"Jadran" opet zaplovio

Najstariji jedrenjak na crnogorskom primorju uspešno remontovan. Poznati brod je bukvalno rastavljen do golog trupa i detaljno obnovljen



NAKON pune tri i po godine, školski brod Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenak “Jadran” vratio se u svoju matičnu luku. Srca svih Tivćana i turista koji su se zatekli na gradskoj rivi Pine zaigrala su zbog prelepog starog jedrenjaka koji je pristao uz mol Staničića.

“Jadran” je iz Tivta otišao septembra 2013. godine, kada je upućen u brodogradilište “Bijela” na temeljiti remont. Na njega je potrošeno više od 1,7 miliona evra, uz mnogo znoja i tehničkih poteškoća. Utrošeno je više hiljada radnih sati, prvenstveno članova posade broda, bijeljinskih brodograditelja, predstavnika Komande Mornarice VCG i nekolicine iskusnih starih penzionisanih inženjera Arsenala, koji ovaj predivan brod “poznaju u dušu”. Jedrenjak se, posle svega toga, vratio na more i u matičnu luku stigao u novom sjaju.
Veteran star 83,5 godina iznutra je podmlađen i doveden na tehnološki nivo modernih školskih brodova, kakve koristi ratna i trgovačka monarica u najpoznatijim pomorskim državama sveta. Tokom generalnog remonta u “Bijeloj”, “Jadran” je bukvalno rastavljen do golog trupa i detaljno obnovljen. Uz ugradnju novog pogonskog i pomoćnih motora, brod je dobio novu glavnu elektrorazvodnu ploču sa elektroinstalacijama.
Sada ima i centralni klimatizacioni sistem, moderno opremljenu kuhinju, desalinizator, obnovljene sanitarne čvorove i novi nameštaj u mornarskim prostorijama, zatim deo nove navigacione i opremu za spasavanje, a popravljena je i drvena obloga glavne palube i ugrađeni su novi drveni elementi u stilu jedrenjaka.

Brod s kojim je Tivat neraskidivo vezan još od 16. jula daleke 1933, kada je “Jadran” prvi put uplovio u tivatski Arsenal, došavši u Jugoslaviju iz Njemačke gde je sagrađen, i u nedelju je toplo dočekan od strane meštana i svih ljubitelja mora i brodova. Podmlađeni jedrenjak će već 24. aprila krenuti na svoje prvo duže krstarenje nakon remonta, koje zajedno organizuju Pomorski fakultet iz Kotora i Mornarica VCG.



PRVA PLOVIDBA
SA ukrcanim studentima kotorskog fakulteta i njihovim profesorima, “Jadran” će od 24. aprila do 3. maja krstariti na ruti Tivat-Venecija-Kopar-Kotor i sa posetama italijanskoj, odnosno slovenačkoj luci.

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:660737-Jadran-opet-zaplovio

U Hr nesmiju jer čemo im ga zapljenit.


  

Premda nikad u povijesti nisu izgradili doslovce niti jedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci se, za razliku od Hrvata, znaju dičiti pomorskom poviješću i slavnim brodovima. Makar ta povijest i brodovi “nijesu” baš njihovi.




Crna Gora je, podsjetimo, izlaz na more dobila tek 1878. na Berlinskom kongresu. Ovih dana na CNN-u i BBC-ju multimilijunski auditorij diljem savijeta može uživati u helikopterskim snimkama jednog školskog jedrenjaka u plovidbi Bokom kotorskom s golemom crvenom zastavom sa zlatnim dvoglavim orlom razvijenim na krmi. Dakako, ne treba puno pogađati, riječ je o čuvenom “Jadranu”, najpoznatijem hrvatskom školskom brodu koji ove godine slavi veliki jubilej - 80 godina plovidbe. CNN-u i BBC-ju to nije promaknulo, a to što Crnogorci nemaju vlasničke papire ovog broda čiju (tuđu) povijest slave, nikoga ne brine previše.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/205449/bivsi-zapovjednik-otetog-broda-jadran-mesic-i-loncar-su-nas-izdriblali-a-josipovic-kao-da-nije-s-mora




https://sh.wikipedia.org/wiki/Jadran_%28brod%29

Uglavnom JNA finacirana zajednickim novcem svih republika , poceo rat ovi sve pokupil sebi , onda se odvojili od Srbije prije deset godina i dogovor Srbiji avioni i to a pošto Srbija nema more vama brodovi ...međutim i ti avioni i brodovi su zajednicka imovina svih republika ...sad pogledaj mornaricu i cija je najviše bila ....ovi u međuvremenu rasprodali više manje sve i ostavili nešto ....sad ako uplove u teriorijalne vode ili neku luku sliejdi im zapljena broda ...nije baš da cemo ih lovat al uplove li prisiljavaju RH na reakciju a ona je zadržavanje broda.

