Peta kolona i u petom naraštaju

Vrijeđaju Oluju, Bljesak, generale I Domovinski rat: Tko stoji iza hrvatske Inicijative mladih koja traži ispriku za Oluju?

Drugu godinu zaredom, Inicijativa mladih za ljudska prava uz potporu 400-tinjak građana od hrvatske Vlade zahtjeva da uputi ispriku svim žrtvama i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koji su se dogodili tijekom i nakon operacija Oluja. Inicijativa je ove godine pokrenula peticiju Isprika žrtvama Oluje, a cilj im je isprika onima koji su u Oluji nevini stradali i onima koji su u toj vojno-redarstvenoj operaciji izgubili svoje najmilije i navjerijednije.

-Smatramo da je isprika potrebna jer su zločini počinjeni u ime naše Republike te je masovni egzodus stanovništva bio poželjna posljedica ove akcije. Nakon 22 godine RH je učinila malo ili ništa po pitanju procesuiranja počinitelja zločina. Zato želimo pokazati lice Hrvatske kojem je stalo do pravde i koje izražava suosjećanje sa žrtvama. Poručujemo Vladi da je isprika minimum solidarnosti nakon višestrukog kršenja ljudskih prava i izostanka sudskih procesa. Mi mladi, pripadnici društva koji nismo sudjelovali u događanjima tijekom 90-ih godina smatramo da imamo puni legitimitet govoriti o činjenicama te odgovornost za promicanje vrijednosti pomirenja i suradnje kao zaloga za bolju budućnost naše i budućih generacija- poručuju iz Inicijative, naglašavajući da će peticija i potpisi za istu biti dostavljeni predstavnicima udruga žrtava kršenja ljudskih prava u vrijeme Oluje. U iduća dva tjedan putem interaktivne kampanje namjeravaju, kako su najavili, govoriti o kršenjima ljudskih prava tijekom Oluje, a koliko su glasni mogli su vidjeti i građani Zagreba koje je u javnom prijevozu dočekalo more grafita s porukom: ‘#isprika’. Zanimljivo, ista ova inicijativa protestno je reagirala i zbog HOS-ove ploče u Jasenovcu. Naime, ploču koju je na zgradi dječjeg vrtića u Jasenovcu postavila udruga HOS-a, a na kojoj je uz imena poginulih HOS_ovaca u Domovinskom ratu i pozdrav Za dom spremni, Inicijativa mladih preliijepila je svojim pismom članovima HOS-a. inače, programski direktor Inicijative je Mario Mažić.

Mladić je ovo rođen u Sisku, djetinjstvo je proveo između Siska i Petrinje zbog ratnih događanja u 90-tima. Završio je opću gimanaziju, nakon čega i Fakultet političkih znanosti. Uz to, završio je ljetni akademski program iz međunarodnih odnosa i politologije na Sveučilištu u Oslu, ali i ljetni program iz povijesti i književnosti na Sveučilištu Northwestern. Bio je sudionik fellowship programa Dijalog o prošlosti i odgovornosti na Instititu za izučavanje ljudskih prava Sveučilišta Columbia u New Yorku. Kroz srednjoškolsko školovanje vodio je i uređivao emisije na lokalnom radiju, a kasnije se priključuje Omladinskog grupi Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava kojom je nekoliko godina koordinirao dok nije postao suradnik u Programu obrazovanja za ljudska prava.

Član je upravnog odbora Fonda za humanitarno pravo Kosovo, ali i Europskog antirasističkog pokreta, u kojemu je glavni tajnik. Godine 2008.o snovao je YIHR u našoj zemlji, u suradnji sa regionalnom mrežom YIHR. Trenutno je programski direktor YIHR-a Hrvatska, gdje upravlja programima organizacije u suradnji s poditeljima programa. Osim zanimljive biografije Mažić se može podičiti i zanimljivim društvenim djelovanjem, preko svoje Inicijative koja je svojedobno apelirala na Hrvatski nogometni savez tražeći zabranu izvođenja Thompsonove pjesme Lijepa li si, koja je izabrana kao himna reprezentacije.

