam, zar nisu najislamskije zemlje ujedno i najveći saveznici SAD-a?

Gluposti, izbjeglički val se dogodio jer ih je previše i tako to,

epikur37 wrote:

ostrakon wrote:

epikur37 wrote:
Neki oblik umjerenog kapitalizma gdje država kao regulator ima jasnu ulogu, pored toga sam i za napuštanje liberalne demokracije.

Pa to ti je u principu MMT, porezi se ne koriste za financiranje države, niti za socijalne transfere, tj. preraspodjelu od onih koji rade onima koji ne rade. Uloga poreza je kontrola potrošnje, ako je potrošnja prevelika dolazi do inflacije i špekulativnih balona, ako je potrošnja mala dolazi do deflacije i proizvođači ne mogu pokriti troškove proizvodnje. Pa država prema potrebi diže i spušta poreze.

Cilj je puna zaposlenost, a ne socijalna država i otimanje jednima da se da drugima, radi kupovine glasova.

Deficit je također alat za kontrolu rasta ekonomije, a ne loša stvar koju nikako nesmijemo raditi.

Nema spašavanja banaka bailoutima, nego se brani zaposlenost. Jer dok god su ljudi zaposleni i mogu vraćati kredite banke neće biti u problemima. No nema ni spašavanja potrošača, glupost ima posljedice.

itd.

epikur37 wrote:
Nacional-socijalizam, možda.

Znači po tebi na svijetu postoje samo tri opcije, ili neoliberalizam, ili komunizam, ili nacionalsocijalizam?
Eno imaš ga u Sjevernoj Koreji. Kako ti se čini?

Govorim načelno i pojmovima koji se inače koriste. U glavnom jesam za ulogu države kao razmjernog regulatora u ekonomiji i financijama,  također i za racionalnu i poticajnu socijalnu politiku, da to znači i socijalnu pomoć gdje je neophodna. Jasno treba odnekud financirati državu i javni sektor.

Država je kao kazino, ima svoje žetone(novac), ako svoje zaposlenike plaća u tim istim žetonima, onda ih ne mora nužno uzimati od tebe koji se eto želiš malo igrati(raditi). Žetoni dolaze od kazina(države) a ne od igrača(radnika).

Socijalna država i socijalni transferi, uzimanje jednome da bi se dalo drugome, su nešto najgluplje što možeš raditi. Zato u socijalnoj državi ni osiguranja ne funkcioniraju, jer kad tad ostaneš bez dovoljno onih kojima uzimaš.

epikur37 wrote:

albatros wrote:Eh da sam samac,oz ovijeh stopa bih se uputio prema Tovarnicku i našao si nešto.

U povratku bi nas u autu bilo dvoje.

Evo yoda bi mogao, deda je kastrat on je žrtvovao reprodukciju za više ciljeve :)

Pa baš si zloćko, on priča tamnijim tenorom, što znači da nije fizički kastrat i postoji mogućnost da će se ipak reproducirati kad nađe neku genetski dostojnu

r_nevjesta wrote:

epikur37 wrote:

albatros wrote:Eh da sam samac,oz ovijeh stopa bih se uputio prema Tovarnicku i našao si nešto.

U povratku bi nas u autu bilo dvoje.

Evo yoda bi mogao, deda je kastrat on je žrtvovao reprodukciju za više ciljeve :)

Pa baš si zloćko, on priča tamnijim tenorom, što znači da nije fizički kastrat i postoji mogućnost da će se ipak reproducirati kad nađe neku genetski dostojnu

meni dobre stare narodne poslovice , primjerena trenutku glasi...od biraca nema jebaca

debotoijusto wrote:

r_nevjesta wrote:

epikur37 wrote:

albatros wrote:Eh da sam samac,oz ovijeh stopa bih se uputio prema Tovarnicku i našao si nešto.

U povratku bi nas u autu bilo dvoje.

Evo yoda bi mogao, deda je kastrat on je žrtvovao reprodukciju za više ciljeve :)

Pa baš si zloćko, on priča tamnijim tenorom, što znači da nije fizički kastrat i postoji mogućnost da će se ipak reproducirati kad nađe neku genetski dostojnu

meni dobre stare narodne poslovice , primjerena trenutku glasi...od biraca nema jebaca

dobro..malo birkat nije loše...malo..

epikur37 wrote: također i za racionalnu i poticajnu socijalnu politiku, da to znači i socijalnu pomoć gdje je neophodna.