Zanimljivo , slucajno nešto iša pogledat , nisam ni zna da mi ovo imamo :



http://www.tehnicki-muzej.hr/hr/price/obnova-dzepne-podmornice-cb-20%3B-ex.-p-901----malisan,9.html?y=2011

Podmornica je 1959. godine dopremljena u Tehnički muzej u Zagrebu i to je jedini preostali primjerak, od 26 proizvedenih, kompletno sačuvan i u potpunosti originalan.

https://hr.wikipedia.org/wiki/P-901_Mali%C5%A1an

Klasa CB je bila klasa talijanskih džepnih dizel-električnih podmornica izgrađenih tijekom Drugog svjetskog rata. Naoružane s dva bočno smještena torpeda, namjena im je bila borba u priobalnim područjima.
Od ukupno 72 (koliko je planirano) kobilice su položene za samo 22 podmornice te su sve građene u brodogradilištu Caproni.
Jedan očuvan primjerak ove podmornice (P-901 Mališan) nalazi se u tehničkom muzeju u Zagrebu.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Podmornice_klase_CB

RayMabus wrote:Premda nikad u povijesti nisu izgradili doslovce niti jedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci se, za razliku od Hrvata, znaju dičiti pomorskom poviješću i slavnim brodovima. Makar ta povijest i brodovi “nijesu” baš njihovi.

sta rec a nezaplakat..

max123 wrote:

RayMabus wrote:Premda nikad u povijesti nisu izgradili doslovce niti jedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci se, za razliku od Hrvata, znaju dičiti pomorskom poviješću i slavnim brodovima. Makar ta povijest i brodovi “nijesu” baš njihovi.

sta rec a nezaplakat..

A da nebude zabune :




Samo Bar i Ulcinj.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Crnogorska_dr%C5%BEava_1852._-_1918.

Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813.

Još od 1797. i propasti Mletačke Republike nastojao je Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski državni i crkveni poglavar pripojiti Boku kotorsku i crnogorsko priobalje oko Budve. Petar je doista oslobodio Budvu, no ubrzo se, pod inozemnim pritiskom, morao outda povući i prepustiti je Austrijskoj Carevini.
Novi je pokušaj uslijedio 1806. kada se, na poziv Rusije, uključio u borbu protiv Napoleonovih trupa koje su bile prodrle i u Boku kotorsku. Ni ovoga puta nije bilo uspjeha jer su Crnogorci pretrpjeli poraz kod osmanskih utvrda u bokokotorskom zaleđu (Nikšić, Klobuk).
Konačno, rujna 1813. godine, Petar je uništio francuske postrojbe u Boki kotorskoj, izuzev utvrde u Kotoru. Oslobodio je Perast, Risan, Herceg Novi, nad kojima se zaviorio crnogorski Alaj-barjak, te stigao sa kombiniranim crnogorsko-bokeljskim postrojbama podno Dubrovnika u kojem su se Francuzi utvrdili. U prosincu 1813. predala se i francuska posada u Kotoru.
Ujedinjenje Crne Gore i Boke proglašeno je 29. listopada 1813. godine u Dobroti, kod Kotora. Deklaraciju o ujedinjenju potpisalo je skupina pristaša ujedinjenja (Alviz Josipov Visković i drugi).^[1] Potpredsjednik privremene vlade koja je upravljala Crnom Gorom i Bokom bio je Alviz Josipov Visković


No, Bečki kongres je 1814. - 1815. odlučio da Boka kotorska pripadne Austriji. Rusija nije bila suglasna sa crnogorskim zahtjevima da bokokotorski zaljev ostane u sastavu crnogorske države. Čak je Rusija priprijetila Crnogorcima u slučaju da organiziraju oružanu obranu Boke kotorske, a ukinuta je i financijska pomoć Crnoj Gori.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjenje_Crne_Gore_i_Boke_kotorske_1813.