-Odabrana pjesma je nacionalistička, agresivna i potiče na nasilje. Izvođač pjesme je ultra nacionalistički pjevač Marko Perković, poznatiji pod nadimkom Thompson koji je referenca na strojnicu istog imena. Ovaj vatreni poklonik pronacističkog ustaškog režima na svojim nastupima često koristi simbole povezane s onima koji su odgovorni za genocid nad Židovima, Romima i Srbima u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata-navode u svojoj inicijativi, koju Mažić potpisuje. Govorio je Mažić svojedobno o vlastitom viđenju Domovinskog rata.

-Duguju nam da saznamo činjenice, duguju nam da činjenicama spriječimo buduće manipulacije brojkama i događajima jer smo vidjeli tijekom 1990-ih koliko te manipulacije poviješću mogu biti opasne i koliki potencijal imaju u izazivanju mržnje i netrpeljivosti, prvenstveno kroz sijanje straha-njegove su riječi. Za srpske Novosti, i ranije se doticao Bljeska i Oluje, konstatirajući da je riječ o akcijama u kojima je ubijeno više desetaka ili stotina civila, i stoga je nepristojno kako kaže takve operacije nazivati veličanstvenima.

Nitko nema pravo ubijati i protjerivati civile. A čini mi se da s time često imaju problema i Hrvati i Srbi. No, mi kao društvo imamo obvezu priznati počinjene zločine, za njih se ispričati i odgovorne procesuirati. To nije lako, ali je potrebno. Jer, jednostrana obilježavanja vojnih akcija samo izazivaju turbulencije- kazao je dodajući kako je žrtve u Oluji potjerala hrvatska vlast. Doticao se ovaj mladić i pravosudnih tema.

-Slučaj Norac je specifičan zbog toga što je prepušten hrvatskom pravosuđu, a započet je u Haškom tribunalu. Hrvatsko pravosuđe zazire od toga da Hrvatima sudi za ratne zločine, naročito po zapovjednoj odgovornosti, dakle višim oficirima. Odgovarao je Branimir Glavaš i to je proces koji još uvijek traje. Imamo još nekih slučajeva, ali nije se sudilo nekomu tko je bio znatno više pozicioniran u političkom i vojnom vrhu. Mi vjerujemo da je nužno provesti ozbiljnije istrage o tome ko su bili nalogodavci za zločine počinjene u Bljesku i Oluji- komentira te se dotiče i Haaškoga suda.

– Radi se o tome da se i Hrvatska i Srbija moraju suočiti ne samo sa pojedinim zločinima nego sa zločinačkim ideologijama koje su bile osnova počinjenih zločina. To je, naravno, ono što vladama obje zemlje teško pada. Zato vjerujem da oni drugačije tumače ovu presudu ili je barem drugačije predstavljaju u svojim reakcijama. Međunarodni sud pravde vrlo jasno kaže da je i u jednom i i drugom slučaju postojala ideološka pozadina. U presudi se tvrdi da su zločini srpskih snaga činjeni u ime stvaranja etnički homogene srpke države koja bi, pored Srbije, obuhvatila i dio Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, u presudi se kaže da je državni vrh Hrvatske – kako politički, tako i vojni – ne samo bio svjestan da će rezultat Oluje biti da velika većina Srba napusti područje Hrvatske, nego je takav rezultat priželjkivao i ohrabrivao- rekao je Mažić svojevremeno. Inače, zli glasovi koji kruže oko Mažića govore da je on član SDP-ova mladeži kojega je posebno simpatizirao bivši premijer Zoran Milanović. Inicijativa mladih za ljudska prava korisnica je Institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga 2016.-2018., a financijski ju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Riječ je o hrvatskoj javnoj instituciji preko koje brojne nevladine udruge opterećuju državni proračun.