Problem je što u boljim vremenima ta socijalna politika i 'prava' iz nje redovito postanu nerazumna i jako ekstenzivna, novac se daje za sve i svašta, kao da će blagostanje vječno trajati. A onda pobune i kaos kad se vremena promijene na gore (vidi slučaj Grčka), a to se neminovno dogodi. Ostrakon je u pravu, to 'socijalno ludilo' posljedica je kupovanja glasova na izborima, jer svaka iduća potencijalna vlast 'mora' nadmašiti onu prethodnu u potplaćivanju pohlepnih birača, kako bi bili izabrani.

debotoijusto wrote:meni dobre stare narodne poslovice , primjerena trenutku glasi...od biraca nema jebaca

To je zato što ti tome pristupaš neodgovorno, nerazumno i neplanski, pa bi se reproducirao s bilo kim, a onda vjerojatno tvrdio 'nisam ja, nemam ja ništa s tim'

ostrakon wrote:Moderna monetarna teorija. MMT - Wikipedia

http://www.jutarnji.hr/steve-keen---eu-jos-nije-izisla-iz-depresije--a-uskoro-ce-kriza-izbiti-u-kini-/1347773/

Kad je bio ovdje prije dvije godine, upozoravao je da Hrvatska ne bi trebala srljati u monetarnu uniju i uvođenje eura, nego da bi to trebala odgoditi što je dulje moguće. Smatrao je da bi zbog stalnog pada BDP-a u Hrvatskoj trebalo razmisliti o devalvaciji kune radi poticanja konkurentnosti gospodarstva

“U situaciji ekonomske krize država bi svakako trebala poticati i povećati potrošnju, a ne štednju jer na taj način smanjenjem potrošnje u jeku krize kreira negativnu spiralu. Upravo je vrijeme recesije trenutak kad država treba potaknuti gospodarstvo”, smatra profesor Keen.

Koji su glavni uzroci globalnog financijskog kolapsa?

- Glavni uzrok bio je rast privatnog duga, a on je rastao desetljećima i prešao je rast BDP-a u posljednjih četrdeset godina; u američkom slučaju privatni dug rastao je sa oko 25 posto BDP-a pedesetih godina prošlog stoljeća i došao do 150 posto BDP-a 2005. Svijet je postao ovisan o dizanju kredita kao gorivu za ekonomsku ekspanziju, a kad je dug prestao rasti, ekonomija je pala.

Mainstream ekonomija zanemaruje privatni dug uz argument da je “dug novac koji dugujemo sami sebi” - odnosno da pozajmljivanje povećava dužnikovu potrošačku moć, ali smanjuje vjerovnikovu, međutim uz mali ukupni učinak. To je točno za situacije kad jedna osoba posuđuje novac drugoj jer se onda radi o izmjeni postojeće, stalne količine novca. Ali, to nije istina kod bankovnih kredita, koji stvaraju novi novac i potražnju kad je kredit realiziran, ali uništavaju novac i smanjuju potražnju kad se dug otpla­ćuje. Ignoriranjem ove bitne značajke kredita banaka, ignorirali su i uzroke krize i prividno blagostanje koje se pojavilo uoči krize.

Privatni dug je važan, jer banke kreditiranjem stvaraju novac i novu potražnju. To je glavni izvor širenja ponude novca u našoj ekonomiji – a novčane zalihe će rasti i ekonomija će rasti ako novi krediti prelaze otplatu starih dugova. To je bio slučaj tijekom šest desetljeća od 1945. do 2008.: svake godine novo kreditiranje prekoračilo je otplatu duga, te je ukupni dug rastao brže od BDP-a za tih 60 godina. Ali to je proces koji ne može ići zauvijek, jer dug ne može postati beskonačno veći od prihoda. Iako je teško uspostaviti maksimalnu razinu, empirijsko istraživanje koje je proveo američki bankar Richard Vague utvrdilo je da se svaka kriza u posljednjih stotinu i pedeset godina u svijetu dogodila kad je privatni dug premašio BDP za 1,5 puta ili kada je omjer porastao za oko 20 posto - na primjer sa 135 posto do 155 posto tijekom pet ili manje godina. Amerika je uistinu ispunila te kriterije tijekom dvijetisućitih, a Kina ih je premašila u posljednjih pet godina. Dakle, kriza u SAD-u bila je predvidljiva, a vjerujem da će se kriza dogoditi u Kini u idućih godinu ili dvije.

Najgore se sa krizom nosi eurozona gdje su nametnute mjere štednje zbog lažnih uvjeravanja da je javni dug pravi problem i da će štednja dovesti do rasta. Ove su politike izazvale drugu Veliku depresiju.

komentar wrote:Sinisa Grgic · Vitez
Sve je rekao o svojoj ekonomskoj filozofijji s ovom rečenicom,."ovih dana najveće nam prijetnje dolaze od složene prenapučenosti svijeta"al' stručnjak ne reče ko je krivac za to,pohlepa 1% onih koji raspolažu s više bogatstva od 99% ostalih,....a tip ponavlja k'o papagaj da je najveći problem ekonomije veliki privatni dug,.tj,.opet su problem oni 99% ostalih.

r_nevjesta wrote:

debotoijusto wrote:meni dobre stare narodne poslovice , primjerena trenutku glasi...od biraca nema jebaca

To je zato što ti tome pristupaš neodgovorno, nerazumno i neplanski, pa bi se reproducirao s bilo kim, a onda vjerojatno tvrdio 'nisam ja, nemam ja ništa s tim'

he he...moze se i tako gledat osim sto se ne reproduciram vec samo iz zadovoljstva upraznjavam , dakle nema stete po mlad organizam