Alviz Josipov Visković^[1] (Josip Alvize Josipov Visković, 1760.-1824.)^[2](1759.-1824.), peraški pomorski kapetan i lokalni dužnosnik^[1]
Rođen u hrvatskoj patricijskoj obitelji iz Perasta Viskovićima. Slavu je stekao kao jedan od zadnjih branitelja Mletaka.^[2] Zapovijedao je peraškim šambekom koji se sukobio s francuskim ratnim brodom 22. lipnja 1797., zbog čega je izazvao Napoleonovu intervenciju protiv Mletačke Republike poslije čega je uslijedila njena propast.^[1] 1813. je godine bio među supotpisnicima Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. ^[2] Od 1813. do 1814. godine potpredsjedavao je privremenom vladom koja je upravljala Crnom Gorom i Bokom.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Alviz_Josipov_Viskovi%C4%87

Bokeljska mornarica.

Bokeljska mornarica je zadruga, koja ima pisani statut iz 1463.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bokeljska_mornarica

Bokeljska mornarica ...no to nije prica da su se oni sukobili nego udružili jer je Napoleon ukinija i dubrovacku republiku i njih a kako su trgovali a Napoelon je tu to zabranjiva onda su se udružili ...tako da to nije povijest ratova između nego suradnje.

Kotor ponovo postaje matica Bokeljske mornarice
boka news 13.Prosinac.2015.
Izmjenom Statuta Bokeljske mornarice, nakon četrdeset godina, podružnica Kotor transformira se u matičnu organizaciju s podružnicama Tivat, Herceg Novi i Beograd. Iz imena se briše 809. (Bokeljska mornarica 809.) tako da će ubuduće naziv organizacije biti Bokeljska mornarica Kotor, jednoglasno je usvojeno na Skupštini Bokeljske mornarice podružnice Kotor, najstarije bratovštine mornara na svijetu, stare 12 stoljeća.

http://pomorac.org/index.php/svijet/35-vijesti-iz-svijeta-2015/122052-kotor-ponovo-postaje-matica-bokeljske-mornarice

Mletačka Republika 1796.

Mletačka Republika, službeno Presvijetla Mletačka Republika (talijanski: Serenissima Repubblica di Venezia, venecijanski: Repùblica de Venesia ili Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji. Postojala je od 9. do 18. stoljeća (1797. godine).

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika

Zanimljiv dio povijesti , malo poznat . pola Dalmacije je ustalo protiv Napoleona.



Ruske vojne operacije na Istočnom Jadranu 1806.-1807.

S druge strane, s mnogim Crnogorcima sam kontaktirao, s ne malim brojem se družio, s nekima i prijateljevao, ali nikada mi nitko od njih nije rekao, niti gestom ili postupkom pokazao da Bokeljsku mornaricu smatra dijelom crnogorske tradicije. Dapače, u svakoj prigodi bilo je zamjetno da pupčana povezanost Bokeljske mornarice s Katoličkom crkvom za njih predstavlja ogradu koja jasno dijeli njihovo od našeg dvorišta. Ne poričem da drugi imaju možda i drukčija iskustva, ali ona sigurno ne mogu promijeniti moje uvjerenje da u kolektivnoj svijesti Crnogoraca Bokeljska mornarica ne postoji kao dio njihova nacionalnog identiteta.
Ako Bokeljsku mornaricu Crnogorci ili velika većina njih ne smatra svojom, a mi Hrvati iz Boke gotovo svi je smatramo našom, čija je onda ona? Srpska? Austrougarska? Mletačka? Bizantska? Je li ničija samo zbog toga što ne znamo pouzdano pripadnici kojega naroda su je i kada osnovali? Možemo li prihvatiti stav da je ničija, znajući da “ničije” automatizmom postaje najprije države na kojoj se nalazi, a zatim vrlo brzo i njezina matičnog, odnosno većinskog naroda?
Ako je i nisu osnovali, za održavanje njezine tradicije (naj)zaslužni(ji) su Hrvati, ako ne za cijelo vrijeme njezina postojanja, a onda sigurno u vremenskom razdoblju koje je započelo daleko prije 1945. i, što je također, vrlo važno napomenuti, neprekidno traje do dana današnjega. Daje li nam to za pravo da je nazovemo našom? Daje li nam (više)stoljetna ukorijenjenost Bokeljske mornarice kao hrvatske udruge u kolektivnoj svijesti bokeljskih Hrvata pravo da je nazovemo našom? Po meni – da, osim ako se ne pokaže da se tu radi o kolektivnoj fikciji nas Hrvata ili o kolektivnoj krađi tuđeg identiteta.


http://www.makarska-post.com/index.php/akademik-josip-pecaric-o-hrvatstvu-bokeljske-mornarice/

Fregata Kraljevske ratne mornarice HMS ,,Monmouth“ (F-235), koja je juče uplovila u Luku Bar, gdje će se zadržati do 31. marta, sinoć je ugostila Bokeljsku mornaricu.
Bokeljska mornarica
Prijem za Bokeljsku mornaricu

Stvar je u tome šta se eto nekome u državnome vrhu CG ucinilo zgodnim da ovo proglasi kulturnim blagom CG i eto kao sad foklor to je dio crne gore itd itd itd.


Normalo odvojili bi je od Hrvatske.....samo onda šta je onda u tom slucaju ?

Crnogorska mornarica ?

Cisto sumnjam.

Mletačka Albanija

Mletačka republika oko 1560. i Mletačka Albanija označena rozo južno od Dubrovnika, oko Kotora (Cattaro)
.
Mletačka Albanija (talijanski: Albania Veneta) je bilo ime za posjede Mletačke republike u južnoj Dalmaciji koji je držala pod svojom vlašću od 1420 do 1797. To je prvotno bilo cijelo obalno područje današnje sjeverne Albanije i Crne Gore, ali je vremenom južna albanska a dijelom i crnogorska obala izgubljena na račun Osmanskog carstva 1571 godine.

Sadržaj

• 1 Ime i zemljopisne osobine
  
• 2 Povijest
  
• 3 Stanovništvo
  
• 4 Izvori
  
• 5 Literatura
  
• 6 Vanjske poveznice
  

Ime i zemljopisne osobine

Ime Mletačka Albanija (talijanski: Albania Veneta) služilo je prije svega da se jasno razgraniče dijelovi Albanije, oni kojima vlada Mletačka republika, dakle; Mletačka Albanija, od onih kojima vlada Osmansko carstvo- Osmanska Albanija, (Albania Ottomana). ^[1].
Ovi mletački posjedi protezali su se od južne granice Dubrovačke Republike do Drača na albanskoj obali. Mletački posjed nikad nije išao dublje od 20 km od obale Jadranskog mora. Nakon 1573 godine, južna granica pomaknula se do sela Kufin pored Budve, jer su Osmanlije zauzeli Bar i Ulcinj u Crnoj Gori.
Nakon toga mletačke zemlje bile su koncetrirane oko Boke Kotorske i uključivale su sljedeće gradove; Kotor, Risan, Perast, Tivat, Herceg Novi, Budva i Sutomore.

Povijest

Venecija je postupno još od X st. polako stjecala kontrolu nad Jadranom, tako su 1420 godine uspjeli su držati većinu obale pod svojom kontrolom. Mlečani su uspjeli vrlo brzo asimilirali jezik starosjedioca, Dalmatski jezik u svoj Venecijanski jezik. Mletačke zemlje oko Kotora zvale su se od 1420 do 1797 godine Mletačka Albanija, i bile su dio Mletačke republike^[2].
Kad su Turci stali zauzimati balkanske zemlje u XV st., kršćansko slavensko stanovništvo Dalmacije se višestruko uvećalo zbog brojnih izbjeglica. Već pri kraju XVII st. romansko stanovništvo povijesne Mletačke Albanije bilo je u manjini, kako to u svojoj knjizi Dalmazia etnica, incontri e fusioni, iznosi talijanski povjesničar Oscar Randi.^[3]Nakon što je napoleonova Francuska, zauzela i pokorila Mletačku republiku 1797 godine, zemlje Mletačke Albanije postale su dio napoleonove Kraljevine Italije,^[4] a nakon toga su 1809 godine, ušle u francuske Ilirske pokrajine. Nakon Napoleonovog poraza 1813. g. u bitci kod Leipziga, Habsburgovci su 1814 godine zemlje Mletačke Albanije priključili Austrijskom carstvu.

Stanovništvo

Albanci su živjeli na jugu Mletačke Albanije, oko Ulcinja i Drača. U kraju oko Kotora živjeli su Slaveni i romanizirano stanovništvo, vjerski to je bio katolički kraj

To verovatno neki notorni Jugosloveni ga obnovili, spolja zastava CG a unutra tresti"Druze Tito, mi ti se kunemo...
Obnova broda nije jeftina, verovatno bi u HR zavrsio kao atrakcija za ronioce.
Sada, kada je renoviran, onda se kuka.
Nije se kukalo kad je bio krs u raspadu.

Evo, ovde ko hijene se skupili.
Nista nisu kupili, samo da razgrabe sta je jos ostalo od SFRJ.
http://www.blic.rs/vesti/politika/bogatasi-nude-milione-srbija-prodaje-pozlacenu-kucu-u-njujorku-za-vrtoglavu-cifru/m2z60mf